Krajem 2023. godine dinarska štednja stanovništva ostvarila je novi najviši nivo na kraju jedne godine u iznosu od 138 milijardi dinara, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS).
Centralna finansijska institucija Srbije ističe da je dinarska štednja nastavila s dinamičnim rastom i početkom 2024. godine i prema poslednjim podacima premašuje 144 milijarde dinara
Rast dinarske štednje rezultat je pre svega očuvanog poverenja u domaću valutu i bankarski sistem, čija je stabilnost održana i tokom veoma turbulentnih svetskih dešavanja, ističe NBS.
Narodna banka Srbije na redovnoj osnovi promoviše dinarsku štednju, ukazujući na njenu veću isplativost i u dugom i u kratkom roku u odnosu na štednju u devizama, a kao deo strategije o dinarizaciji finansijskog sistema.
Analizom isplativosti štednje, za period od jedanaest godina, od decembra 2012. do decembra 2023. godine, ustanovljeno je da je isplativije štedeti u dinarima bez obzira da li se štednja oročava kratkoročno ili dugoročno.
Opredeljujući faktori koji su uticali na veću isplativost štednje u domaćoj valuti u odnosu na deviznu štednju su makroekonomska i finansijska stabilnost u proteklim godinama (relativna stabilnost kursa dinara prema evru, devizne rezerve na rekordnom nivou), relativno više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, povoljan poreski tretman prihoda od kamate na dinarsku štednju (koja se ne oporezuje, dok se kod štednje u evrima prihod od kamate oporezuje po stopi od 15%) i mere monetarne i fiskalne politike, koje su omogućile da se sačuva makroekonomska stabilnost u uslovima svetske krize.
Foto: Shuterstock
Štednja u domaćoj valuti u poslednjih jedanaest godina je povećana osam puta sa 18 milijardi dinara na aktuelnih 144 milijarde dinara. I devizna štednja u istom periodu je gotovo udvostručena, sa 8,3 milijardi evra krajem 2012. godine na trenutnih 14,7 milijardi evra. Samo u poslednjih godinu dana, krajem januara ove godine u odnosu na januar prethodne godine, dinarska štednja povećana je za 44 milijarde dinara (45%). Poverenje u domaću valutu potvrđeno je i rastom dugoročnih depozita u okviru dinarske štednje, sa 1,4 mlrd. dinara u decembru 2012. godine na 41,1 mlrd. dinara u januaru 2024. godine.
Sagledavanjem isplativosti štednje oročene na godinu dana, koja je zanavljana u periodu od jedanaest godina (od decembra 2012.), utvrđeno je da bi dinarski štediša na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u decembru 2023. godine, dobio gotovo 43.000 dinara (370 evra) više od štediše koji bi u istom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa
I dinarska štednja oročena na godinu dana, koja nije obnavljana, bila je isplativija od štednje iste ročnosti u evrima u gotovo svim posmatranim godišnjim potperiodima (preko 98 odsto).
Štediša koji je od decembra 2022. godine štedeo u domaćoj valuti, na uloženih 100.000 dinara, dobio bi u decembru 2023. preko 2.500 dinara više od štediše koji bi u istom periodu oročio 100.000 dinara u evrima
Dinarska štednja oročena na tri meseca bila je isplativija od štednje u evrima u većini posmatranih tromesečnih potperioda (90 odsto), dok je dinarska štednja oročena na dve godine (dugoročna) bila isplativija od štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima (100 odsto). Proizilazi da je u analiziranom periodu od jedanaest godina bilo isplativije štedeti u dinarima za sve rokove oročenja štednje.
Mogu li tužiti policajca za uvredu - pitanje je koje pravnicima na jednoj društvenoj mreži upitila jedna sugrađanka koja je ostala u šoku reakcijom policajca koji je ismevao njen izgled.
Za samo godinu dana štednja u dinarima porasla je za skoro 40 odsto. U novembru 2022. građani su u bankama štedeli 91,4 milijarde dinara, dok je u istom mesecu 2023. ta cifra porasla na 129,1 milijardu dinara, odnosno 1,1 milijardu evra.
U Srbiji, naročito tokom zimskih dana i povećanje potrošnje struje zbog grejanja, mogućnost smanjenja potrošnje struje sve je češća tema u domaćinstvima.
U poslednje vreme, povećana potrošnja električne energije postala je izazov za sve nas. Sve veća pažnja usmerava se ka efikasnijem korišćenju energije, stoga nam neretko stižu i saveti o uštedi struje
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mogu li tužiti policajca za uvredu - pitanje je koje pravnicima na jednoj društvenoj mreži upitila jedna sugrađanka koja je ostala u šoku reakcijom policajca koji je ismevao njen izgled.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Nastavlja se blokaderski rat do istrebljenja, a sada su zgubidani ponovo napali članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) u koje su se do juče kleli.
Poznati korisnik društvene mreže Iks, koji se predstavlja kao Narodni neprijatelj, uporedio je blokaderskog glumca Nikolu Đurička sa čuvenim umetnikom i glumačkom legendom Predragom Mikijem Manojlovićem, kog su mnogi blokaderi u prethodnom periodu na sraman način optuživali da je "ćaci".
Dok u javnosti pokušavaju da prodaju jeftine priče o institucijama, moralu i promenama, blokaderske uličarske grupacije pod svoje okrilje primaju isključivo likove sa mračnim kriminalnim dosijeima, dokazujući da je za njih brutalno gaženje zakona - sasvim normalna pojava.
Vladimir Pavićević, profesor na Fakultetu političkih nauka i jedan od najvećih kritičara predsednika Aleksandra Vučića, ismejao je ustaškog evroposlanika Tonina Piculu, koga blokaderi kuju u zvezde.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U Pančevu su pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije na motociklima presretačima zaustavili dvadesetdevetogodišnjeg vozača BMW motocikla koji nije koristio zaštitnu kacigu.
U Srbiji se tokom prethodnog dana dogodilo 118 saobraćajnih nezgoda u kojima je povređeno 57 osoba, dok je protekli vikend obeležio tragičan bilans - život je izgubilo devet učesnika u saobraćaju.
U reci Savi, kod Okunščaka u opštini Rugvica, u toku je potraga za trojicom stranih državljana koji su, kako se pretpostavlja, u reku ušli da bi se okupali.
Iranska vojska i Korpus islamske revolucionarne garde, saopštili su danas da su izveli raketne i napade dronovima na američke položaje u Kuvajtu i Bahreinu.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je imao "veoma dobar razgovor" sa novim britanskim premijerom Endijem Bernamom.
Netfliks je objavio najnoviji izveštaj koji detaljno otkriva koje su to naslove pretplatnici širom sveta masovno gledali tokom prvih šest meseci 2026. godine.
Bila je kraljica pozorišta, ali i žrtva brutalne sudbine. Život Žanke Stokić obeležile su batine, siromaštvo i smrt u samoći, dok joj je spomenik podigla služavka, jer niko drugi nije želeo.
Novi film britansko-američkog reditelja Kristofera Nolana "Odiseja", zasnovan na istoimenom antičkom epu starogrčkog pesnika Homera, ostvario je zaradu od 264,1 milion dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja, saopštio je studio "Universal Pictures".
Božidar Bole Stošić, koji nas je napustio 2018. godine, svojevremeno je otkrio da je odbio ulogu u seriji "Bolji život" jer nije želeo da radi sa Miodragom Petrovićem Čkaljom, koji ga je stavio na svoju "crnu listu" glumaca.
Jupiter, planeta sreće, ušao je u Lava nakon 12 godina, gde donosi odličan peirod za sve znakove Zodijaka. Ovaj tranzit podstiče ljude da preuzmu glavnu ulogu u svom životu, veruju u svoje sposobnosti i bez straha pokažu svoje talente.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Učesnica rijalitija Elita 9 Aneli Ahmić osvojila je 2. mesto u superfinalu "Elite 9", međutim ona je zaplakala kada je videla da je nije sačekao niko od njenih bliskih ljudi.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević je nakon trijumfa pred našim kamerama progovorila o emocijama koje oseća, pa priznala da je u prethodnih godinu dana doživela najstrašniju izdaju i preokret u životu.
Pobednica "Elite 9" je Stanija Dobrojević, dok je drugo mesto zauzela Aneli Ahmić, a ukoliko niste gledali uživo prenos, pogledajte ovaj lajv i saznajte sve detalje večeri!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.