Institut Dedinje uvodi ruski model "jedan lekar – jedan pacijent". Prof. dr Otašević najavljuje revoluciju u dijagnostici koja donosi brže lečenje i velike uštede.
Institut za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" ugostio je vrhunske stručnjake iz Sankt Peterburga, čime je otvoreno novo poglavlje u saradnji srpskih i ruskih lekara. Fokus sastanka bio je na uvođenju inovativnog ruskog modela organizacije lečenja koji bi mogao iz temelja da promeni način na koji se tretiraju kardiološki pacijenti u Srbiji, donoseći bržu dijagnostiku i značajne uštede budžetu.
Ruski recept za efikasnije lečenje
Gost Instituta bila je čuvena prof. dr Marija Nikolajevna Prokudina, koja je predstavila model malih, ali vrhunski opremljenih ambulantnih centara. U ovim jedinicama pacijenti dobijaju kompletnu uslugu – od ultrazvuka do složenih stres-testova – čime se direktno rasterećuju velike bolnice.
- I u našem zdravstvenom sistemu bi se pokazalo da personalizovan pristup, odnosno ruski model ’jedan lekar – jedan pacijent’, može doneti dobre rezultate, unaprediti lečenje i doneti uštede zdravstvenom sistemu, što u savremenoj medicini nikako nije zanemarljivo. Tek nas čeka dalja saradnja sa doktorima iz Moskve i Peterburga.
Foto: Foto: Institut Dedinje
Šta podrazumeva model "Jedan lekar - jedan pacijent"?
Govoreći o konceptu rada koji je razvijala više od dve decenije, profesorka Nikolajevna Prokudina objasnila je da je osnov čitavog sistema princip "jedan lekar – jedan pacijent".
– Kao neinvazivni kardiolog bavim se isključivo dijagnostikom. Dugi niz godina radila sam u velikom državnom centru, a edukovala sam se i u Americi. Pre 25 godina iz SAD smo doneli najkvalitetniji model stres-ehokardiografije i od tada smo uradili više od 51.000 takvih pregleda. Danas u Sankt Peterburgu imamo mrežu od desetak ambulantnih centara koji funkcionišu po istom principu – rekla je prof. dr Nikolajevna Prokudina.
Kako je objasnila, pacijent u okviru jedne ambulante za svega nekoliko sati dobija kompletnu dijagnostičku obradu.
- Naš način rada zasniva se na tome da jednog pacijenta vodi jedan lekar. Pacijent kod nas provede dva do tri sata i za to vreme dobije kompletnu neinvazivnu dijagnostiku- od anamneze, EKG-a i merenja pritiska do specifične stres-ehokardiografije pod fizičkim opterećenjem, bez upotrebe lekova. Upravo zahvaljujući toj metodologiji preciznost u otkrivanju koronarne bolesti srca dostiže između 80 i 90 odsto – navela je ona.
Foto: Foto: Institut Dedinje
Profesorka ističe da se ovakvim modelom značajno skraćuje put pacijenta kroz zdravstveni sistem i izbegavaju nepotrebni invazivni pregledi i hospitalizacije.
- Usko sarađujemo sa državnim bolnicama. Ukoliko tokom pregleda otkrijemo životno ugroženog pacijenta, odmah ga upućujemo u državnu ustanovu, gde mu se u roku od nekoliko sati radi koronarografija ili operacija. Nakon toga, pacijent se vraća svom lekaru u naš Centar, koji nastavlja njegovo dalje praćenje i oporavak. Upravo zbog toga više od 70 odsto pacijenata ostaje kod nas na dugoročnom praćenju – objasnila je prof. dr Nikolajevna Prokudina.
Može li ovaj sistem zaživeti u Srbiji?
Iako trenutni sistem u domovima zdravlja ne prepoznaje u potpunosti ovakvu organizaciju, dr Petar Otašević veruje da su ekonomske analize presudan faktor za donosioce odluka.
- Razgovarali smo o mogućnostima primene ovakvog koncepta zdravstvene zaštite i u Srbiji. Posebno su me zainteresovale farmakoekonomske analize koje pokazuju da ovakav sistem donosi značajne uštede zdravstvenom sistemu. Pacijenti se brže i efikasnije dijagnostikuju, ređe idu u bolnicu i manje se podvrgavaju složenim procedurama, što značajno smanjuje troškove. Razgovaraćemo sa donosiocima odluka i videti kakve su njihove reakcije. Svima je u interesu da pacijenti imaju brz pristup savremenim metodama dijagnostike.
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Razmena stručnjaka i kardiogenetika
Saradnja se ne završava samo na teoriji. Delegacija lekara sa "Dedinja" krajem meseca putuje u Moskvu kako bi predstavila sopstvene patente i tehnike lečenja, dok se uveliko radi na polju kardiogenetike.
- Zaista mogu reći da je saradnja sa lekarima iz Ruske Federacije više nego dobra, sa tendencijom da bude još bolja. Saradnja i razmena stručnjaka postoji i u oblasti razvoja kardiogenetike. To je put ka personalizovanoj terapiji, gde svaki pacijent dobija terapiju koja isključivo njemu odgovara - zaključuje prof. dr Otašević.
Institut za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" potvrdio je status lidera u regionu započinjanjem primene "Affera" sistema, najsavremenije tehnologije za lečenje kompleksnih srčanih aritmija.
Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje radi u punom kapacitetu, bez listi čekanja, a u narednom periodu radiće i danima vikenda, izjavio je danas direktor tog instituta Milovan Bojić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Institut za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" potvrdio je status lidera u regionu započinjanjem primene "Affera" sistema, najsavremenije tehnologije za lečenje kompleksnih srčanih aritmija.
Ministar bez portfelja Đorđe Milićević i Predsednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković oglasili su se danas povodom kontinuiranih napada iz Crne Gore.
Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave uspešno je okončalo sprovođenje svih obaveza propisanih poslednjim izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, obezbedivši u zakonskom roku pregled broja birača po adresi.
Veselin Milić, dosadašnji načelnik beogradske policije, danas je uhapšen zbog sumnje na umešanost u nestanak Aleksandra Nešovića, koji se dovodi u vezu sa Kekinom kriminalnom grupom.
Načelnik Beogradske policije Veselin Vesko Milić uhapšen je danas u nastavku istrage nestanka Aleksandra Nešovića, koji se dovodi u vezu sa Kekinom kriminalnom grupom.
Načelnik Beogradske policije Veselin Vesko Milić dao je izjavu u svojstvu građanina zbog nestanka Aleksandra Nešovića, koji je blizak Kekinoj kriminalnoj grupi. Kako saznajemo, uhapšeni pripadnici policije umešani u ovaj slučaj članovi su obezbeđenja Veselina Milića.
Nedelja iza nas izgledala je kao film sastavljen od suprotnih scena: na jednoj strani sveta borba za vodu među ruševinama Gaze, na drugoj slavlje na vrhu najvišeg vrha planete.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da ruski raketni napad na stambenu zgradu u Kijevu, u kojem je stradalo 24 ljudi, ozbiljno ugrožava postizanje mirovnog rešenja jer ovakva eskalacija direktno unazađuje diplomatske napore.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Glumica Jelisaveta Orašanin u predstavi "Bogojavljenska noć" igra ženu koja se prerušava u muškarca i kaže da joj je priprema za tu rolu bila veoma zahtevna.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Mnogi ljudi greše kada je reč o skladištenju hrane, a stručnjaci su objasnili koje namirnice treba čuvati u frižideru, kako ne bi došlo do kvarenja i potencijalnih zdravstvenih problema.
Neke dozvole koje Android aplikacije traže su rizične i mogu da ugroze privatnost i sigurnost telefona, a stručnjaci upozoravaju da to može da dovede do zloupotrebe ličnih podataka.
Narodna verovanja pripisuju određenim biljkama moć da u dom unesu sreću, zdravlje i blagostanje. Među njima se posebno ističe bosiljak, koji se vekovima smatra simbolom zaštite, duhovne čistoće i pozitivne energije.
Adrijana Lima privukla je sve poglede čim se pojavila na jučerašnjoj žurki u Kanu, a za njen zapažen izgled zaslužna je elegantna haljina koja je spojila jednostavnost i efektan stil.
Pobednica Evrovizije davne 2004. godine pevačica Ruslana pojavila se na takmičenju u Beču i iznenadila fanove činjenicom da se gotovo uopšte nije promenila.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar