Zašto su svetla na semaforu baš crvene, žute i zelene boje?!
Podeli vest
Od detinjstva smo naučeni da tumačimo boje svetla na semaforu. Znamo da crveno znači da treba da stanemo, dok je zeleno signal da je u redu da pređemo ulicu ili nastavimo da vozimo ako smo za volanom.
Žuto nam signalizira da treba da budemo na oprezu jer će se promeniti semafor između druge dve boje. A zbog čega su baš ove boje izabrane da budu na semaforu, a ne neke druge kao, na primer, ljubičasta, plava…?
Kajli Minog je na dodeli Brit nagradd promenila dve crne i jednu belu haljinu.
03.03.2024
14:10
Semafori su postojali i mnogo pre pojave automobila. Oni su prvo korišćeni da pruže signale vozovima u 19. veku. Crvena je i u to vreme signalizirala da treba da stanete. Zelena, međutim, nije signalizirala da treba da krenete ili nastavite da vozite, već oprez, dok je bela boja imala ulogu koju danas ima zelena.
Stigao je mart, a znamo da nam sa njim uskoro stižu i lepi prolećni dani. Ipak, deli nas skoro mesec dana od toga, ali nije na odmet da se na vreme pripremimo.
Kina tvrdi da je uspešno klonirala prve tibetanske koze koristeći istu tehniku koja je proizvela prvu kloniranu životinju na svetu, ovcu Doli.
03.03.2024
11:39
To je zadavalo velike probleme mašinovođama budući da se bela boja noću na horizontu ne razlikuje puno od zvezda. Iz tog razloga, železničke kompanije su odlučile da zelena bude ta koja signalizira siguran prolaz, i tako je ostalo do danas (osim u Japanu, gde istu ulogu vrši plava boja).
Što se tiče crvene boje, ona je praktično oduvek signalizirala opasnost, mnogo pre modernog saobraćaja. S obzirom na činjenicu da je to boja sa najdužom talasnom dužinom, ona se najlakše razaznaje iz daljine.
Žuta boja, s druge strane ima talasnu dužinu između crvene i zelene pa je iz tog razloga idealna kao simbol opreza.
Josip Broz Tito je suvereno vladao čitavom Jugoslavijom, a njegovoj politici i veštini da toliki narod drži na okupu pod slogom "bratstva i jedinstva" očaravao je čelnike brojnih država.
Dvoje nemačkih turista, sasvim slučajno su u ledu Ectalskih Alpa naišli na kostur 19. septembra 1991. godine, ne sluteću da je telo staro, zapravo, nekoliko hiljada godina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Blokader i propali košarkaš Vladimir Štimac više od godinu dana preti uredniku Informera i medijima, a sada, kada je u Palati pravde u Beogradu sreo Dragana J. Vučićevića, pobegao je glavom bez obzira.
Nakon što je specijalno tužilaštvo u Hagu je u završnoj reči predložilo sudu da četvoricu bivših lidera takozvane "Oslobodilačke vojske Kosova" osudi na kazne od po 45 godina po optužnici za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, u Prištini i Tirani zavladala je prava panika.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić od nadležnih iz Vlade Srbije dobio je nacrt plana "Srbija 2030" i "Srbija 2035" napisanog preko Čet Dži-Pi-Ti (ChatGPT).
Hrvatska radiotelevizija (HRT)ponovo je pokazala da ni program zabavnog karaktera ne može da prođe bez otvorene političke provokacije i antisrpske propagande.
TV Informer uskoro počinje sa emitovanjem nove, dinamične i potpuno interaktivne emisije "Zlatna vest", koja publici donosi jedinstven spoj društvenih mreža, takmičenja i osvajanja novčanih nagrada i to uživo.
Prošle sedmice u Informerovoj spektakularnoj emisiji “Na merama” otkrili smo vam kako izgleda kad se okoreli opozicionar Miki Aleksić prepusti gastronomskim užicima, na koji način popularno TV lice Žika Šarenica “krcka” penziju, gde provodi vreme perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, šta kupuje pevač Dragan Kojić Keba…
Zemljotres jačine 5 stepeni po Rihtereovoj skali sa epicentrom na području Prizrena osetio se širom Srbije, ali i Severne Makedonije, Albanije i Crne Gore.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Alekse I. (24) zbog sumnje da je 21. septembra 2025. godine na svirep način ubio D.V. u kući na teritoriji GO Zemun.
Otmica pevača Daniela Kajmakoskog, izvedena usred noći u jednom od najprometnijih delova Beograda, otvorila je ozbiljna pitanja o bezbednosti javnih ličnosti, ali i o profilu ljudi spremnih da se upuste u ovakav zločin.
Kijev priprema ozbiljne napade i terorističke akcije u Moskvi, koje bi mogle da započnu odmah po završetku mirovnih pregovora, izjavio je komandant 429. posebnog puka bespilotnih sistema Oružanih snaga Ukrajine Jurij Fedorenko, poznat po pozivnom imenu „Ahiles“.
Dvojica pripadnika bataljona „Azov“ izvršila su samoubistvo na Konstantinovskom pravcu nakon što su se našli pod istovremenom vatrom sa dve strane i bez mogućnosti povlačenja, izjavio je komandir bataljona 103. motostreljačkog puka grupe „Jug“, poznat pod pozivnim imenom „Mozdok“.
Suočena sa činjenicom da se ne može u potpunosti osloniti na bezbednosne garancije svojih zapadnih saveznika, Ukrajina je odlučila da krene putem koji joj je još prošle godine sugerisala predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen – da se pretvori u „čelično bodljikavo prase“, državu koja bi bila neprivlačna i „nesvarljiva“ za sadašnje i buduće agresore.
Lusi Harison (23) iz Voringtona pogođena je hicem u grudi 10. januara prošle godine u kući svog oca u Prosperu, nedaleko od Dalasa, nakon ranije svađe koja je tog dana izbila između njih zbog Donalda Trampa, saopšteno je na istražnom ročištu u Velikoj Britaniji.
Lako je gledati filmove, naročito kada domaća kinematografija decenijama unazad pruža vrhunsko umetničko zadovoljstvo. Mnogo je teže, međutim, setiti se kada su ta dela zapravo nastala.
Glumac Nikola Pejaković je na panel-diskusiji na Zlatiboru rekao da Filmski centar Srbije zajedno sa producentima mora naći razlog zašto se dogodio problem da se 53 filma nisu snimila, a dat je novac za njihovo sufinansiranje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar