Novosadske predškolske ustanove dobile su 72 visinometra radi ranog otkrivanja niskog rasta kod dece
Nizak dečji rast nije samo estetski problem, kako ga najčešće doživljavaju, već može ukazati i na ozbiljnije zdravstvene probleme. Hormon rasta osim što utiče na linearni rast kostiju, ima i niz značajanih uloga u metabolizmu ugljenih hidrata, proteina i masti.
Njegov nedostatak pored niskog rasta i niske brzine rastenja (ispod 4,5 cm godišnje) može pruzrokovati i nagomilavanje masnog tkiva u predelu trupa, smanjenje mišićne mase, probleme sa kostima, lošu kogniciju i drugo. Ukoliko dete ne raste četiri do pet centimetara godišnje ili ako mu se usporava rast, savetuje se odlazak kod endokrinologa.
Iz tog razloga je od najvećeg značaja dijagnozu postaviti u što ranijem periodu razvoja deteta kako bi se primenom odgovarajuće terapije postigao željeni cilj. U svemu tome najvažniju ulogu ima primarna zdravstvena zaštita, zato su redovni sistematski pregledi dece od najvećeg značaja, kao i pravovremeno informisanje o problemima koji mogu da nastanu zbog poremećaja rasta.
Foto: privatna arhiva
Nizak rast kod dece treba otkriti na vreme
Podizanje svesti
- Udruženje „Roditelj“ veoma dugo radi na podizanju svesti među roditeljima, lekarima i vaspitačima na temu niskog rasta kod dece. Vrtići su idealno mesto da se o ovom problemu misli i vaspitači redovnim merenjem dece mogu primetiti eventualni problem i skrenuti pažnju roditeljima. Svest o važnosti praćenja rasta deteta još uvek nije dovoljno razvijena, pa se veliki broj mališana sa ovim poremećajem dijagnostikuje onda kada je prekasno za terapiju - kaže za Informer.rs Gordana Plemić, predsednica Udruženja ''Roditelj''.
Ona dodaje da je merenje visine dece obavezno na sistematskim pregledima, a po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, u toku prve godine, dete se na sistematskim pregledima meri sedam puta, u drugoj godini dva puta, potom jednom godišnje do kraja redovnog školovanja. U toku prve godine, dete poraste oko 25 centimetra, u drugoj oko 12, u trećoj osam, potom oko četiri centimetra godišnje, do puberteta.
Niska telesna visina roditelja najčešće objašnjava nizak rast deteta, ali to ne sme biti razlog da se dete ne uputi endokrinologu, čim se uoči poremećaj. Rano otkrivanje poremećaja rasta značajno poboljšava prognozu u pogledu mogućnosti dostizanja normalne telesne visine u onim poremećajima rasta u kojima postoji efikasan način lečenja.
Doc. dr Maja Ješić, pedijatar-endokrinolog u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj napominje da je primećeno da se u poslednje vreme ova dijagnoza sve češće postavlja kod dece u mlađem uzrastu, što se ranijih godina nije dešavalo.
- Najčešći endokrinološki uzroci niskog rasta su nedostatak hormona rasta i nedostatak hormona štitaste žlezde, a od ostalih patoloških uzroka nizak rast može biti prouzrokovan intrauterusnim zastojem u rastu, celijakijom, različitim genetskim sindromima, hroničnim bolestima - navodi doc. dr Ješić.
Foto: pixabay
Dijagnoza se postavlja u mlađem uzrastu
Uzroci niskog rasta
Nedostatak hormona rasta kod dece može biti nepoznatog i poznatog porekla, urođeni i stečeni. Kada se radi o urođenom nedostatku hormona rasta, najčešće se uočava posle druge godine života, a uzroci mogu biti genetski uslovljeni ili razvojni poremećaji glave, koji se javljaju sporadično. U stečene uzroke spadaju ozbiljne povrede glave, tumori glave, infekcije centralnog nervnog sistema, zračenje glave, ističe doc. dr Ješić.
Lečenje injekcijama
Deca sa ovim problemom leče se injekcijama hormonom rasta, koje su obezbeđene o trošku Republičkog fonda za zadravstveno osiguranje.
- Osnovni preduslov uspešne terapije je što ranije postavljanje dijagnoze i postizanje maksimalne visine pre početka puberteta. Osim stimulacije linearnog rasta, hormon rasta ima višestruka korisna delovanja koja obuhvataju održavanje normalnog telesnog sastava i metabolizma tokom celog života. Zato se kod osoba sa dokazanim nedostatkom hormona rasta preporučuje supstitucija tog hormona i posle prestanka rasta u visinu, ali u dozama koje su manje od susptitucionih doza u detinjstvu i adolescenciji – zaključuje doc. dr Ješić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u velikom intervju za Srpski dnevik na Informer TV-u izneo je spektakularan plan koji će potpuno transformisati političku scenu i državnu upravu u Srbiji.
Da se izbori održavaju u nedelju, Srpska napredna stranka (SNS) osvojila bi čak 47,2 odsto glasova, što znači da je na samoj ivici samostalnog osvajanja apsolutne većine, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus".
Sarajevo u svom licemerju koje je karakteristika njegove politike, koljače Srba sahranjuje iz najviše počasti, dok osuđuje srpski narod i proteruje samo zato što želi da oda poštu generalu Ratku Mladiću.
Nakon blokaderskog skupa, koji se pokazao kao potpuni fijasko, budući da su jedva uspeli da skupe šaku jada, dežurni zgubidani su potpuno izgubili um i počeli da jezivo prete i vređaju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, gostujući u specijalnom programu Informer TV, poslao je nikada jasniju i odlučniju poruku celokupnoj domaćoj i međunarodnoj javnosti: Srbija donosi suverene odluke u interesu svog naroda i ne podlaže pritiscima ma odakle oni dolazili.
Pokušaji blokaderskih medija i opozicionih propagandnih platformi da sastanak vrhovne javne tužiteljke Zagorke Dolovac sa predstavnicima američkog Biroa za borbu protiv narkotika predstave kao navodni sastanak sa "vrhom Trampove administracije", raskrinkani su do najsitnijih detalja.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Jedan službenik Odeljenja bezbednosti Herceg Novi uhapšen je zbog sumnje da je dostavljao fotografije odbeglom Milošu Medenici, nezvanično saznaje Portal RTCG od izvora iz Uprave policije. U toku je akcija u kojoj se traga za više osoba.
Smrt Save Đ. (64) iz Višnjićeva kod Šida, kojeg je 31. avgusta sin Jovan Đ. (43) zvani Bata posle svađe zbog glasne muzike polio benzinom i zapalio ostavila je Srbiju nemu.
Šestogodišnji dečak iz Gornjeg Vakufa poginuo je u naselju Dražev Dolac, na području opštine Gornji Vakuf, u prevrtanju kvada, potvrdio je za "Avaz" portparol policije MUP-a Srednjobosanskog kantona Muamer Karadža.
Suđenje Lindzi Klensi (36), optužene da je 2023. godine ubila svoje troje dece, završeno je bez presude nakon što porota nije uspela da postigne jednoglasan dogovor. Sudija Vilijam Saliven proglasio je u petak suđenje nevažećim, čime slučaj ostaje bez konačnog sudskog epiloga.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je danas da bi Sjedinjene Američke Države mogle vrlo brzo da napadnu iranski nuklearni kompleks na planini Pikaks, jednom od najutvrđenijih objekata iranskog nuklearnog programa.
Putnički voz sudario se sa kamionom na pružnom prelazu u Gdanjsku, nakon što je vozač (42) iz Bosne i Hercegovine ušao na prugu dok je na semaforu bilo crveno, a rampe počele da se spuštaju.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Trend "feromonsko-maksirajućih" (pheromone-maxxing) aktivnosti se proširio na TikToku, u kojem tinejdžeri i mlađi muškarci izbegavaju tuširanje i dezodorans pre izlaska kako bi navodno bili privlačniji.
Barene paprike spadaju među one zimnice čiji nas miris i ukus odmah vraćaju u bakinu kuhinju. Nekada su se pripremale od prvih zrelih paprika koje bi stigle krajem leta, a ovaj tradicionalni recept i danas je omiljen u mnogim domaćinstvima.
Kineska tehnološka kompanija BajtDens , vlasnik platforme TikTok, obezbedila je kredit od 29,6 milijardi dolara (25,5 milijardi evra) od gotovo 30 banaka, koji će koristiti za finansiranje poslovanja i ulaganja u veštačku inteligenciju, objavio je danas Rojters.
Manekenka Stela Maksvel napravila je pravu pometnju na crvenom tepihu Filmskog festivala u Veneciji. Odevna kombinacija koju je ponela bila je glavna tema modnh kritičara.
Voditeljka Aleksandra Jeftanović podelila je sa pratiocima na Instagramu anegdotu da nakon što je ćerku Anu odvela na pregled pri napuštanju ordinacije nije platila.
Pevač Šaban Šaulić je imovinu vrednu nekoliko miliona evra ostavio supruzi, deci i unucima. Na spisku su se našli vila na Dedinju, tri stana, kuća u Krčedinu, imanje, kao i ušteđevina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.