Kičme krive, ruke slabe, a reči nejasne - Zdravstvena kriza među decom: Šokantni rezultati testiranja prvaka
Podeli vest
Sve više dece ima krivu kičmu, slabe motoričke sposobnosti i nedovoljno razvijen govor, pokazuju rezultati sistematskog pregleda mališana za upis u prvi razred.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
U Srbiji je svaka peta osoba gojazna, a prema rečima stručnjaka, skoro dva miliona stanovnika Srbije biće gojazno do 2030. godine, dok će više od 215.000 dece od 5 do 19 godina. Odnosno skoro 20 odsto njih, će imati problem sa viškom kilograma., poražavajući su podaci nakon Svetskog dana borbe protiv gojzanosti.
06.03.2025
19:25
Malo se kreću
Pedijatar dr Saša Milićević upozorava da se deca slabo kreću, mnogo manje trče nego ranije i uglavnom sede.
- Kada deca satima sede u neprirodnom položaju ispred ekrana, vremenom dolazi do iskrivljenja kičme. A kada pođu u školu, na to se nadoveže nošenje teških torbi koje dodatno opterećuju kičmeni stub. Dobro je što je Ministarstvo prosvete uvelo izmene u zakonu i ograničilo težinu đačkog ranca - kaže Milićević (pogledajte okvir).
Deca u Srbiji sve češće imaju problema sa visokim pritiskom, upozoravaju lekari! Glavni uzroci, ističu oni, su nezdrava ishrana, mnogo masti i šećera, a samim tim i gojaznost! U našoj zemlji, prema njihovim procenama, ima 10 puta više gojazne dece nego pre 50 godina!
Dečak iz Odžaka pio je sedam litara soka dnevno, zbog čega je morao da bude lečen zbog prekomerne težine u Specijalnoj bolnici "Čigota" na Zlatiboru, otkriva direktorka ove ustanove dr Snežana Lešović. Da je situacija sa viškom kilograma kod mališana zabrinjavajuća, ukazuju zvanični podaci "Batuta" da je svako treće dete u Srbiji gojazno, a svako peto ima prekomernu težinu.
11.05.2024
09:00
On dodaje da je glavni problem što se deca sve ređe bave sportom.
- Čak i kad krenu u školu izbegavaju fizičko vaspitanje i samim tim nisu fizički aktivna, ni u školi, ni van nje - navodi dr Milićević i dodaje da je plivanje najbolji sport za kičmu jer pomaže da je drži uspravnom, ali da je svaka aktivnost važna.
Foto: Tanja Andric
Saša Milićević
Sa njim je saglasan fizijatar dr Žarko Radović, koji napominje da je nepravilna kičma najčešće uočen problem na pregledima.
- Sistematski pregledi su ključni kako bi se otkrili eventualni problemi, ali roditelji takođe moraju obratiti pažnju na fizički razvoj svoje dece - oni moraju biti prvi koji će primetiti te poteškoće. Uočena su tri najčešća deformiteta koja mogu ozbiljno uticati na razvoj deteta. Kifoza se manifestuje kao pogrbljenost u grudnom delu kičme, lordoza se javlja u lumbalnom delu, kao i skolioza, najčešći deformitet kada se kičma oblikuje u slovo S. Sve ovo dovodi do ozbiljnih problema, ako se ne leči na vreme - objašnjava Radović.
Ograničena težina školskog ranca
Predlogom Nacrta izmene Zakona o udžbenicima ograničen je obim đačkih knjiga, odnosno maksimalna težina udžbeničkog kompleta u nižim i višim razredima.
Pomoćnik ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Milan Pašić rekao je da je tačno definisana težina ranca za učenike od prvog do četvrtog razreda, kao i za đake uzrasta od petog do osmog razreda osnovne škole.
- Videli smo neke evropske prakse i došli do toga da đački ranac do kraja četvrtog razreda osnovne škole ne bi trebalo da bude teži od tri kilograma, dok u petom i šestom razredu ne bi trebalo da bude teži od četiri kilograma, a u sedmom i osmom može da teži do pet kilograma - naveo je Pašić.
Dodaje da nošenje teških torbi može opteretiti kičmeni stub, koji nije dovoljno razvijen za takvu težinu, posebno kod devojčica koje često nose torbu na jedno rame, čime uzrokuju asimetriju u telu.
- Mi stariji se ponekad pogrbimo, ali kod dece to može biti ozbiljan problem. Kada dete nosi torbu od 7 do 10 kilograma, kičmeni stub nije dovoljno razvijen da podnese takvu težinu. Devojčice koje nose torbu na jedno rame imaju veću sklonost ka razvijanju asimetrije u vratno-ramenoj, a potom u karličnoj regiji -kaže dr Radović.
- Stavljanjem deteta ispred ogledala i proverom položaja ramena, karlice, kukova i kolena, može se uočiti eventualna nepravilnost. Tipičan test koji roditelji mogu koristiti je Adamov test, gde dete stoji ispred ogledala i savija se napred, dodirujući prste bez savijanja kolena. Na taj način se lako uočava da li postoji izbočina ili krivina u kičmi - upućuje doktor.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Žarko Radović
Drugi problemi
Pored krive kičme i drugi problemi pogađaju decu koja previše vremena provode ispred ekrana, upozorava defektolog Ivana Gagić Kovačević.
- Deca danas sve manje istražuju u prostoru oko sebe, a sve više su ograničena igranjem igrica na telefonima i tabletima. To negativno utiče na razvoj motorike, što je osnova za kasnije veštine poput pisanja i držanja olovke. Loša motorika utiče i na probleme sa govorom. Zato je važno da roditelji razgovaraju sa decom i čitaju im prilagođene sadržaje. Kroz slike, objašnjenja i interakciju dete razvija auditivnu pažnju koja je neophodna za školske veštine - kaže doktorka.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Gojaznost je ozbiljno zdravstveno stanje koje povećava rizik od brojnih bolesti, uključujući visok krvni pritisak, dijabetes, moždani udar, srčane bolesti i određene vrste raka. Međutim, istraživači sa Univerziteta u Delaveru možda su pronašli ključ za ciljano lečenje gojaznosti – na genetskom nivou.
Ova 2025. godina ogolila je Srbiju do kraja. Pokazala je da ne postoje "nijanse", već dva jasna lica jedne zemlje. Na jednoj strani su pobednici, ljudi koji rade, grade, trpe i veruju u stabilnost države. Na drugoj strani su gubitnici, oni čija se politika zasniva na mržnji, blokadama i večitom nezadovoljstvu pod palicom antisrpske opozicije.
Kamere u glavnoj ulici u Beloj Crkvi zabeležile su nepobitan dokaz da blokaderi, u često alkoholisanom stanju kao danas, napadaju članove Srpske napredne stranke i prete njihovim porodicama, a zatim izmišljaju incidente i glume žrtve!
Na poznatom Iks profilu "Narodni neprijatelj" objavljene su dve šok fotografije koje dovoljno govore o neverovatnoj razlici između Beograda 2012. i 2026. godine.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obići će sutra završne radove na novom objektu za smeštaj i obuku pripadnika Odreda Vojne policije specijalne namene ''Kobre''.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Skupštine Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić uporedio je reakciju državnog tužioca u Švajcarskoj nakon stravične nesreće i ponašanje pravosudnih vlasti Srbije nakon nesreće u Novom Sadu.
Đilas je 2.1.2026. dao intervju agenciji Fonet. Fonet, što je čudno, nije objavio tekst intervjua na svom sajtu, već je prepričao intervju, uz tri kratka video snimka u ukupnom trajanju od 3 minuta (tri snimka od minut).
U studio Informera zalutao je neobičan gost. U Info jutro došli su bivša potpredsednica Vlade Zorana Mihajlović i član predsedništva SNS Zoran Đorđević koji je doveo svog psa jazavičara.
Pred Višim sudom nastavljeno je ponovljeno suđenje Dejanu E. (38) iz sela Jarak, optuženom da je 6. decembra 2020. godine u šumi kod Sremske Mitrovice, nakon svađe oko tartufa, iz pištolja usmrtio braću Predraga (43) i Stanislava (37) Jeličića iz Futoga.
Više javno tužilaštvo u Užicu uložilo je žalbu Apelacionom sudu u Kragujevcu na presudu Višeg suda u Užicu kojom je Branko Pušica osuđen na 18 godina za ubistvo bračnog para Predraga i Ivane Novaković u kafiću u Arilju.
Mladić iz Novog Pazara star 21.godinu koji je 21.decembra teško povređen u porodičnom nasilju, preminuo je danas u Univerzitetskom kliničkom centru u Kragujevcu, gde je bio hospitalizovan zbog teških povreda glave.
Kazne od 3.000 i 5.000 dinara zaboravite. Novi, i znatno strožiji Zakon o bezbednosti saobraćaja na srpskim putevima, prema najavama, stupiće na snagu u prvom kvartalu tekuće 2026. godine i donosi drastično strože sankcije. Glavni cilj - vih izmena je povećanje bezbednosti svih učesnika u saobraćaju – vozača, pešaka, biciklista, ali pre svega dece.
Švajcarske vlasti su na konferenciji za medije, koja je počela nešto posle 15.15 časova, iznele nove informacije o teškoj tragediji koja se dogodila tokom proslave Nove godine u skijalištu Kran-Montana, a među povređenima i žrtvama ima i Srba.
Na društvenim mrežama pojavio se novi snimak koji, prema ocenama mnogih, najplastičnije pokazuje kako je došlo do stravičnog požara u baru u luksuznom skijalištu Kran-Montana.
Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije prokomentarisao je imenovanje šefa Glavne obaveštajne uprave Ukrajine, Kirila Budanova (u Rusiji na listi terorista i ekstremista), ironično ga nazvavši odličnim izborom za poziciju šefa kabineta Vladimira Zelenskog.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski zakazao je za sutra sastanak savetnika za nacionalnu bezbednost Ukrajine, kojem će prisustvovati predstavnici evropskih zemalja i institucija, dok se očekuje i virtuelno uključenje američkog tima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski imenovao je Oleg Ivaščenko, dosadašnjeg šefa Spoljne obaveštajne službe (SVR), za novog direktora Glavne obaveštajne uprave Ukrajine (GUR).
Sinoć je na Informer TV emitovana prve epizoda serije "Porodica", a tokom odjavne špice čula se pesma "Tek je 12 sati" koja je bila veliki hit devedesetih godina prošlog veka.
Glumcu Marku Nikoliću je tokom snimanja filma "Karađorđeva smrt" (1983) prilazio narod i ljubio mu ruke misleći da je pravi Karađorđe, kaže reditelj Đorđe Kadijević.
Glumac Branislav Lečić kaže da snima seriju o legendarnoj Spaseniji Pati Marković, ženi koja je napisala prvi veliki narodni kuvar u Srbiji pod nazivom "Moj kuvar".
Saša Kostić, urednik rubrike Kultura na portalu Informer, u svom autorskom tekstu piše o filmovima "Ruka pravde" i "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" koji će tresti region.
Pečenje u rerni deluje jednostavno, ali često klasično meso bude suvo i bez ukusa. Uz par osnovnih sastojaka i mali trik, vaše pečenje može postati pravo kulinarsko iznenađenje.
Pavlina Sudrih iz Vajthorsa, u kanadskoj teritoriji Jukon, odlučila je da pokaže kako izgleda svakodnevica kada termometar padne i do minus 40 stepeni.
Zaboravite skupe estetske zahvate i injekcije, stručnjaci za kožu sve češće ukazuju na jednostavno, prirodno rešenje koje može pomoći u očuvanju mladolikog izgleda, supa od kostiju.
Pevačica Viki Miljković otvorila je vrata svog stana u Istanbulu i pokazala kako ceo kompleks izgleda, kao i kako izgleda jedan njen radni dan u Turskoj.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar