Odlukom Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Patrijaršije iz 2022. godine, Sveta deca - mučenici jastrebarski i sisački, žrtve genocida nad srpskim narodom u NDH upisani su u diptihe svetih Pravoslavne Crkve i molitveno se slave danas, 13. jula.
U saopštenju SPC prenosi se tekst đakona Budimira Kokotovića, koji je objavljen u kalendaru crkve za 2023. godinu. Tamo se navodi da je dečji logor u Jastrebarskom, nadomak Karlovca, bio je jedan od nekoliko logora za srpske decu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Ministarstvo udružbe NDH osnovalo je dečji logor "Prihvatilište za đecu izbjeglica", sa zadatkom da se iz ostalih logora tu sakupe deca i odgajaju u ustaškom duhu, kao što je bio slučaj sa janičarima.
U objavljenim izvorima navodi se da je prvi transport dece krenuo iz Zagreba 11. jula 1942. godine i stigao u Jastrebarsko nekoliko dana kasnije.
Dečji logor u Sisku otvoren je 3. avgusta 1942. godine, kada je dovedeno oko 1.300 dece iz logora Mlaka i Stara Gradiška. Bio je smešten u osnovnoj školi u Sisku, solani Reis, samostanu sestara reda Sv. Vinka i Sokolskom domu.
Do kraja oktobra 1942. godine je u Sisak pristiglo više od 7.000 srpske dece iz Kozare, Banije, Like, Korduna i Slavonije.
Foto: Shutterstock
Dečiji logor Jastrebarsko
Nedužna deca umirala su u Jastrebarskom, o čemu i govori beležnica čuvara mesnog groblja Franje Ilovara, koji je vodio dnevnik o sahranjivanju mališana.
U njegovim memoarima navodi se da su tela dece bila spakovana u kutije i sanduke, koji su silom zatvarani kako bi što više njih stalo. U jednom sanduku moglo je biti do desetoro mališana.
Dnevnik koji je Ilovar vodio smatra se najpotresnijim svedočenjem o stradanju dece u ustaškom logoru, a on je svoje dane na groblju računao na kune i komade. Račune je svojim potpisom overavala časna Gaudiencija.
Dragoje Lukić opisao je njegov dnevnik u svojim knjigama. Na prvoj strani naznačeno je da je samo 22. jula 1942. godine sahranjeno 107 dece.
"Primio na račun kopanja grobova 10.000 kuna za sto komada đece pokopane", pisalo je u dnevniku, a zatim i "Račun za ukop - 243 komada đece x 150 kuna - 36.450 kuna".
Sve od 22. jula do 11. avgusta 1942. godine grobar je upisivao žrtve, po polu, ali i cifre koje je zaradio. Nekada su deca bila obeležena i crticama, da je svaka značila jednu smrt.
Kroz dečji logor Jastrebarsko je, prema zapisima, od 11. jula 1942. do 26. avgusta 1942. godine prošlo 3.336 dece, uglavnom srpske, a više od 2.000 mališana dolazilo je sa Kozare.
Za nepunih mesec i po dana u ovom logoru "zvanično" je umoreno 768 dece, uzrasta od nekoliko meseci do 14 godina, a na spomeniku je naveden broj od 468 umorenih zatočenika dečjeg logora.
Istina, verovatno, nikada neće biti otkrivena.
Dragoje Lukić je u jednom zapisu naveo broj od 1.011, a na drugom 1.026 umrle dece, u šta je uračunao žrtve iz lokora Jastrebarsko i Reke, ali i decu iz logora koja su umrla u zagrebačkim bolnicama.
Foto: Shutterstock
Kako sada izgleda dečiji logor Jastrebarsko
Arhiv Jugoslavije u Beogradu poseduje fond "Savezna Komisija za popis žrtava rata 1941-1945. Bosna i Hercegovina", (fond 179, XXXIV, 46, A. 93) u kojem je i spisak 560 imena dece koja su postradala u Jastrebarskom. Nažalost, mnoge porodice čija su deca postradala nisu preživele grozote ratnog vihora.
Četvrta kordunaška brigada NOVJ zauzela je Jastrebarsko 26. avgusta 1942. godine, nakon čega je logor zatvoren. Komandant brigade Nikola Vidović navodi da su u logoru zatekli 727 zatočene dece. Dečji logor u Sisku zatvoren je 8. januara 1943. godine.
Monahinje manastira Svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini su 2021. godine uradile prvu ikonu Svetih novomučenika - mladenaca jastrebarskih, koju je episkop zvorničko-tuzlanski Fotije darivao Eparhiji gornjokarlovačkoj.
Inicijativom i trudom episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, Sveti Arhijerejski Sabor 21. maja 2022. godine doneo je odluku: "Na osnovu predanja Pravoslavne Crkve, a shodno članu 69. tačka 8) Ustava SPC, decu mučenike jastrebarske i sisačke pribrojati Liku Svetih".
Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, danas je u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici služena liturgija.
Na današnji dan umro je srpski pravoslavni sveštenik i četnički vojvoda Momčilo Đujić koji je predvodio značajan deo četnika na području severne Dalmacije i zapadne Bosne tokom Drugog svetskog rata.
Tajkunski list Danas preneo je vest da bi 11. jul 2025. godine, kada se obeležava godišnjica zločina u Srebrenici, mogao da znači konačnu pobedu studenata i poraz Srbije, navodeći kako bi "Srbi" konačno tgrebalo da priznaju odgovornost za genocid.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, danas je u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici služena liturgija.
Kijev je tokom noći i jutra bio pod snažnim raketnim i dronovskim udarima, a prema navodima ruskih vojnih dopisnika, glavni ciljevi bili su energetski objekti u prestonici i okolini.
Ukrajina svake godine gubi oko 800.000 ljudi, upozorio je ukrajinski ekonomista i finansijski analitičar Aleksej Kušč, navodeći da se demografski pad već direktno preliva na ekonomiju, kupovnu moć građana i razvoj biznisa.
Blokaderski profesor Čedomir Čupić potpuno je ogolio blokadere i priznao ono što je narodu odavno jasno - da iza svega stoje jeftine političke manipulacije, kalkulanti i preletači koji gledaju samo sopstveni interes.
Filozof i književnik Filip Grbić potpuno je demontirao blokadere, poručivši da je proteklog vikenda došlo do istorijskog preokreta na političkoj sceni Srbije.
Potpredsednik Vlade Italije i ministar infrastrukture i transporta, Mateo Salvini, stiže sutra u dvodnevnu zvaničnu posetu Beogradu! Reč je o jednom od najuticajnijih, najžešćih i najharizmatičnijih političara Evrope, čoveku koji godinama vodi beskompromisnu borbu za suverenitet svoje zemlje, tradiciju i bezbednost građana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas u Beogradu sa potpredsednikom Saveta ministara u Vladi Republike Italije i ministrom infrastrukture i saobraćaja Mateom Salvinijem.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kada monstrumi u naletu bolesne ljubomore, posesivnosti ili želje za kontrolom zverski likvidiraju osobu koju su navodno voleli, prva karta na koju igraju u sudnici jeste neuračunljivost. Međutim, forenzička psihijatrija poseduje filtere koje nijedan glumac pred sudijama ne može da prevari.
D. Š. (55) iz Razgojnskog Čifluka zadobio je večeras višestruke povrede opasne po život, kada je motorom udario u banderu, potvrđeno je u policiji i Opštoj bolnici Leskovac.
Oružane snage Ukrajine (OSU) izvele su tokom noći masovan napad dronovima na Lenjingradsku oblast i Sankt Peterburg, a ruska protivvazdušna odbrana oborila je ukupno 56 ukrajinskih bespilotnih letelica, saopštili su ruski izvori.
Etna, jedan od najaktivnijih vulkana u Evropi, ponovo je snažno izbacivala pepeo, zbog čega je privremeno obustavljen dolazni avio-saobraćaj na međunarodnom aerodromu „Katanija Vinčenco Belini“ na Siciliji.
Krim je tokom noći bio pod novim talasom udara, a prema lokalnim izvorima i satelitskim podacima, pogođeni su lučka zona u Kerču, energetski objekti kod Simferopolja i područje aerodroma Gvardejsko.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Pobednica "Zadruge 1" Kristina Kija Kockar ponovo je javno prozvala pevačicu Anabela Atijas, podelivši snimak sa njenog nastupa na kojem se vidi mali broj posetilaca.
Una Čolić, starija ćerka pevača Zdravka Čolića, poznata je po tome što često deli detalje iz života sa pratiocima na društvenim mrežama, a tako je bilo i ovog puta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.