PRINCIP JE ISTI, NIJANSE SU U PITANJU! Evo šta sve ljudi švercuju, postoje striktna PRAVILA!
Podeli vest
Retke vrste životinja, nakit, alkoholna pića, devize - samo su neki od predmeta koji svakodnevno idu put graničnih prelaza i koje carinici nalaze skrivene na najneobičnijim mestima
Kako su za Telegraf.rs naveli iz Uprave carina, carinici se svaki dan susreću sa fenomenom krijumčarenja robe, jer je to pojava koja je oduvek postojala, a koja je motivisana isključivo zaradom na razlici u ceni.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, u dve odvojene akcije, zaplenili su ukupno 32 kilograma marihuane i pola kilograma kokaina
04.03.2022
14:42
-Kod krijumčarenja je princip uvek isti: iznosite iz zemlje ono što u tom trenutku u inostranstvu može bolje da se proda, dok u zemlju unosite ono što je tamo jeftinije, pa prodajom na domaćem tržištu ostvarujete profit - navode oni.
Foto: Uprava Carina
Navode i da, s obzirom na to da je profit primarni motiv svakog krijumčara, najzastupljenija je kao i uvek akcizna roba.
- Tako su carinici prošle godine postigli zavidan rezultat u zaplenama nafte i naftnih derivata od čak 321.000 litara, ali je spisak roba čije je krijumčarenje osujećeno podugačak i na njemu prednjače devize, droga i zlato. Carinici su tokom prošle godine u deviznim prekršajima zaplenili protivvrednost od oko pet miliona neprijavljenih evra (u raznim valutama), oduzeto je 717 kilograma raznih narkotika, 11,5 kilograma zlata, 1,4 miliona cigareta i oko 4 tone rezanog duvana (ilustracija u prilogu).
Česte su i situacije kada ljudi budu zadržani na granici iz neznanja, noseći zimnicu i razne proizvode rodbini u inostranstvu. Ipak, postojeći propisi regulišu i ovu oblast, navodeći šta, u kojim količinama, može da prođe carinsku kontrolu.
Foto: Uprava Carina
Striktna pravila i za prenos hrane, cigareta i alkoholnih pića
Kada govorimo o hrani, putnik sa sobom može nositi onu fabrički upakovanu, sa deklaracijom proizvođača, u razumnoj količini.
- Količina hrane mora jasno ukazivati da je namenjena sopstvenim potrebama, odnosno potrebama domaćinstva, a ne daljoj preprodaji - navodi Uprava carina.
Takođe, dozvoljeno i nošenje hrane životinjskog porekla, ali u količini do jednog kilograma, pod uslovom da takva hrana ne dolazi iz zemalja iz kojih je zabranjen njen uvoz ili tranzit.
Ograničenja važe i za nošenje cigareta i alkoholnih pića. Tako se u Republiku Srbiju možete uneti svega 50 cigareta, 25 cigarilosa (do tri grama po komadu), 10 cigara, 50 grama duvana ili odgovarajuću kombinaciju navedenih proizvoda. Možete slobodno uneti i jedan litar žestokog alkoholnog pića ili jedan litar penušavih i likerskih vina ili odgovarajuća kombinacija navedenih pića i jedan litar ostalih vina.
Foto: Uprava Carina
Unos deviza
Unos deviza u Republiku Srbiju je slobodan, ali je iznos ograničen. To znači da možete uneti novca koliko god želite, ali ako je reč o sumi iznad 10.000 evra, u dinarima ili drugoj stranoj valuti, dužni ste da prijavite.
Tada ćete dobiti potvrdu da ste uneli prijavljenu sumu i nećete imati problema pri izlasku iz zemlje, ukoliko samo prolazite kroz Srbiju ili pak novac vraćate u inostranstvo.
- Imajte u vidu da svaki iznos veći od 10.000 evra u dinarima ili stranoj valuti treba da prijavite prilikom svakog prelaska državne granice, pri ulasku ili izlasku iz zemlje - upozoravaju iz Uprave carina.
Veći iznos od 10.000 evra mogu izneti nerezidenti, odnosno strani državljani sa prebivalištem u inostranstvu, uključujući diplomatsko-konzularne predstavnike stranih zemalja u našoj zemlji i članove njihovih porodica i domaći državljani koji na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize borave u inostranstvu duže od godinu dana i to:
na osnovu potvrde o unosu efektivnog stranog novca – do iznosa naznačenog u potvrdi (potvrdu izdaje carinska služba pri ulasku u zemlju);
na osnovu potvrde banke da je novac koji iznosi iz zemlje podigao sa svog deviznog računa ili devizne štedne knjižice kod banke u Republici Srbiji – do iznosa naznačenog na toj potvrdi;
na osnovu potvrde menjača da je novac koji iznosi stekao prodajom dinara dobijenih prethodnim korišćenjem platne kartice u Republici Srbiji - do iznosa naznačenog na toj potvrdi.
Rezidenti iz Republike Srbije mogu izneti efektivni strani novac iznad iznosa od 10.000 evra samo na osnovu dokaza o iseljenju, a to su iseljenička viza utisnuta u pasoš i potvrda o odjavi prebivališta u Srbiji koju izdaje MUP.
Foto: Tanjug
Biljke i životinje
Zanimljiva situacija postoji svakako po pitanju prenosa biljaka i životinja. Tako, ukoliko planirate da na put povedete i svog kućnog ljubimca, morate pre toga ispuniti propisane uslove i pripremiti odgovarajuća dokumenta.
- Ukoliko kućni ljubimac ne ispunjava veterinarske uslove, ulazak u Republiku Srbiju može biti odbijen, odnosno kućni ljubimac vraćen u zemlju porekla ili stavljen u karantin. Ukoliko do takve situacije dođe, vlasnik životinje snosi sve troškove koji su nastali sprovođenjem navedenih mera. Ukoliko vlasnik životinja koje pripadaju vrstama navedenim u CITES Dodacima ne poseduje odgovarajuće CITES isprave, životinje oduzima carina ili inspekcija za zaštitu životne sredine uz podnošenje prijave za sankcionisanje prestupa, odnosno nepoštovanje CITES Konvencije i vezanih nacionalnih propisa.
Foto: Uprava Carina
Ukoliko imate egzotičnog kućnog ljubimca koji spada u zaštićene životinjske vrste, pored uobičajne dokumentacije, potrebno je da posedujete i posebnu dozvolu.
Pri unosu, 30 dana pred putovanje morate podneti zahtev Ministarstvu zaštite životne sredine uz koji se obavezno prilaže kopija odgovarajuće CITES izvozne dozvole ili CITES potvrde o ponovnom izvozu koju je izdao nadležni upravni organ zemlje izvoza ili ponovnog izvoza (potrebno je posedujete originale CITES isprava obe države) dok je pri iznosu potrebna samo CITES izvozna dozvola koju je izdalo Ministarstvo zaštite životne sredine.
CITES dozvole i potvrde izdaju nadležni upravni organi država potpisnica ovog međunarodnog ugovora.
Kada govorimo o biljkama, njihovo prenošenje zavisi prvenstveno od količine koju nosite sa sobom. Ukoliko se radi o manjim količinama biljaka za koje nije potreban fitosanitarni pregled onda možete preći preko bilo kog graničnog prelaza. Međutim ako se radi o većim količinama, onda biste morali da se prijavite na granične prelaze na kojima je prisutna fitosanitarna inspekcija.
Manja količina podrazumeva do pet kilograma plodova svežeg voća i povrća (isključujući krtole krompira), jedan buket ili venac od rezanog cveća i delova bilja, do 100 g ili do pet pakovanja semena cveća i povrća u originalnom pakovanju, do tri kilograma lukovica i gomolja ukrasnog bilja, do tri sobne biljke i lončanice (isključujući bonsai) i do deset balkonskih biljaka i neodrvenjenih ukrasnih grmova.
Ipak, ako iz Srbije iznosite zaštićenu vrstu biljke, moraćete na uvid da podnesete CITES dozvolu (ili dozvolu za izvoz u vidu rešenja za domaće vrste) koju u tu svrhu izdaje ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine.
- Ukoliko, pak, u zemlju unosite takvu biljku, pored CITES dozvole za uvoz koju izdaje ministarstvo nadležno za zaštitu životne sredine, morate imati i izvoznu CITES dozvolu koju je izdao nadležni upravni organ zemlje iz koje se biljka iznosi. Za unos vrsta koje se nalaze na spiskovima strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta u Republici Srbiji (domaće vrste), nije Vam potrebna dozvola za uvoz, već prilikom unosa, na graničnom prelazu popunjavate obrazac ''Obaveštenja o uvozu'' - navodi se iz Uprave carina.
Foto: Public
Predmeti od kulturnog, umetničkog i istorijskog značaja
Prilikom iznosa iz naše zemlje predmeta od kulturnog, umetničkog i istorijskog značaja, ili ako je reč o iznosu kulturnog dobra, u količini koja nema komercijalni karakter i namenjena je sopstvenim potrebama putnika, neophodno je da putnik poseduje odgovarajuću dozvolu nadležnog organa i to:
dozvolu za izvoz (privremeni izvoz ili trajni izvoz) predmeta od kulturnog, umetničkog i istorijskog značaja izdaje Republički zavod za zaštitu spomenika kulture (osim za publikacije) i Narodna biblioteka Srbije (za publikacije). Dozvolu za izvoz navedenih predmeta (dobara) sa područja AP Vojvodine izdaje Pokrajinski sekretarijat za kulturu;
dozvolu za izvoz (privremeni izvoz ili trajni izvoz) kulturnih dobara, sa cele teritorije naše zemlje, izdaje ministarstvo nadležno za poslove kulture;
U postupku izvoza (privremenog izvoza ili trajnog izvoza) navedenih predmeta od strane fizičkih lica u putničkom prometu, u količini koja nema komercijalni karakter, a za koje poseduju dozvolu/rešenje izdatu po napred navedenom osnovu od strane nadležnog organa (na način kako je napred i navedeno), carinski organ izvršiće uvid u podnetu dozvolu/rešenje, overiti ga potpisom i pečatom (original vratiti stranci, kopiju zadržati radi interne evidencije), odobriti izvoz robe (privremeni izvoz ili trajni izvoz) i neće zahtevati podnošenje izvozne carinske deklaracije tj. sprovođenje redovnog carinskog postupka, osim ukoliko carinski organ oceni da postoji osnovanost za primenu Uredbe.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokaderi u Boru snimljeni su u jednoj zgradi u tom gradu kako kucaju stanarima na vrata i od njih traže da se izjasne, ali ono što je, osim te kampanje, sporno jeste i to da li su tom prilikom bili pod uticajem jedne ili više supstanci.
Predsednik Kongresa srpsko-američkog prijateljstva Vladimir Marinković izjavio je danas da aktuelna situacija na Bliskom istoku može da ugrozi ekonomske i geopolitičke interese Srbije i da je dobro što se predsednik Aleksandar Vučić vodi isključivo srpskim interesima i što Srbija trenutno ne zauzima strane u ovom sukobu.
Zbog ratnih zbivanja na Bliskom istoku Informer TV nije bio u prilici da emituje poslednju epizodu emisije Druga strana Exatlona. Ipak, možete je gledati na našem portalu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Od 3. marta u 22 časa na Informer TV stiže nova emisija "Dobro veče, Srbadijo", autorski projekat koji podseća na to ko smo, odakle smo i šta ne smemo da zaboravimo.
Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
Više javno tužilaštvo u Beogradu donelo je naredbu o proširenju istrage protiv Radomira S. (28), zbog sumnje da je prvoosumnjičenom Aleksandru D. (34), protiv kog je već pokrenuta istraga i nalazi se u pritvoru, i još jednom NN licu pomogao u izvršenju ubistva Željka Bakića.
Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću predložilo je da se Acu Đukanoviću, crnogorskom biznismenu i bratu bivšeg predsednika Crne Gore Mila Đukanovića odredi pritvor zbog opasnosti od bekstva.
Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi imati "kaskadne posledice po globalnu ekonomiju", što bi kulminiralo teškim udarcima po američki valutni poredak, kaže stručnjak za energetiku ekonomista dr Kazi Sohag.
U atmosferi prijateljstva "Pokreta nesvrstanih" Beograd je u februaru 1989. godine dočekao tadašnjeg predsednika Islamske Republike Iran, Alija Hamneija.
Jedna od najraskošnijih istorijskih drama, ruska serija "Katarina Velika" ("Ekaterina"), počinje sa emitovanjem sutra na Informer televiziji. Sudeći po reakcijama svetske publike na prestižnom sajtu IMDb, gledaoce očekuje pravi televizijski spektakl.
Kviz "Potera" emitovaće se sutra na Prvom programu RTS sa početkom u 21.40, a jedan od takmičara izgovorio je rečenicu: "Cug štokovani blajbinger" koju je Miodrag Petrović Čkalja rekao davne 1973. godine u kultnoj seriji "Kamiondžije".
Holivudski glumac Kristijan Bejl prihvatio je pravoslavnu veru iz ljubavi prema svojoj supruzi Sibi Blažić, koja je poreklom Srpkinja, a sa kojom već više od dve decenije uživa u jednom od najskladnijih brakova u svetu šou-biznisa.
Na fotografiji do koje je došao Informer, legendarni glumac Danilo Bata Stojković uživa u kafani u Vrnjačkoj Banji u društvu supruge Olge i glumca Nikole Džamića.
Voditeljka Dušica Jakovljević objasnila je kako je zadobila povredu arkade zbog koje je pravo sa aerodroma morala u Klinički centar Srbije na ušivanje.
Influenserka Luna Đogani oglasila se sa Maldiva i poručila da su ona i njen suprug Marko Miljković dobro i da čekaju informacije o mogućem povrtaku u Srbiju.
Muzika benda Lavina pripada žanru elektro-gotik, što je verzija hevi metala čija su osnova najčešće teški i depresivni tonovi, a deo folklora crnina i tama. Ipak, nema ni govora o satanizmu ili bilo kakvoj vrsti okultnih stvari.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar