Odlukom Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Patrijaršije iz 2022. godine, Sveta deca - mučenici jastrebarski i sisački, žrtve genocida nad srpskim narodom u NDH upisani su u diptihe svetih Pravoslavne Crkve i molitveno se slave danas, 13. jula.
U saopštenju SPC prenosi se tekst đakona Budimira Kokotovića, koji je objavljen u kalendaru crkve za 2023. godinu. Tamo se navodi da je dečji logor u Jastrebarskom, nadomak Karlovca, bio je jedan od nekoliko logora za srpske decu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Ministarstvo udružbe NDH osnovalo je dečji logor "Prihvatilište za đecu izbjeglica", sa zadatkom da se iz ostalih logora tu sakupe deca i odgajaju u ustaškom duhu, kao što je bio slučaj sa janičarima.
U objavljenim izvorima navodi se da je prvi transport dece krenuo iz Zagreba 11. jula 1942. godine i stigao u Jastrebarsko nekoliko dana kasnije.
Dečji logor u Sisku otvoren je 3. avgusta 1942. godine, kada je dovedeno oko 1.300 dece iz logora Mlaka i Stara Gradiška. Bio je smešten u osnovnoj školi u Sisku, solani Reis, samostanu sestara reda Sv. Vinka i Sokolskom domu.
Do kraja oktobra 1942. godine je u Sisak pristiglo više od 7.000 srpske dece iz Kozare, Banije, Like, Korduna i Slavonije.
Foto: Shutterstock
Dečiji logor Jastrebarsko
Nedužna deca umirala su u Jastrebarskom, o čemu i govori beležnica čuvara mesnog groblja Franje Ilovara, koji je vodio dnevnik o sahranjivanju mališana.
U njegovim memoarima navodi se da su tela dece bila spakovana u kutije i sanduke, koji su silom zatvarani kako bi što više njih stalo. U jednom sanduku moglo je biti do desetoro mališana.
Dnevnik koji je Ilovar vodio smatra se najpotresnijim svedočenjem o stradanju dece u ustaškom logoru, a on je svoje dane na groblju računao na kune i komade. Račune je svojim potpisom overavala časna Gaudiencija.
Dragoje Lukić opisao je njegov dnevnik u svojim knjigama. Na prvoj strani naznačeno je da je samo 22. jula 1942. godine sahranjeno 107 dece.
"Primio na račun kopanja grobova 10.000 kuna za sto komada đece pokopane", pisalo je u dnevniku, a zatim i "Račun za ukop - 243 komada đece x 150 kuna - 36.450 kuna".
Sve od 22. jula do 11. avgusta 1942. godine grobar je upisivao žrtve, po polu, ali i cifre koje je zaradio. Nekada su deca bila obeležena i crticama, da je svaka značila jednu smrt.
Kroz dečji logor Jastrebarsko je, prema zapisima, od 11. jula 1942. do 26. avgusta 1942. godine prošlo 3.336 dece, uglavnom srpske, a više od 2.000 mališana dolazilo je sa Kozare.
Za nepunih mesec i po dana u ovom logoru "zvanično" je umoreno 768 dece, uzrasta od nekoliko meseci do 14 godina, a na spomeniku je naveden broj od 468 umorenih zatočenika dečjeg logora.
Istina, verovatno, nikada neće biti otkrivena.
Dragoje Lukić je u jednom zapisu naveo broj od 1.011, a na drugom 1.026 umrle dece, u šta je uračunao žrtve iz lokora Jastrebarsko i Reke, ali i decu iz logora koja su umrla u zagrebačkim bolnicama.
Foto: Shutterstock
Kako sada izgleda dečiji logor Jastrebarsko
Arhiv Jugoslavije u Beogradu poseduje fond "Savezna Komisija za popis žrtava rata 1941-1945. Bosna i Hercegovina", (fond 179, XXXIV, 46, A. 93) u kojem je i spisak 560 imena dece koja su postradala u Jastrebarskom. Nažalost, mnoge porodice čija su deca postradala nisu preživele grozote ratnog vihora.
Četvrta kordunaška brigada NOVJ zauzela je Jastrebarsko 26. avgusta 1942. godine, nakon čega je logor zatvoren. Komandant brigade Nikola Vidović navodi da su u logoru zatekli 727 zatočene dece. Dečji logor u Sisku zatvoren je 8. januara 1943. godine.
Monahinje manastira Svetog Vasilija Ostroškog u Bijeljini su 2021. godine uradile prvu ikonu Svetih novomučenika - mladenaca jastrebarskih, koju je episkop zvorničko-tuzlanski Fotije darivao Eparhiji gornjokarlovačkoj.
Inicijativom i trudom episkopa gornjokarlovačkog Gerasima, Sveti Arhijerejski Sabor 21. maja 2022. godine doneo je odluku: "Na osnovu predanja Pravoslavne Crkve, a shodno članu 69. tačka 8) Ustava SPC, decu mučenike jastrebarske i sisačke pribrojati Liku Svetih".
Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, danas je u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici služena liturgija.
Na današnji dan umro je srpski pravoslavni sveštenik i četnički vojvoda Momčilo Đujić koji je predvodio značajan deo četnika na području severne Dalmacije i zapadne Bosne tokom Drugog svetskog rata.
Tajkunski list Danas preneo je vest da bi 11. jul 2025. godine, kada se obeležava godišnjica zločina u Srebrenici, mogao da znači konačnu pobedu studenata i poraz Srbije, navodeći kako bi "Srbi" konačno tgrebalo da priznaju odgovornost za genocid.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve ustaškog genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini, danas je u Crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici služena liturgija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Blokaderi i njima bliski tajkunski mediji poput niskotiražnog Danasa, Nove i N1, još jednom su, po ko zna koji put, pokazali da im ništa nije sveto i da im je najjači adut njihovo licemerje bez presedana.
Predsednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas pozvao je danas parlamentarne stranke u Srbiji da podrže hitno usvajanje zakona kojim bi se mlađima od 16 godina zabranilo korišćenje društvenih mreža.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, koji boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, imao je priliku da glavni grad ove zemlje, Tbilisi, vidi iz malo drugačije perspektive.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je tokom Kolegijuma šokantna saznanja o političaru Vladanu Đokiću, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, i njegovoj poseti Hilandaru.
Na području Gadžinog Hana kod Niša u jednoj firmi poginuo je radnik pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, rekli su iz policije u Nišu, prenose Južne vesti.
U zajedničkoj akciji Višeg javnog tužilaštva u Beogradu UKP i SAJ uhapšen je još jedan osumnjičeni za saizvršilaštvo u teškom ubistvu Aleksandra Nešovića 12. maja u restoranu "27" na Senjaku, nezvanično saznaje Informer od izvora bliskog istrazi.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
Rusija bi mogla da nabavi rakete „bramos“ od Indije, i to sistem koji je prvobitno nastao kroz zajednički rad Moskve i Nju Delhija, ali je tokom godina prerastao u jedan od najpoznatijih izvoznih aduta indijske vojne industrije.
Vojno-politički analitičar Jakov Kedmi oštro je kritikovao svaku ideju da se Roman Abramovič koristi kao kanal za osetljive kontakte između Moskve i Kijeva, ocenjujući da je takva „oligarhijska diplomatija“ stara greška koja Rusiju može ponovo skupo da košta.
Globalna potražnja za transportom robe duž Severnog morskog puta uskoro će eksplodirati, jer se ovaj pomorski koridor širi neverovatnom brzinom, izjavio je za Sputnjik Aleksej Čekunkov, ruski ministar za razvoj Dalekog istoka i Arktika.
Na Krimu su uvedene vanredne mere u prodaji goriva nakon problema u snabdevanju poluostrva, a kriza se sve jasnije povezuje sa udarima ukrajinskih snaga na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu na jugu Rusije.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Od 20. juna otvara se povoljniji period za finansije, nove poslovne prilike i rešavanje problema koji su dugo opterećivali budžet. Posebno se izdvajaju Lavovi, Device i Jarčevi.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Dok je godinama privlačila pažnju provokativnim fotografijama i sadržajem za odrasle, influenserka i model Nejlin Ešli danas tvrdi da je odlučila da potpuno promeni svoj život.
Katarina Grujić je vitkom linijom i preplanlim tenom izazvala pravu pometnju, pa je otkrila da se tek vratila sa porodičnog odmora, kao i da je odmorila dušu!
Pevačica Tea Bilanović progovorila je večeras, na promociji Vivo benda, o navodnoj aferi sa bivšim mužem Marije Mikić, Jovanom Pantićem, i sve demantovala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.