ČEK NAS NOVI NAPAD NA SVETINJE, SLEDI ŽESTOKA BITKA SA ALBANIJOM I PRIŠTINOM! Lažna država ne sme UNESKO - NI PO KOJU CENU!
Podeli vest
Zapadni pokrovitelji lažnog Kosova ne odustaju od realizacije plana međunarodnog priznanja nepriznate države i u tom kontekstu treba razumeti kandidaturu Albanije u članstvo Izvršnog odbora Uneska. Pred Srbijom je ozbiljna diplomatska borba u kojoj mora ostati dosledna svojim principima da bi sačuvala svetinje
Podrška koju je Albanija zatražila od članica Uneska za kandidaturu u članstvu Izvršnog saveta ove organizacije u periodu od 2023-2027, o čemu je javnost izvestio portal Kosovo onlajn, nanovo je otvorilo pitanje mogućeg prijema Kosova u ovo telo UN, te sudbine srpskih manastira u južnoj pokrajini.
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
26.01.2022
21:17
Zakulisne radnje tzv. Kosova i Albanije
Iako će se izbori za nove članove Izvršnog saveta održati tokom 42. zasedanja Generalne konferencije Uneska, tek u novembru 2023. godine, diplomata Živadin Jovanović, nekadašnji ministar spoljnih poslova SRJ, smatra da vreme nije na našoj strani i zahteva ozbiljnu diplomatsku aktvnost.
Ovaj korak Albanije, ocenjuje, moramo posmatrati u širem kontekstu, najpre lobiranja za priznanje nezavisnosti Kosova od čega Priština, uprkos preuzetim obavezama, nije odustala ali i iz ugla procesa ujedinjenja Albanije i KiM posredstvom odluke o bescarinskoj slobodnoj zoni koja obuhvata 20 kilometara sa jedne i druge strane granice čime je granica kao međunarodno pravni pojam ukinuta.
U ovakvim okolnostima, upozorava, bilo bi štetočinski da Srbija istrajava na nekoj doslednosti u sprovođenju potpisanih sporazuma.
- Iza svake aktivnosti Albanije i tzv Kosova stajale su zakulisne radnje, dok smo mi potpisivali dokumenta kao da preko puta stola sede ljudi sa najčasnijim namarama i odlučnošću da se drže linije statusne neutralnosti i principa međunarodnih odnosa. Mi moramo aktivirati sve napore i diplomatske potencijale da se ne dopusti članstvo Kosova u Unesko, ali i u bilo koju drugu međunarodnu organizaciju sastavljenu od suverenih država. Srbija mora biti jasna, dosledna i odlučna jer je to jedini uslov da pridobije širu podršku u svetu za svoje principijalne stavove.
Sve posle Vašingtonskog sporazuma - na štetu Srbije
Na pitanje kako iz ugla Vašingtonskog sporazuma tumačiti kandidaturu Albanije u Izvršni odbor Unesko što otvara prostor za eventualno članstvo i tzv Kosova, Jovanović napominje da je ovaj sporazum donet u određenom trenutku i određenim međunarodnim okolnostima, i da iako nije od tada proteklo mnogo vremena, mnogo toga se desilo na štetu Srbije.
- Praktično, diplomatsko lobiranje za priznavanje Kosova i Metohije od strane zapadnih činilaca na čelu sa SAD je nastavljeno. Ništa od prihvaćenih obaveza iz ovog ali i Briselskog sporazuma se ne ispunjava. Rezultat toga je i ponašanje privremenih vlasti na KiM koje nisu uradile ništa u pogledu bezbednosti, sigurnosti i slobode kretanja, postupaka za krivična dela i zločine prema srpskom narodu niti u pogledu stvaranja uslova za vraćanje 250 hiljada proteranih Srba i nealbanaca sa KiM.
Širenje nespokojstva i nesigurnosti
Sve što je rađeno od strane privremenih institucija na KiM bilo je u pravcu izazivanja i širenja nespokojastva i nesigurnosti među srpskim i nealbanskim stanovništvom, odnosno nastavka procesa etničkog proterivanja.
Vučić: Hteli bi da tzv Kosovo uguraju u NATO, to neće moći!
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je upozorio da postoji opasnost da takozvano Kosovo bude primljeno u NATO.
"Svi pokušavaju da nateraju Srbiju da prizna Kosovo. Očekujem da nekome padne na pamet da Kosovo ubace u NATO i time natera da četiri zemlje od pet zemalja EU priznaju nezavisnost i time nateraju i nas da prihvatimo to", rekao je predsednik Vučić i naglasio da Srbija to neće prihvatiti nikad, pa čak i da se to ostvari.
On je govoreći o pritiscima na Srbiju u vezi sa Kosovom i Metohijom spomenuo i sve veći broj specijalnih izaslanika sa Zapada.
"Imamo sve više izaslanika od Gabrijela Eskobara, Stjuarta Piča, Miroslava Lajčaka do sada nemačkog izaslanika. Oni svi šalju izaslanike, ali ne žele da se Rusija umeša u pregovore oko Kosova. Oni bi sami sve da se dogovore i da kažu ostalo vam je malo vremena da priznate nezavisnost Kosova. Ipak, nemojte zaboraviti da sam odbio međusobno priznanje usred Bele kuće iako su Amerikanci bili fer domaćini. Tamo je najteže bilo, usred SAD odbiti priznanje. Imali smo i pritiske u Briselu da dozvolimo ulazak Kosova u UN. Samo da znate sa kakvim se sve pritiscima suočavamo da bismo priznali Kosovo - izjavio je Vučić za Tanjug.
S druge strane, insistira, suvereno je pravo suverene države da brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet.
- Apsolutno se ne može poreći da je mirna dipomatska aktivnost legitimno pravo Srbije kao što je legitimno i da sve zemlje koje su raspoložene a koje su pod pritiscima i ucenama Zapada i SAD u pogledu kredita i humanitarsne pomoći, u jednom trenutku zauzele stav koji je i za njih štetan o priznavanju secesije, od toga odustanu", ističe Jovanović napominjući da je Srbija ušla u članstvo UN, OEBS-a, Saveta Evrope i svih drugih međunarodnih institucija kao država sa određenom teritorijom u čijem je sastavu i Kosovo i Metohija.
Srbija ima i pravo i obavezu da štiti svoje interese
Otuda su, ukazuje, i pravo i obaveza Srbije da kao država štiti svoje nacionalne i državne interese i radi na smanjivanju broja zemalja koje su priznale tzv Kosovo.
Ujedno to je i izraz poštovanja odluka prijateljskih zemalja koje nisu priznale KiM kao i odluke SBUN i Rezolucije 12 44 koja predviđa da se rešenje za KiM može tražiti samo kao široka i suštinska autonomija u okviru teritorijalnog integriteta Srbije.
- U borbi za KiM ne sme da bude kolebanja, pa u tom smislu ni dozvole da se tzv Kosovo pojavljuje kao učesnik na međunarodnim takmičenjima koja se održavaju u Beogradu, što je nedavno bio slučaj. To su pogrešni signali upućeni zemljama koje podržavaju Srbiju kao suverenu zemlju i rešavanje stausa KiM u skladu sa međunarodnim pravom i u okvirima Rezolcije SB 12 44", upozorava Jovanović, ukazujući na paradoksalnu situaciju da naši prijatelji, uključujući stalne članove SB neprikidno na međunarodnom planu potenciraju da se rešenje može tražiti jedino u okvirima međunarodnog prava, Ustava Srbije i Rezolucije 1244, dok naši učesnici u bilateralnim razgovorima istu Rezoluciju ne pominju.
Signali koji ohrabruju Prištinu
Taj signal, smatra, ohrabruje Prištinu da nastavi sa nepoštovanjem svih dogovora, kao i zemlje koje stoje iza Prištine ali i koleba naše prijatelje oko stava vezanog za jasnu, principijalnu pozicije Srbije.
Svako nastojanje Prištine da zadobije međunarodno priznanje, pa i na način ulaska u neku od međunarodnih organganizacija, mora biti u startu osporeno, zaključuje Jovanović.
Podsetimo da Izvršni savet Uneska ima 58 članova koje bira Generalna konferencija na četiri godine, a jedna od nadležnosti Izvršnog saveta je da daje preporuke o prijemu novih država koje nisu članice Ujedinjenih nacija. Trenutno predsedavajuća Izvršnim savetom Uneska je ambasador Srbije pri Unesku Tamara Rastovac Siamašvili.
Bitka će biti žestoka, ali Srbija ima jače adute od Prištine!
Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Albansku kandidaturu za članstvo u Izvršnom savetu Organizacije za obrazovanje, nauku i kulturu UN - Unesko, nekadašnji ambasador Srbije u Unesku, profesor Darko Tanasković ne vidi kao naročito značaj korak za moguću uspešnju kandidaturu Kosova u ovoj organizaciji i ocenjuje da je za našu zemlju važno da nastavi da jača poziciju u toj međunarodnoj organizaciji i da se bori da Kosovo nikada ne postane članica Uneska.
Podseća da je 2015. godine zvanična Tirana bila predlagač inicijative da Kosovo bude primljeno u Unesko uz podršku 40-ak država i dodaje da nema sumnje da će Albanija, ukoliko se ta inicijativa obnovi naredne godine, biti opet aktivno angažovana na pripremanju terena za ponavljanje te kandidature.
- Samo članstvo u Izvršnom savetu nije presudno za uspeh, ali sigurno širi manevarski prostor države koja je članica, pošto se tu najdinamičnije odvija rad u Unesku - istakao je Tanasković i dodao da je 2015. tadašnji predstavnik Albanije bila Besiane Kadare, ćerka čuvenog albanskog pisca Ismaila Kadarea, koja je sada, posle jednog mandata u organizaciji UN, ponovo u Unesko.
To znači, kaže Tanasković, da Albanija računa na njeno iskustvo i veze koje je uspostavila, što ukazuje da je "reč o dobro osmišljenom i planiranom pristupu".
Međutim, smatra on, Srbija u svemu ovome nije bez aduta, jer podseća da je na nedavnom zasedanju Generalne konferencije Uneska, kao kandidat elektroralne grupe zemalja u kojoj i Albanija, za predsednika Izvršnog saveta izabrana naša predstavnica Tamara Rastovac Siamašvili, što je, ističe, značajan diplomatski uspeh.
- Kada je neko iz Srbije na mestu predsednika, to onda daje određene mogućnosti, ali ne presudne na konačan ishod suprotstavljanju prijema Kosova u Unesk - rekao je Tanasković i istakao da Srbija u ovom trenutku ima jače adute i boje izglede od Albanije, čak i ako bude članica Izvršnog saveta.
Tanasković smatra da će "bitka postati veoma žestoka" kada na dnevni red bude došlo pitanje članstva Kosova u Unesko, dok, ističe, kandidatura Albanije za članstvo u Izvršnom savetu Unesko, nije nikakva tragedija.
- Ali sasvim jasno pokazuje da Albanija nastupa planski i da, pretpostavljam, računa za iduću godinu da obnovi zahtev, jer Kosovo ne može da obnovi, jer po rezoluciji 1244 SB nije država ni članica Uneska i ne može neposredno da ispostavi takav zahtev - naveo je Tanasković.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Zagor
pre 3 godine
Kakve ima veze...ionako su i Kosovo i BiH do kraja ove,najkasnije sljedeće godine,i "službeno" članice NATO-a iako je NATO još davno u tim zemljama.Onda još ovo sa Ukrajinom...katastrofa za srbiju
Ideja da neko van Albanije bude kandidat za šefa države, posebno ako je sa problematičnog prostora kao što je Kosovo i Metohija, neobična je i politički intrigantan, a zasigurno bi vodila u stvaranje „velike Albanije" ali i uticala na pregovore Beograda i Prištine
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski reagovala je povodom sramnih reakcija Zagreba nakon nastupa pevačice Snežane Đurišić.
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto istakao je da je potpuna laž da bi MOL, ukoliko preuzme ruski udeo u vlasništvu NIS, ugasio Rafineriju u Pančevu.
Lider niške opozicije Dragan Milić već danima se nalazi u fokusu javnosti i to ne iz dobrih razloga, ali po svemu sudeći - njega to ni najmanje ne dotiče.
Oglasio se blokaderski ološ koji je u utorak uveče u srcu Čačka izveo jeziv napad na pevačicu Anu Bekutu tokom njenog nastupa povodom dočeka Srpske Nove godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa ambasadorom EU Andreasom fon Bekeratom nakon čega je otkrio da su ključne teme ovog susreta bili evropski put Srbije, sprovođenje reformske agende i pristupni proces.
Posle jedne od borbi na Exatlonu Crveni tim, a posebno Radojica Lazić, provocirao je Sanju Kalinović, na šta je ona uzvratila sarkastičnim poljupcima i lažnom zahvalnošću.
Takmičar Crvenih u najvećem sportskom rijalitiju na svetu, Jovan Radulović Jodžir, sapleo se i povredio nogu. Zbog pada je odmah reagovao lekarski tim.
Pravo niotkuda došlo je do svađe između Marka Nikolića i Nemanje Radovanovića. Mesar je potpuno izgubio živce, pa čak i krenuo na saigrača. Srećom, ceo Plavi tim se umešao i sprečio eventualnu tuču.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Željko Ražnatović Arkan ubijen je na današnji dan pre 26 godina. Na Novom groblju održava se pomen kome će kao i svake godine do sada prisustvovati najbliži članovi porodice i prijatelji.
Željko Ražnatović Arkan (48), ubijen je pre tačno 26. godina, 15. januara 2000. Dobrosav Gavrić Gavra, nekadašnji policajac iz Loznice, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva komandanta Dobrovoljačke garde, i dalje je u bekstvu.
U poslednjoj deceniji pokušaji kao i izvšena ubistva na grobljima u okršajima kriminalnih klanova otvorila su pitanja o tome kako su pripadnici podzemlja spremni da eliminišu svoje mete bez obzira na mesto i vreme, pa čak i na grobljima, naočigled ljudi koji su došli da oplakuju svoje najmilije.
Odluka predsednika Donald Tramp da još prošle jeseni prebaci značajne američke vojne snage na Karibe, u okviru pritiska na tadašnjeg venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, sada ograničava vojne opcije Vašingtona u slučaju eskalacije sukoba sa Iran, piše The Wall Street Journal, pozivajući se na sadašnje i bivše zvaničnike Pentagona.
Pentagon premešta nosač aviona iz Južnog kineskog mora na Bliski istok, u zonu odgovornosti Američka Centralna komanda, usred naglog rasta tenzija između administracije predsednika Donald Tramp i Iran.
Na poziv Danske, Nemačka i Francuska poslale su vojnike na Grenland u okviru operacije "Arktička izdržljivost", koja se sprovodi bez učešća američke komande NATO.
Iran je pripremio potencijalne odgovore u slučaju da Sjedinjene Američke Države pokrenu vojni napad, a eventualna odmazda bila bi usmerena na američke vojne objekte na Bliskom istoku, uključujući baze u Iraku i Siriji, javlja CNN.
Lazar Ristovski i Danica Ristovski prvi put su se pojavili u javnosti nakon razvoda braka sinoć na premijeri filma "Saučesnici", gde su u sali sedeli četiri reda jedan iza drugog, bez ikakvog kontakta ili pozdrava.
Nova studija otkriva da jutarnji intimni odnosi utiču na dobro na hormonsku ravnotežu, raspoloženje i radni učinak, pogotovo kod muškaraca, za čak 70 odsto.
Porodica i prijatelji obeležili su danas 26. godišnjicu smrti Željka Ražnatovića Arkana na Novom groblju ovoga puta bez njegove dece Veljka i Anastasije.
Danas se navršava 26 godina od ubistva Željka Ražnatovića Arkana, a pomenu je prisustvovala i njegova supruga Svetlana Ceca Ražnatović sa porodicom i prijateljima.
Između Mine Kostić i njenog dečka Maneta Ćuruvije, Kaspera već je došlo do prve svađe, a pevačica mu je zamerila što je odgovarao na pitanja umesto nje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar