Poseta kneza Pavla Karađorđevića Berlinu 1. juna 1939. godine nekome sa strane mogla je izgledati kao potpuni diplomatski uspeh Hitlerove Nemačke. Nacisti su priredili veliku vojnu paradu, kancelar i jugoslovenski namesnik smeškali su se jedno drugom, a razmenjene su i uljudne reči hvala za oba naroda. Ipak, “iza kulisa” stvari su izgledale mnogo drugačije…
Reč je bila o susretu koji, po oceni mnogih istoričara, knezu Pavlu Srbi nikada nisu oprostili. U Evropi koja je brzo i nepovratno hrlila u novi sukob namesnik i u tom trenutku faktički vladar Jugoslavije rešio je da ode u “samo grotlo sukoba” u posetu Berlinu i nemačkom kancelaru Adolfu Hitleru.
Knez Pavle je i inače tokom vladavine u spoljnoj politici provodio politiku otklona od Francuske i Britanije, pokušavajući da održi neutralnost u sve složenijim evropskim okolnostima. Procenjivao je, prilično realno, da u slučaju sukoba, Ujedinjeno Kraljevstvo neće zaštititi Jugoslaviju i da je na njemu da balansira - koliko god može.
U tim uslovima se i dogodila poseta kneza Pavla i njegove supruge, kneginje Olge Berlinu 1. juna 1939. Na velikoj vojnoj paradi koju je Hitler upriličio prisustvovao je i Ivo Andrić, potonji Nobelovac i u tom trenutku ambasador Jugoslavije u Nemačkoj. Defile je trajao puna tri sata, u njemu je učestvovalo preko 70 hiljada vojnika Trećeg Rajha, a prikazana je najsavremenija tehnika i naoružanje.
Foto: sites.google.com
Knez Pavle Karađorđević
Nakon posete priređena je i svečana večera tokom koje se činilo da sve visoke zvanice uživaju. Ipak, zahvaljujući pismima i zvaničnim dokumentima danas znamo da Adolf Hitler, uprkos trudu, nije ostavio najbolji utisak na Karađorđeviće - ni kneza ni kneginju.
Susret "jegulje" i "meduze"
Olga je zabeležila da joj je u prisustvu nemačkog kancelara bilo izuzetno neprijatno, da ga se “skoro gadila” i da je sve vreme trajanja posete bila jako zabrinuta. Knez Pavle je bio još konkretniji. On je, dan nakon vojne parade prognanom španskom kralju Alfonsu XIII otvoreno rekao da misli da je Hitler lud!
Opisujući kasnije svoj susret sa nemačkim kancelarom Karađorđević je govorio i o neobičnoj uzbuđenosti koju je uočio kod Hitlera dok je ovaj prikao o “arijevskim mladićima” i kako mu se činilo da ovaj u tom momentima ima skoro “libidozno ushićenje”.
- Ruke su mu meke, kao kraci meduze. Osećate jezu od njihovog dodira. Lice žuto, kao u voštane figure - ispričao je knez Pavle opisujući susret sa Hitlerom.
Već narednog meseca namesnik je svoje mišljenje o nemačkom kancelaru podelio i sa drugim diplomatama. On se u Londonu sredinom jula susreo sa američkim ambasadorom Džozefom Kenedijem
Čini se da druženje sa jugoslovenskom delegacijom nije prijalo ni samom Hitleru. On je za kneza Pavla rekao da je “klizav kao jegulja”.
- Kad čovek pomisli da će izvući čvrst dogovor, on se sakrije iza svog parlamenta - smatrao je Hitler.
Početak Drugog svetskog rata i napad na Jugoslaviju
Već u septembru te godine Hitler je objavio rat Poljskoj i i zvanično je počeo rat koji će prerasti u najveći i najstrašniji sukob u istoriji čovečanstva. Dve godine kasnije rat je stigao i do Jugoslavije. Svestan da od Saveznika ne može da očekuje pomoć knez Pavle je odlučio da prihvati ponudu nacista i jugoslovenska vlada potpisala je pristupanje Trojnom paktu.
Samo dva dana nakon potpisivanja pakta koji je Jugoslaviju, bar za neko vreme, trebalo da spase rata, 27. marta 1941. širom zemlje su izbile velike demonstracije koje su za posledicu imale smenu tročlanog namesništva na čelu sa knezom Pavlom Karađorđevićem.
Knez Pavle je nakon državnog udara uhvaćen i proteran u Grčku. Usledio je nemački napad na Jugoslaviju 6. aprila 1941. i kapitulacija nakon samo 12 dana.
Početkom 50-tih godina prošlog veka Josip Broz Tito imao je planove da ujedini ceo Balkan u komunističku federaciju ne mareći za to da bi Srbi živeli u istoj državi sa svojim dojučerašnjim dželatima.
Za vreme Hladnog rata 1951. godine CIA je napravila tajni dokument u kome je ukazala na mogućnost invazije na Jugoslaviju od strane SSSR-a. Tajna služba je i navela i da bi takav razvoj situacije išao na ruku Zapadu i Americi.
Holanđanin je nekoliko meseci putovao po zemljama bivše SFRJ i svojim pratiocima na društvenim mrežama predstavio kako se živi na Balkanu i koliko se ove zemlje međusobno razlikuju.
Tri sile Antante, Velika Britanija, Francuska i Rusija, sastale su se u Londonu sa Italijom da bi se dogovorile o uslovima za stupanje te zemlje u rat na strani Antante, ali i ugovor, koji definiše teritorije koje treba da pripadnu Srbiji i Crnoj Gori.
Josip Broz Tito, doživotni predsednik SFRJ, preminuo je na današnji dan pre 44 godine. Tog danas na teritoriji SFRJ zavladao je muk, a milioni građana su plakali.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Početkom 50-tih godina prošlog veka Josip Broz Tito imao je planove da ujedini ceo Balkan u komunističku federaciju ne mareći za to da bi Srbi živeli u istoj državi sa svojim dojučerašnjim dželatima.
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Milioni evra, tone kokaina, lažni identiteti i nemilosrdna borba za prevlast – iza imena balkanskih kartela krije se mračni svet u kojem se sve vrti oko novca, korupcije, nasilja i straha.
Carinski službenici su u saradnji sa policijom 17. jula 2026. godine na graničnom prelazu Horgoš sprečili pokušaj krijumčarenja 10 neprijavljenih pravoslavnih ikona.
Državljanin Bosne i Hercegovine Tomislav Petrović (38) oglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina i četiri meseca zatvora zbog teške saobraćajne nesreće na mostu kod Bačkog Petrovca, u kojoj je poginula majka troje dece S. J. (38), dok su njen suprug i ćerkice povređeni.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa načelno je pristala da Saudijskoj Arabiji omogući obogaćivanje uranijuma na njenoj teritoriji, bez jednog od najstrožih međunarodnih mehanizama kontrole koji se koriste za sprečavanje tajnog razvoja nuklearnog oružja, objavio je Si-En-En.
Iran je izveo novi talas raketnih i bespilotnih udara na Kuvajt, pogodivši važan objekat naftne industrije i Akademiju bezbednosti, dok je posle napada izbio veliki požar, a gust dim bio vidljiv i na satelitskim snimcima.
Dvojica američkih vojnika su poginula, jedan se vodi kao nestao, dok su još četvorica ranjena u iranskom raketnom i bespilotnom napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti u Jordanu, potvrdila je Američka centralna komanda (CENTCOM).
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Učesnica rijalitija Maja Marinković otvoreno je priznala da je tokom života imala veliki broj prekida trudnoće, kao i da je često koristila pilule za "dan posle".
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.