Kičme krive, ruke slabe, a reči nejasne - Zdravstvena kriza među decom: Šokantni rezultati testiranja prvaka
Podeli vest
Sve više dece ima krivu kičmu, slabe motoričke sposobnosti i nedovoljno razvijen govor, pokazuju rezultati sistematskog pregleda mališana za upis u prvi razred.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
U Srbiji je svaka peta osoba gojazna, a prema rečima stručnjaka, skoro dva miliona stanovnika Srbije biće gojazno do 2030. godine, dok će više od 215.000 dece od 5 do 19 godina. Odnosno skoro 20 odsto njih, će imati problem sa viškom kilograma., poražavajući su podaci nakon Svetskog dana borbe protiv gojzanosti.
06.03.2025
19:25
Malo se kreću
Pedijatar dr Saša Milićević upozorava da se deca slabo kreću, mnogo manje trče nego ranije i uglavnom sede.
- Kada deca satima sede u neprirodnom položaju ispred ekrana, vremenom dolazi do iskrivljenja kičme. A kada pođu u školu, na to se nadoveže nošenje teških torbi koje dodatno opterećuju kičmeni stub. Dobro je što je Ministarstvo prosvete uvelo izmene u zakonu i ograničilo težinu đačkog ranca - kaže Milićević (pogledajte okvir).
Deca u Srbiji sve češće imaju problema sa visokim pritiskom, upozoravaju lekari! Glavni uzroci, ističu oni, su nezdrava ishrana, mnogo masti i šećera, a samim tim i gojaznost! U našoj zemlji, prema njihovim procenama, ima 10 puta više gojazne dece nego pre 50 godina!
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
11.05.2024
09:00
On dodaje da je glavni problem što se deca sve ređe bave sportom.
- Čak i kad krenu u školu izbegavaju fizičko vaspitanje i samim tim nisu fizički aktivna, ni u školi, ni van nje - navodi dr Milićević i dodaje da je plivanje najbolji sport za kičmu jer pomaže da je drži uspravnom, ali da je svaka aktivnost važna.
Foto: Tanja Andric
Saša Milićević
Sa njim je saglasan fizijatar dr Žarko Radović, koji napominje da je nepravilna kičma najčešće uočen problem na pregledima.
- Sistematski pregledi su ključni kako bi se otkrili eventualni problemi, ali roditelji takođe moraju obratiti pažnju na fizički razvoj svoje dece - oni moraju biti prvi koji će primetiti te poteškoće. Uočena su tri najčešća deformiteta koja mogu ozbiljno uticati na razvoj deteta. Kifoza se manifestuje kao pogrbljenost u grudnom delu kičme, lordoza se javlja u lumbalnom delu, kao i skolioza, najčešći deformitet kada se kičma oblikuje u slovo S. Sve ovo dovodi do ozbiljnih problema, ako se ne leči na vreme - objašnjava Radović.
Ograničena težina školskog ranca
Predlogom Nacrta izmene Zakona o udžbenicima ograničen je obim đačkih knjiga, odnosno maksimalna težina udžbeničkog kompleta u nižim i višim razredima.
Pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milan Pašić rekao je da je tačno definisana težina ranca za učenike od prvog do četvrtog razreda, kao i za đake uzrasta od petog do osmog razreda osnovne škole.
- Videli smo neke evropske prakse i došli do toga da đački ranac do kraja četvrtog razreda osnovne škole ne bi trebalo da bude teži od tri kilograma, dok u petom i šestom razredu ne bi trebalo da bude teži od četiri kilograma, a u sedmom i osmom može da teži do pet kilograma - naveo je Pašić.
Dodaje da nošenje teških torbi može opteretiti kičmeni stub, koji nije dovoljno razvijen za takvu težinu, posebno kod devojčica koje često nose torbu na jedno rame, čime uzrokuju asimetriju u telu.
- Mi stariji se ponekad pogrbimo, ali kod dece to može biti ozbiljan problem. Kada dete nosi torbu od 7 do 10 kilograma, kičmeni stub nije dovoljno razvijen da podnese takvu težinu. Devojčice koje nose torbu na jedno rame imaju veću sklonost ka razvijanju asimetrije u vratno-ramenoj, a potom u karličnoj regiji -kaže dr Radović.
- Stavljanjem deteta ispred ogledala i proverom položaja ramena, karlice, kukova i kolena, može se uočiti eventualna nepravilnost. Tipičan test koji roditelji mogu koristiti je Adamov test, gde dete stoji ispred ogledala i savija se napred, dodirujući prste bez savijanja kolena. Na taj način se lako uočava da li postoji izbočina ili krivina u kičmi - upućuje doktor.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Žarko Radović
Drugi problemi
Pored krive kičme i drugi problemi pogađaju decu koja previše vremena provode ispred ekrana, upozorava defektolog Ivana Gagić Kovačević.
- Deca danas sve manje istražuju u prostoru oko sebe, a sve više su ograničena igranjem igrica na telefonima i tabletima. To negativno utiče na razvoj motorike, što je osnova za kasnije veštine poput pisanja i držanja olovke. Loša motorika utiče i na probleme sa govorom. Zato je važno da roditelji razgovaraju sa decom i čitaju im prilagođene sadržaje. Kroz slike, objašnjenja i interakciju dete razvija auditivnu pažnju koja je neophodna za školske veštine - kaže doktorka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Kina ne može da računa na automatsku geopolitičku dobit od američkih kriza, jer se pokazuje da problemi Vašingtona istovremeno otvaraju nove rizike i za Peking.
Kineska ambasada u Srbiji hitno se oglasila zbog laži iznetih u emisiji "Utisak nedelje" Olje Bećković, koja se emituje na tajkunskoj televiziji Nova S.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izneo je informacije o planovima za izazivanje nereda, navodeći da su nadležni organi imali informacije unapred i da su uspeli da spreče takve scenarije.
Sudija Haškog tribunala Priska Matimba Nijambe oglasila se povodom slučaja srpskog generala Ratka Mladića, istakavši da on ima snažan alibi za Srebrenicu.
Kandidat Srpske napredne stranke (SNS) Velibor Milojičić izabran je na današnjoj konstitutivnoj sednici Skupštine opštine Kula za predsednika Skupštine opštine, pošto je za njega u trećem krugu glasanja glasalo 19 od 37 odbornika.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako se za izbore sprema političar blokader Miroslav Aleksić, sa kime se druži pretendent na studentsku listu, profesor Milo Lompar, kakav je javni debakl doživela Đilasova uzdanica Marinika Tepić, na koji način se opušta lažni poliglota, opozicionar Đorđe Stanković, gde se šeta advokat blokader Rodoljub Šabić… i još mnogo toga!
Raketna opasnost prvi put je proglašena u Hanti-Mansijskom autonomnom okrugu – Jugri, jednom od ključnih naftnih regiona Rusije, udaljenom oko 2.000 kilometara od granice sa Ukrajinom.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin pohvalio je pripadnike Snaga za specijalne operacije tokom sastanka sa generalnim direktorom Kamaza Sergejem Kogoginom u Kremlju, gde se razgovaralo o razvoju vojne opreme te kompanije.
Ruska vojska je uspešno forsirala reku Severni Donjeck, probila odbrambene linije kod mesta Prišib i Tatjanovka, čime je započela operativno okruživanje strateški važnog grada Limana u Ukrajini.
Emitovanje serije "Katarina Velika" na programu Informer TV ponovo je u fokus javnosti vratilo jedno od ključnih poglavlja ruske istorije - pripajanje Krima Rusiji 1783. godine.
Svetislav Bule Goncić je detinjstvo proveo veoma skromno živeći u podrumu Osnovne škole "Prva proleterska brigada" na Dorćolu gde je njegov otac radio kao domar.
Kombinacija mekane kore sa orasima, bogatog krema od žumanaca, keksa i maslaca, kao i vazdušastog šnea sa karamelom na vrhu, čini "bomba" tortu pravim užitkom kojem se teško odoleva.
Granica između zdravog seksualnog odnosa i problema ne zavisi od toga koliko je nešto intenzivno, već od toga da li postoji saglasnost, kontrola i poštovanje između partnera.
Spektakularna Met Gala, koja se već decenijama održava u Njujorku, još jednom je pokazala kako visoka moda izgleda kada "siđe" sa modnih pista i pretvori se u pravu scensku predstavu na crvenom tepihu.
Snimak Kajli Džener kako na trenutak gubi ravnotežu dok se penje stepenicama Met Gale 2026 brzo je postao viralan, ali je ona i u toj situaciji zadržala prepoznatljivu smirenost i eleganciju.
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica nedavno je raskinula sa dečkom Nemanjom, a sada je Zorana Mićanović otkrila da su njih dvoje ove godine planirali svadbu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar