Sve više dece ima krivu kičmu, slabe motoričke sposobnosti i nedovoljno razvijen govor, pokazuju rezultati sistematskog pregleda mališana za upis u prvi razred.
Pedijatar dr Saša Milićević upozorava da se deca slabo kreću, mnogo manje trče nego ranije i uglavnom sede.
- Kada deca satima sede u neprirodnom položaju ispred ekrana, vremenom dolazi do iskrivljenja kičme. A kada pođu u školu, na to se nadoveže nošenje teških torbi koje dodatno opterećuju kičmeni stub. Dobro je što je Ministarstvo prosvete uvelo izmene u zakonu i ograničilo težinu đačkog ranca - kaže Milićević (pogledajte okvir).
On dodaje da je glavni problem što se deca sve ređe bave sportom.
- Čak i kad krenu u školu izbegavaju fizičko vaspitanje i samim tim nisu fizički aktivna, ni u školi, ni van nje - navodi dr Milićević i dodaje da je plivanje najbolji sport za kičmu jer pomaže da je drži uspravnom, ali da je svaka aktivnost važna.
Foto: Tanja Andric
Saša Milićević
Sa njim je saglasan fizijatar dr Žarko Radović, koji napominje da je nepravilna kičma najčešće uočen problem na pregledima.
- Sistematski pregledi su ključni kako bi se otkrili eventualni problemi, ali roditelji takođe moraju obratiti pažnju na fizički razvoj svoje dece - oni moraju biti prvi koji će primetiti te poteškoće. Uočena su tri najčešća deformiteta koja mogu ozbiljno uticati na razvoj deteta. Kifoza se manifestuje kao pogrbljenost u grudnom delu kičme, lordoza se javlja u lumbalnom delu, kao i skolioza, najčešći deformitet kada se kičma oblikuje u slovo S. Sve ovo dovodi do ozbiljnih problema, ako se ne leči na vreme - objašnjava Radović.
Ograničena težina školskog ranca
Predlogom Nacrta izmene Zakona o udžbenicima ograničen je obim đačkih knjiga, odnosno maksimalna težina udžbeničkog kompleta u nižim i višim razredima.
Pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milan Pašić rekao je da je tačno definisana težina ranca za učenike od prvog do četvrtog razreda, kao i za đake uzrasta od petog do osmog razreda osnovne škole.
- Videli smo neke evropske prakse i došli do toga da đački ranac do kraja četvrtog razreda osnovne škole ne bi trebalo da bude teži od tri kilograma, dok u petom i šestom razredu ne bi trebalo da bude teži od četiri kilograma, a u sedmom i osmom može da teži do pet kilograma - naveo je Pašić.
Dodaje da nošenje teških torbi može opteretiti kičmeni stub, koji nije dovoljno razvijen za takvu težinu, posebno kod devojčica koje često nose torbu na jedno rame, čime uzrokuju asimetriju u telu.
- Mi stariji se ponekad pogrbimo, ali kod dece to može biti ozbiljan problem. Kada dete nosi torbu od 7 do 10 kilograma, kičmeni stub nije dovoljno razvijen da podnese takvu težinu. Devojčice koje nose torbu na jedno rame imaju veću sklonost ka razvijanju asimetrije u vratno-ramenoj, a potom u karličnoj regiji -kaže dr Radović.
- Stavljanjem deteta ispred ogledala i proverom položaja ramena, karlice, kukova i kolena, može se uočiti eventualna nepravilnost. Tipičan test koji roditelji mogu koristiti je Adamov test, gde dete stoji ispred ogledala i savija se napred, dodirujući prste bez savijanja kolena. Na taj način se lako uočava da li postoji izbočina ili krivina u kičmi - upućuje doktor.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Žarko Radović
Drugi problemi
Pored krive kičme i drugi problemi pogađaju decu koja previše vremena provode ispred ekrana, upozorava defektolog Ivana Gagić Kovačević.
- Deca danas sve manje istražuju u prostoru oko sebe, a sve više su ograničena igranjem igrica na telefonima i tabletima. To negativno utiče na razvoj motorike, što je osnova za kasnije veštine poput pisanja i držanja olovke. Loša motorika utiče i na probleme sa govorom. Zato je važno da roditelji razgovaraju sa decom i čitaju im prilagođene sadržaje. Kroz slike, objašnjenja i interakciju dete razvija auditivnu pažnju koja je neophodna za školske veštine - kaže doktorka.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
U Srbiji je svaka peta osoba gojazna, a prema rečima stručnjaka, skoro dva miliona stanovnika Srbije biće gojazno do 2030. godine, dok će više od 215.000 dece od 5 do 19 godina. Odnosno skoro 20 odsto njih, će imati problem sa viškom kilograma., poražavajući su podaci nakon Svetskog dana borbe protiv gojzanosti.
Deca u Srbiji sve češće imaju problema sa visokim pritiskom, upozoravaju lekari! Glavni uzroci, ističu oni, su nezdrava ishrana, mnogo masti i šećera, a samim tim i gojaznost! U našoj zemlji, prema njihovim procenama, ima 10 puta više gojazne dece nego pre 50 godina!
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Korisnici društvene mreže Iks na brutalan način su počeli da čereče potrčka tajkuna Dragana Đilasa, Borislava Borka Stefanovića, nakon njegovog nastupa na tajkunskoj televiziji Nova S.
Korisnici društvene mreže Iks na brutalan način su počeli da čereče potrčka tajkuna Dragana Đilasa, Borislava Borka Stefanovića, nakon njegovog nastupa na tajkunskoj televiziji Nova S.
Blokaderi su juče po ko zna koji put maltretirali aktiviste Srpske napredne stranke (SNS), ovog puta u Kragujevcu, ali snimljen je ključan detalj koji otrkiva sve o njima.
Aleksandar S. teško je povređen sinoć u gradskom prevozu na Slanačkom putu kada ga je ženska osoba napala i ubola ključem, nakon čega je prevezen u Urgentni centar.
Bahati vozač tokom rutinske saobraćajne kontrole u Obrenovcu u subotu uveče, umesto da postupi po naređenju policije, izazvao je incident tako đto je vređao i pretio saobraćajnom policajcu.
Policija je uhapsila mladića (22) zbog sumnje da je izvršio krivično delo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, nakon incidenta koji se dogodio tokom saobraćajne kontrole u beogradskom naselju Ugrinovci.
Podgoričanin Boban Milić bio je zadužen za uklanjanje bioloških tragova i prebacivanje vozila korišćenih tokom ubistava Damira Hodžića i Adisa Spahića, otmice Mila Radulovića zvanog Kapetan, ali i držanje velike količine oružja i municije, navodi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore.
Predsednik SAD Donald Tramp oprostio se od republikanskog senatora Lindzija Grejema, koji je preminuo u 71. godini posle kratke i iznenadne bolesti, nazvavši ga jednim od najvećih ljudi i senatora koje je poznavao.
Liderka Nacionalnog okupljanja Marin le Pen bila bi ubedljivo prva u prvom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj, a pobedila bi svakog rivala i u drugom krugu, pokazuje najnovije istraživanje agencije Elab za televiziju BFMTV i list „La Tribin dimanš“.
Hitne službe u Vašingtonu reagovale su tokom noći na poziv zbog srčanog udara u domu američkog senatora Lindzija Grejema na Kapitol hilu, objavio je En-Bi-Si njuz, pozivajući se na snimke policijske radio-komunikacije.
Predsednik Državne dume Rusije Vjačeslav Volodin pozvao je građane da se ujedine i ne pokazuju nezadovoljstvo zbog nestašice benzina, ocenjujući da panika na pumpama ide naruku protivnicima Moskve.
Glumica Zendaja razbesnela je svoje fanove nakon što se saznalo da joj je haljina za premijeru filma "Odiseja" u Londonu dostavljena privatnim avionom.
Lovorov list nije koristan samo u kuhinji, može poslužiti i za osvežavanje tepiha. Ovaj jednostavan trik pomaže da vlakna budu mekša, a prostorija prijatnijeg mirisa.
Mnogi veruju da su šumovi i prekidi tokom poziva znak prisluškivanja, ali da li je to zaista tako? Evo šta stručnjaci kažu o privatnosti telefonskih razgovora.
Urme nisu samo ukusna prirodna poslastica, već i namirnica bogata vlaknima, vitaminima i mineralima. Kada se konzumiraju umereno, mogu biti odličan dodatak svakodnevnoj ishrani.
Boravak na plaži ne zahteva preterano sređivanje, ali dame koje drže do svog izgleda i te kako vode računa kako će se pojaviti, počevši od svojih frizura.
Pevačica Olivera Velinović šokirala je javnost kada se pojavila na veselju pod šatrom i zapevala u helankama za trening, a snimak sada ima skoro 700.000 pregleda!
Pevač Bora Drljača, koji nas je napustio 11. oktobra 2020. godine, nikada nije uspeo da pronađe mir kada je u pitanju tragična smrt njegove prve supruge Verice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.