• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

Izvor: Informer/Blic

12.06.2025

11:42

Crni bilans: Ljudi ginu na putu do letovališta - Evo koje su najčešće saobraćajne greške

Tanjug/Shutterstock

Vesti

Crni bilans: Ljudi ginu na putu do letovališta - Evo koje su najčešće saobraćajne greške

Podeli vest

Zbog crnog bilansa na putevima Srbije i regiona, stručnjaci upozoravaju na važnost oprezne vožnje tokom leta. Milan Božović, stručnjak za bezbednost saobraćaja objasnio je gde vozači najčešće greše, i na šta treba da obrate pažnju kako bi put do letovališta protekao sigurno.

Milan Božović je gostujući na televiziji K1 istakao kako je svaki izgubljeni život je previše, ali ako posmatramo apsolutne brojeve, videćemo da u poslednjih desetak godina nema značajnih promena kada je reč o broju stradalih.

- Međutim, ako posmatramo broj vozila, dolazimo do podatka da danas imamo oko 900.000 više registrovanih vozila koja učestvuju u saobraćaju nego pre deset godina. Kada uporedimo te dve brojke, vidimo da broj stradalih po pređenom kilometru zapravo opada. Više se vozimo, više učestvujemo u saobraćaju, a imamo i bolje puteve - objasnio je Milan Božović.

Ključnu ulogu u bezbednosti saobraćaja igra modernizacija infrastrukture, dodaje on.

- Ako uporedimo auto-put Miloš Veliki i Ibarsku magistralu, jasno je da se broj poginulih na magistrali značajno smanjio. To je posledica činjenice da se deo saobraćaja preusmerio na Miloš Veliki, koji je znatno bezbedniji i time je doprineo većoj sigurnosti u saobraćaju - objašnjava Božović.

Foto: Informer

Teške nesreće zbog nepažnje

On se osvrnuo na tešku nesreću koja se dogodila u Crnoj Gori, kada je poginulo četvoro srpskih državljana, ali i na tragičnu saobraćajku kod Malče u blizini Niša, gde je život izgubila trogodišnja devojčica.

- Problem sa kojim se susrećemo već dugi niz godina jeste nepropisno zaustavljanje na auto-putu – i nikako da naučimo da nemamo šta da tražimo u levoj traci, niti u traci za vožnju kada dođe do kvara ili zastoja. Jedino mesto na kojem sme da se stane jeste zaustavna traka. Ako se, kao u ovom slučaju, kamion zaustavi u traci za preticanje, niko ga tu ne očekuje. To je ogroman rizik - napominje.

Kako bi put bio bezbedniji, Božović je ukazao i na to koje su obaveze učesnika u saobraćajnim nesrećama.

- Vozač mora odmah da obezbedi vozilo, ali i da, ukoliko je moguće, premesti vozilo u zaustavnu traku. Ako to nije izvodljivo, neophodno je da putnike evakuiše iz vozila i prebaci ih preko bankine, van kolovoza. Ljudi ne shvataju koliko je to važno – sekund nepažnje može biti koban - kaže Božović.

Foto: RINA

Saobraćajna nesreća

Mirko Koković iz Agencije za bezbednost saobraćaja ističe da su, po njegovom mišljenju, novčane kazne u Srbiji preniske i da ne predstavljaju dovoljno snažan mehanizam odvraćanja od neodgovorne vožnje.

- Ako, recimo, putujem do Niša i kasnim na sastanak, meni se isplati da prekoračim brzinu za 10 do 20 kilometara na sat i platim kaznu od 2.500 dinara. To nije visina kazne koja će me zaustaviti. U Grčkoj je trenutno u parlamentu nacrt zakona kojim se predviđaju kazne koje su i do 10 ili 20 puta veće nego kod nas - navodi on.

Svetska praksa pokazuje da represivne mere ne donose rezultate, a najbolji rezultati se postižu kada se represija kombinuje sa prevencijom.

- Očekujemo da novi zakon, koji bi uskoro trebalo da bude usvojen, predvidi drastično veće kazne i time doprinese većoj bezbednosti na putevima - istakao je Koković.

Kao pravi dokaz za to uzima se činjenica da je tokom jula i avgusta 2001. godine u saobraćajnim nesrećama u Srbiji poginulo 245 osoba, dok je 2023. godine taj broj iznosio 76.

Najčešći uzrok saobraćajnih nesreća je prekoračenje brzine, to jeste svaka četvrta nezgoda se dešava zbog neprilagođene brzine. Alkohol je uzrok svake sedme nezgode, mada ove godine beležimo blago poboljšanje, te je alkohol sada uzrok svake desete nesreće.

Ono što posebno zabrinjava je slaba upotreba sigurnosnog pojasa, zbog čijeg nedostatka strada vipe od 100 ljudi na godišnjem nivou. Vezivanje sigurnosnog pojasa, napominju stručnjaci, može smanjiti rizik od smrti za čak 50 odsto.

Foto: Instagram

Fatalne posledice

- Čak 60 odsto roditelja koristi dečje sedište, a upravo ono štiti ono što nam je najvrednije — našu decu. Ipak, i dalje imamo prostora za napredak - ističe Koković.

Inače, kazna za nekorišćenje dečjeg sedišta plaća se 10.000 dinara, a ako se plati u roku od osam dana, iznos se prepolovi na 5.000 dinara.

- Ljudi ne koriste ni sigurnosni pojas na zadnjem sedištu. Svaki peti putnik koristi pozadi pojas. Čak ni ne znaju da je obavezan, dok 85 posto putnika koristi prednji pojas - zaključuje.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:


Imate mišljenje?

Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.

Ostavite komentar

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

TV

Hronika

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set