Deca su sve više zavisna od interneta i telefona, te im je mozak često nesposoban da pamti najobičnije stvari, poput vlastitih brojeva telefona. U pitanju je digitalna demencija koja im remeti svakodnevne aktivnosti, upozoravaju stručnjaci.
Za mnoge stvari u životu oni se oslanjaju na tehnologiju, zbog čega im propadaju kognitivne sposobnosti, tvrde oni.
Psiholog Jovana Stojković kaže da digitalna demencija nije zvanična dijagnoza, ali svakako jeste nešto na šta treba ozbiljnije obratiti pažnju.
- Kod žena se mozak razvija do 23. godine a kod muškaraca do 28, pogotovo prefrontalni korteks koji je zadužen za razmišljanje. E sad zamislite da na mozak koji nije dovoljno razvijen imamo svakodnevno toliko stimulusa i informacija kao što u današnje vreme imaju mladi. Mozak se tad sabotira sadržajem koji se konzumira preko telefona, on ne stigne da obradi toliko podataka dnevno i počne da briše neke informacije, što mi nazivamo zaboravljanje - zato ova pojava podseća na demenciju - kaže stručnjak i dodaje:
- Desna strana mozga "odgovorna" je za koncentraciju i, ako je nedovoljno razvijena, loše utiče na pamćenje i raspon pažnje. Deca danas saznaju preko interneta sve što ih zanima, koriste veštačku inteligenciju da im radi domaće zadatke, i sve dobijaju instant. Mozak se tada, naravno, ulenji jer se ne ulaže nikakav mentalni napor - kaže psiholog.
Foto: Informer/shutterstock
Kako ističe Stojkovićeva, koncentracija je kod dece veoma slaba, upravo zbog skrolovanja i sadržaja koji se menja iz minuta u minut.
- Slabi kratkoročno pamćenje, znači više ne pamte brojeve telefona, rođendane ili rute kojima se kreću jer to rade aplikacije za njih. Koncentracija im opada jer su navikli da stalno skroluju i menjaju sadržaj, ne mogu da se fokusiraju na jednu stvar duže vreme. Čak i ako rade više stvari odjednom, to vrlo često čine kao roboti, automatski i bez razmišljanja - pojašnjava sagovornica.
Pedijatar Saša Milićević objašnjava kako dolazimo do razvoja digitalne demencije.
- Mozak radi složenije nego što se misli. Svaka nova informacija treba da stvori engram. To je trag pamćenja u mozgu, promena u nervnom sistemu koja nastaje kada nešto naučimo ili doživimo. Ako čovek ne stvara ove puteve u mozgu, odnosno ne dobija nove informacije na ispravan način, mozak postaje manje bogat. Kao što mišići atrofiraju ako se čovek ne kreće, te tako reaguje i mozak ako ga ne angažujemo. Mozak moramo da treniramo, jer čim ga zapustimo, demencija može lakše da se razvije - upozorava pedijatar.
Stojkovićeva: Postaju nervozni, čak i agresivni
Jovana Stojković, psiholog, upućuje i na prve psihološke znake da je dete zavisno.
- Osećaju anksioznost, paniku i nervozu, pogotovo kad telefon nije pri ruci. Kada se roditelji suprotstave deci povodom ovakvog ponašanja i pokušaju da im uskrate vreme provedeno na telefonu ili da ga oduzmu, oni često zauzimaju odbrambeni stav, nerviraju se i čak postaju agresivni. Tada roditelji tek shvate da je situacija ozbiljna i traže pomoć - poručuje psiholog i dodaje da ova deca često osećaju hroničan umor, glavobolju, bol u vratu i zamor očiju, ali i da imaju poremećen san.
Mladi provode skoro 10 sati dnevno na uređajima
Kako kaže stručnjak, mladi provode u proseku 9-9,5 sati dnevno na uređajima, to je više vremena nego što spavaju.
- U suštini, problem je što mladi u vreme novih tehnologija i veštačke inteligencije nemaju ni potrebu da angažuju mozak. Za sve nedoumice vade telefon i guglaju informacije, ne ulažu nikakav mentalni napor. Starije generacije su pamtile 15-20 brojeva telefona napamet, danas mladi neretko ni svoj ne znaju, a da ne pričamo o datumima, rođendanima - kaže Milićević za Informer.
Foto: Shutterstock
Za kraj poručuje da zavisnost od telefona vuče i mnoge druge posledice, pored digitalne demencije.
- Kad su stalno pred ekranima, manje se bave sportom, manje se kreću, dobijaju krivu kičmu, ravne tabane... Samim tim, zdravlje je lošije, neretko su ta deca i gojazna, a znamo da gojaznost vuče sa sobom preko 200 komplikacija. Sve to ide jedno sa drugim - kaže pedijatar.
Čak 60 odsto dece bilo je žrtva vršnjačkog nasilja i to najčešće verbalnog, rezultati su poslednjeg istraživanja. Stručnjaci za Informer kažu da nismo ni svesni kakve psihološke posledice imaju deca koja trpe bilo kakvo nasilje.
U savremenom društvu sve češće se primećuje da deca i adolescenti posežu za lekovima i samodijagnozama, što psiholog povezuje sa pritiskom okoline i prevelikom izloženošću informacijama.
Jedna učiteljica uvela je pečat kao način evidentiranja domaćih zadataka, ali stručnjaci ističu da takva praksa ima smisla samo u nižim razredima, budući da u Srbiji već postoji e-dnevnik koji omogućava detaljno praćenje rada i ponašanja učenika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Čak 60 odsto dece bilo je žrtva vršnjačkog nasilja i to najčešće verbalnog, rezultati su poslednjeg istraživanja. Stručnjaci za Informer kažu da nismo ni svesni kakve psihološke posledice imaju deca koja trpe bilo kakvo nasilje.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Jemenski pobunjenici Huti saopštili su danas da su oslobodili oko 600 osoba, zarobljenih tokom najnovije eskalacije sukoba u Jemenu, a Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) potvrdio je njihovo oslobađanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.