Veliko otkriće u Resavskoj pećini! Pogledajte šta su naučnici pronašli (FOTO)
Podeli vest
Tim istraživača sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu pronašli su više od 100 vrsta životinja u Resavskoj pećini.
Ispitana je raznovrsnost podzemnih zglavkara Resavskе pećinе u blizini Despotovca, koja predstavlja spomenik prirode i jednu od najposećenijih turističkih atrakcija u Srbiji.
Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.
Istraživači iz Južne Koreje koristili su do sada prvi put implementiran način istraživanja, kako bi utvrdili da li perje potiče od dinosaurusa i na koji način su im služila u svakodnevnom životu.
28.01.2024
21:57
Trogodišnja terenska istraživanja faune zglavkara Resavske pećine sprovela je ekipa biologa sa Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koju su činili prof. dr Srećko Ćurčić i dr Nikola Vesović.
U velikom koraku napred ka uspostavljanju održivih baza na Mesecu, kineski naučnici su otkrili metod za pretvaranje lunarnog tla u plodno tlo za uzgoj biljaka.
14.11.2023
14:50
U pećini zabeleženo 107 vrsta kopnenih zglavkara
Tom prilikom je u pećini zabeleženo 107 vrsta kopnenih zglavkara (66 vrsta insekata, 27 vrsta paukolikih životinja, 11 vrsta stonoga i 3 vrste rakova). Evidentirani su pripadnici sve 3 ekološke kategorije kopnenih pećinskih stanovnika: troglobionti (pravi stanovnici pećina, sa adaptacijama na podzemni način života) (4 vrste), troglofili (mogu da žive u pećinama, ali su bez ikakvih posebnih prilagođenosti na život u takvim staništima) (16 vrsta) i troglokseni (u pećinama se javljaju povremeno) (87 vrsta).
Naučni rad sa rezultatima navedenih istraživanja objavljen je u istaknutom međunarodnom naučnom časopisu "Diversity", a grupu autora činili su dr Nikola Vesović, dr Hristo Delčev, prof. dr Plamen Mitov, doc. dr Dragan Antić, dr Dalibor Stojanović, dr Dejan Stojanović, doc. dr Katarina Stojanović, dr Milenka Božanić, prof. dr Aleksandra Ignjatović-Ćupina i prof. dr Srećko Ćurčić, koji je i rukovodio biospeleološkim istraživanjima.
Navedeni rad je objavljen u okviru posebne tematske sveske posvećene diverzitetu i taksonomiji podzemnih zglavkara, a čiji su urednici akademik Gordan Karaman i prof. dr Srećko Ćurčić.
Foto: Shutterstock
Retki i posebni stanovnici pećine
Posebno biološko bogatstvo Resavske pećine predstavljaju pravi pećinski stanovnici - troglobionti. Postoje 4 takve vrste (sve su zglavkari): trčuljak Duvalius petrovici (u prevodu „Petrovićev duvalijus“), dvorepac Plusiocampa christiani, stonoga Serbosoma kucajense (u prevodu „kučajska serbozoma“) i pauk Centromerus serbicus (u prevodu „srpski centromerus“), od kojih su poslednje dve zakonom strogo zaštićene u Srbiji.
Duvalius petrovici, insekt nazvan u čast prof. dr Jovana Petrovića, prvog istraživača Resavske pećine, naseljava samo ovu pećinu (njen stenoendemit) i nigde se više ne može naći u svetu.
Preostale 3 troglobiontne vrste su takođe usko lokalizovane, a naseljavaju svega nekoliko pećinskih i jamskih lokaliteta u okviru karpato-balkanskog planinskog sistema u istočnoj Srbiji. Sve navedene vrste su sitne, slepe i depigmentisane. Većinom su predatori koji se hrane drugim sitnim životinjama u pećini, a jedino se stonoga S. kucajense hrani organskom materijom u raspadanju.
Autori naučnog članka su utvrdili da su populacije svih evidentiranih vrsta zglavkara u Resavskoj pećini stabilne i brojne, što govori u prilog tome da turističke posete ne moraju negativno da utiču na raznovrsnost i brojnost zglavkara u pećini, odnosno ukazuje na odgovorno upravljanje ovim zaštićenim dobrom.
Zbog dobre istraženosti i postojanja velike osvetljene ulazne dvorane koja obiluje dostupnom hranom, Resavska pećina se odlikuje relativno bogatom podzemnom faunom zglavkara, naročito u poređenju sa drugim biospeleološki ispitanim pećinama i jamama u okruženju, kao i u odnosu na druge pećine u Srbiji koje su uređene za turističke posete.
Foto: Ustupljene fotografije/Nikola Vesović
Resavsku pećinu nastanjuje oko 150 vrsta životinja
Trenutno se nalazi na prvom mestu po podzemnom diverzitetu zglavkara u Srbiji sa 107 vrsta, a slede je Lazareva pećina sa 26, pećina Vernjikica i Hadži-Prodanova pećina sa po 15, kao i jama Golema Porica sa 10 vrsta. Većim brojem troglobionata u Srbiji se odlikuju jedino Lazareva pećina (sa 9 vrsta) i njoj obližnja pećina Vernjikica (sa 6 vrsta).
Fauna zglavkara Resavske pećine je sigurno i bogatija u odnosu na trenutno stanje. Nakon detaljnijih sezonskih istraživanja i obilaskom do sada neispitanih mikrostaništa, mogu se očekivati i nalazi vrsta koje do sada nisu bile evidentirane. Ako se tome pridodaju i ostale grupe životinja koje naseljavaju pećinu (slepi miševi, puževi, valjkasti i člankoviti crvi i dr.), može se zaključiti da je ukupna raznovrsnost faune Resavske pećine značajno veća, uz procenu da je nastanjuje oko 150 vrsta životinja.
Istorija nas je ponovo začudila otkrićem da kompjuteri nisu nešto što čovečanstvo poseduje tek od nedavno, već su ljudi njima raspolagali pre dva milenijuma. Pre nešto više od 100 godina, drevni kompjuter je slučajno otkriven, a naučnici su posle celog veka od tada uspeli da ga sastave i utvrde čemu je služio.
Mileva Marić bila je prva žena koja je studirala matematiku i fiziku, a svojom visokom inteligencijom imala je veliki uticaj na razvoj nauke kroz muža Alberta Ajnštajna.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tim naučnika Univerziteta u Amsterdamu predstavio je rane nalaze uspešnog uklanjanja HIV virusa iz zaraženih ćelija koristeći tehniku genetičkog inženjeringa CRISPR.
Realizacija mera za povećanje nuklearnog naoružanja SAD radi pariteta sa Rusijom i Kinom samo će povećati verovatnoću nuklearnog sukoba, piše analitičar Instituta za odgovorno upravljanje Kvinsi Vilijam Hartung u članku za "Resposible Statecraft".
Borci 41. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU), prebačeni iz Časov Jara u Toreck neposredno pre ofanzive ruskih snaga, nisu bili spremni za borbu zbog nepoznavanja terena i sporih i besmislenih naređenja komande, zbog čega su izgubili položaje za nekoliko dana, piše "New York Times" pozivajući se na izjave ukrajinskih vojnika.
U Srbiji je danas bilo sunčano i veoma toplo s najvišom temperaturom do 41 stepen. Veoma toplo vreme i visoke temperature zadržaće se do kraja nedelje.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković oglasio se povodom najnovije izjave Aljbina Kurtija u kojoj navodi da most na Ibru mora biti otvoren.
Međunarodni vojni forum traje još sutra. Veliki broj država je i te kako zainteresovan za ulaganje u svoju vojsku. Putin zadao zadatak vojnicima da oteraju neprijatelja iz Kurtske oblasti. Palestina računa na podršku Rusije, dok je Putin izrazio zabrinutost za eskalaciju sukoba. Donald Tramp i Ilon Mask su u najvećem fokusu u Americi. Na ove i sve druge važne svetske teme u emisiji "Rat uživo" govorili su Marko Matić ispred Centra za odgovorne medije i Sava Stambolić ispred Centra za društvenu stabilnost.
Oružane snage Ukrajine tvrde da kontrolišu oko 1000 kvadratnih kilometara ruske teritorije. Sa druge strane, Rusija govori od 450 do 500 kilometara kvadratnih. Ljudi koji ratuju na ukrajinskoj strani govore maternjim engleskim jezikom. Ovaj rat definitivno predstavlja sukob između Rusije i NATO-a. Na ovu temu u emsiji "Otvoreni studio" govorili su Bojan Borovčanin iz udruženja NIT-nacionalna inteligencija i Marina Galogaža, iz Društva sunarodnika Rusije. Uživo u program javio se i pukovnik u penziji Miroslav Španović, koji je komentarisao upad ukrajinskih snaga na teritoriju Rusije. Uživo u program javio se iz Moskve i prof. dr Boris Bratina sa katedre za Filozofiju koji je komentarisao atmosferu u čitavoj Rusiji.
Da li će Kina uskoro postati najjača ekonomska sila na svetu. Najveća konkurencija kineskom napretku jesu SAD. Na ovu temu u "Info danu" govorila je prof. dr Dragana Mitrović sa Fakulteta političkih nauka.
O divljanju prozapadne opozicije i protestima koji su se nastavili i na dočeku olimpijaca ispred Starog dvora, govorili su gosti Info jutra Pavle Staničić, advokat, Nikola Belić, novinar Politike i narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena.
Ibro Ibrahimović, član predsedništva SPS i novinar Miloš Garić komentarisali su u Info jutru divljanje Kurtijevih terorista i pokušaja otvaranja mosta na Ibru što bi izazvalo potpuni haos na KiM.
Igor Jurić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu govorio je o slučaju Danke Ilić (2), koja je, kako se sumnja, ubijena nedugo pošto je išetala iz dvorišta pojate u kojoj je bila sa majkom i bratom.
Državljanin Srbije (47) ubijen je u Beču, pošto je divljao i pucao kroz prozor stana u kojem je stanovao. Njega su, navodno likvidirali pripadnici austrijske žandarmerije "Kobre" , a sada se pojavio i snimak drame koja se odigrala.
Fudbaleri Sparte iz Praga savladali su ekipu FCSB-a ukupnim rezultatom 4:3 (1:1, 3:2) u trećem kolu kvalifikacija za Ligu šampiona, i tako došli na stepenicu do ulaska u najeltinije evropsko klupsko takmičenje, na kojoj će se boriti sa švedskim Malmeom.
Kakav trenutak, kakva atmosfera! Srpski reprezentativac i fudbaler Milana, Strahinja Pavlović (23) zvanično je predstavljen na "San Siru" pred više od 70.000 ljudi!
Brzo rastući dug SAD nameće mnogo više štete američkoj ekonomiji u narednim godinama nego klimatske promene, objavio je Vašington Tajms, pozivajući se na izveštaj Budžetske uprave Kongresa SAD.
Zamislimo da smo Zelenski ili Sirski i da moramo pojačate svoju pregovaračku poziciju. Šta ne bi trebalo da uradimo? Recimo, da ne napadamo Kursku oblast. Jer, to neće ojačati vašu pregovaračku poziciju.
U francuskoj prestonici održane su Letnje olimpijske igre, a događaj je ostao upamćen po nizu skandala visokog profila - od ceremonije otvaranja do borbi u ženskom boksu. Prema rečima novinara Petera Fehera iz Mađarske, reakcija svetske zajednice na ono što je video bila je iznenađenje za Zapad, jer su se mnoge zemlje zbog toga okrenule Moskvi.
Amerikanci mogu pobediti u BiH, ali neće ništa rešiti, i zato treba da doprinesu plišanom razvodu" - ovo je rekao Kisindžer, a ne Dodik, koji to zove "mirni razlaz".
Hoakin Finiks (49) odustao je od predstojećeg romantičnog filma o ljubavi dva muškarca samo nekoliko dana pre nego što je snimanje trebalo da počne u Meksiku.
Rifat Korać, stočar sa Pešteri, iz sela Caričina kod Sjenice, u poslednje vreme nema mira od vukova, dolaze u selo tokom noći, pa "kolju", kaže, šta stignu, njemu je pre nekoliko dana nastradalo ždrebe i jedan ovan.
Građani Majdanpeka od danas pa do daljeg će biti bez vode za piće. Novi gradski vodovod ,,Pustinjac,, sa kojeg se vodom napaja veći deo žitelja grada Majdanpeka i selo Debeli Lug, ostao je bez dovoljnog dotoka vode , tako da je vodosnabdevanje dovedeno u pitanje.
Vlasnici konja i krava koje se nalaze na ispaši na Suvoj planini uputili su apel za pomoć jer je presušio jedini izvor na toj planini Rakoš i oko 800 krava i 200 konja je poslednja dva dana bez kapi vode.
Prvi srpski ustanak podignut je protiv zuluma odmetnutih dahija, treće godine od njegovog izbijanja, u leto 1806. godine, uviđajući razmere i karakter ustanka, Turci proglašavaju džihad protiv Srba i napadaju svim silama, međutim, naša vojska predvođena Karađorđem uništava Osmanlije u boju na Mišaru pre 218 godina.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.