Iza najave Hrvatske da pomogne 5.000 tužbi protiv Srbije zbog „torture u logorima“ koju su navodno preživeli njihovi građani krije se namera da se izjednače istorijske uloge dve države i da se raširi laž da je i Srbija imala svoje Jasenovce
Hrvatska je spremna da do kraja godine podrži 5.000 tužbi protiv Srbije koje podnose njihovi državljani koji su tokom građanskog rata na prostorima SFRJ navodno boravili u zarobljeništvu na teritoriji Srbije.
Takozvani bivši logoraši iz Hrvatske smatraju da je Srbija „neosnovano lišila slobode hrvatske građane i da nije poštovala Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zatvorenicima.“
U to ime od Srbije traže obeštećenje u ukupnom iznosu od najmanje 225 miliona evra, a do ove brojke su došli koristeći tabelu koju koriste osiguravajuća društva, prema kojoj „jedan dan u logoru“ košta 135 evra. Kao primer, naveli su da jedan logoraš za 271 dan proveden u zarobljeništvu može da traži obeštećenje od 45.000 evra.
Advokat i direktor Dokumentacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac za Sputnjik podseća da se Srbija sa ovakvim najavama i pretnjama ne sreće prvi put, ali da se ne može ništa realizovati ako nema dokaza.
„Da bi neko danas i u Hrvatskoj i u Srbiji mogao da dobije naknadu štete mora da postoji neko službeno lice, upravnik zatvora, čuvar, neko ko je bio nadležano za „logor“ i optužen za ratni zločin nad civilnim stanovništvom ili, u ovom slučaju, nad ratnim zarobljenicima. Samo to može da bude osnov za zahtev za naknadu štete. Inače, svi drugi slučajevi su zastareli,“ objašnjava Štrbac.
Foto: Tanjug
Savo Štrbac
Relativna zastarelost za štetu od ratnog događaja je tri godine, odnosno, apsolutna pet.
„Mi se svaki dan u „Veritasu“ susrećemo sa ovakvim problemima u Hrvatskoj gde se vodi mnogo parnica za naknadu štete. Srbi koji su bili u njihovim zatvorima, ili porodice čiji su članovi ubijeni ili mučeni, te parnice dobijaju, ali, samo ako je neko od hrvatskih vojnika, policajaca, čuvara u tim zatvorima osuđen za ratni zločin", ističe on.
Štrbac navodi da su Srbi koji su bili u nekim od logora u Hrvatskoj dobili neku naknadu na sudu u vidu ratne štete, ali je pre toga u Hrvatskoj, pred sudom dokazano da je, u jednom slučaju recimo pet hrvatskih službenika bilo zaduženo za određeni logor, da su vršili ratne zločine nad srpskim zarobljenicima i pripadnicima JNA.
„Znači, tek tada se može sigurno računati na naknadu štete. Za ovo što oni žele da urade nema osnova. Osim ako ne čekaju da neko bude proglašen krivim za ratni zločin nad tih, kako tvrde, 5.000 zarobljenika. Zatvorenika je bilo, ali neki su razmenjeni nekima je suđeno... Hrvati nisu procesuirali one koji su bili osuđeni ili u postupku u svojoj državi posle razmene i oni su danas slobodni ljudi“, zaključuje Štrbac.
Razlog zbog koga se ovo pitanje sada ponovo poteže, po njegovom mišljenju, je političke prirode jer se u najvećoj hrvatskoj stranci HDZ u nedelju održavaju stranački izbori u kojoj se bore dve opcije; ova koja je sada na vlasti na čelu sa Plenkovićem i druga koju predvodi gradonačelnik Ivan Penava koji svoj imidž vrlo uspešno gradi na tim takozvanim logorašima.
Doktor vojnih nauka Kosta Novaković kaže da Hrvati sada pokušavaju da zamene teze.
„Na teritoriji Srbije od 1945 do 1995 nije bilo nikakvih logora! Na osnovu postojećih regulativa u tadašnjoj SFRJ bili su sabirni centri. U njima se smeštaju ljudi koji se sklanjaju sa teritorije na kojima se vode borbena dejstva, odnosno iz ratnih zona. Među njima je bilo i ljudi koji se mogu smatrati ratnim zarobljenicima. Meni nije poznato da je neko ubijen. Tačno je da je vršena trijaža i da su odvajani oni koji za koje se znalo da su počinili neki zločin od običnog stanovništva. Oni za koje su postojali dokazi da su počini zločin procesuirani su i odvođeni iz sabirnog centra na služenje kazne,“ objašnjava naš sagovornik.
Svi oni, kasnije su, dodaje Novaković, kasnije razmenjeni za određeni broj pripadnika JNA koji su Hrvati zarobili, i prema tome, niko nije mogao biti stotinama dana „u logoru“ kako navode navodni hrvatski logoraši.
„Ne kažem da nije bilo neprimerenih postupaka prema tim ljudima ali sigurno je da je to bilo na nivou slučaja, a ne na nivou pojave,“ dodaje naš sagovornik.
Novaković kaže da je prema onome što dolazi iz Hrvatske intencija da se za svakog ko je bio u sabirnom centru u Srbiji optuži po jedan Srbin.
Jedini cilj, koji naš sagovornik vidi u ovom insistiranju Hrvata da optuže Srbe za postojanje nekakvih logora na srpskoj teritoriji i kršenja prava ratnih zarobljenika je namera Hrvatske da se izjednači sa Srbima.
„Biran momenat je i otvaranje vatikanskih arhiva iz kojih se očekuju brojni dokumenti koji se odnose na stradanje Srba u ustaškom logoru Jasenovac, i uopšte na stradanje Srba i ostalih na teritoriji Nezavisne države Hrvatske. U Hrvatskoj se radi uvek sa ciljem da se izjednači odgovornost Hrvata i Srba. Dakle, pokušavaju da svaki zločin Hrvata objasne nekim zločinima u Srbiji. Oni žele da se svi ti sabirni centri koji su bili na našoj teritoriji proglase logorima da bi se reklo – Hrvatska je imala jedan logor Jasenovca, a Srbija desetak logora", uveren je dr Novaković.
Kako kaže, sve ovo je pokušaj da se napravi pandam Jasenovcu što je – više nego besmisleno.
Inače, predsednik Hrvatskog društva logoraša srpskih logora Danijela Rehaka kaže da borba oko 7.600 bivših zatočenika srpskih logora traje jako dugo, kao i da žele da iskoriste sva pravna sredstva pre nego što, ako bude potrebno, pravdu zatražimo na sudu u Strazburu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Organizatori festivala Belgrade Music Week oglasili su se saopštenjem u kojem su demantovali da je sinoć tokom završne večeri festivala došlo do incidenta.
Reakcije nakon subotnjeg veličanstvenog skupa održanog u Beogradu, gde se, prema procanama MUP-a okupilo neverovatnih 207.000 građana Srbije, poštovalaca politike predsednika Aleksandra Vučića, ne prestaju da se nižu.
Blokaderi Dejan Petar Zlatanović i član Nove DSS Bojan Dimitrijević glavni su akteri snimka na kom se vidi kako se oni i njihovi istomišljenici nadaju ubijanju naprednjaka po receptu iz 19. veka, kao i ubistvu predsednika Aleksandra Vučića po uzoru na Majski prevrat.
Pavle Grbović, opozicionar, blokader sa dna kace i predsednik Pokreta slobodnih građana, ostovao je sinoć u "Utisku nedelje" na blokaderskoj televiziji i tom prilikom šokirao svojim izjavama.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović objavio je na svom blogu novu kolumnu s naslovom: "Očaj koji država mora da kanališe".
Ministar finansija Siniša Mali oštro, precizno i jasno odgovorio na besmislene izjave bivšeg guvernera NBS Dejana Šoškića, koji je govorio o "ekonomskom zaostajanju Srbije i neodrživom modelu rasta".
Dok hrvatski mediji pišu o ozbiljnim finansijskim problemima državne aviokompanije "Kroacija Erlajns", Er Srbija poslednjih godina beleži stabilan rast poslovanja, širenje mreže letova i povećanje broja putnika i sve to zahvaljujući Vučićevoj odlučnosti i ekonomskim merama koje jačaju kompanije.
Na sajtu Ministarstva unutrašnje i spoljne politike Republike Srbije, saopšteno je da se alpinistički pojas Canyon Guide Harness Petzl povlači sa srpskog tržišta!
Savremena nauka može da prati kretanje tektonskih ploča, ali ne i da odredi trenutak kada će doći do razornog potresa. Upravo zato predviđanje zemljotresa ostaje jedan od najvećih izazova geologije.
Nišlijka Tamara S. pravnosnažno je osuđena na godinu dana zatvora i izrečena joj je mera bezbednosti obaveznog čuvanja i lečenja u psihijatrijskoj ustanovi zbog kršenja porodičnih obaveza usled ćega je došlo do smrti njenog trogodišnjeg sina.
Stravičan snimak vršnjačkog nasilja u Hrvatskoj brzinom svetlosti se širi društvenim mrežama. Kako se može videti na snimku, devojčice maltretiraju drugu, dok njih još oko 15 stoji i posmatra.
Crnogorski državljanin A. K. (32), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu, uhapšen je na teritoriji Srbije prilikom pokušaja da napusti zemlju preko graničnog prelaza Godovo.
U velikom požaru koji je tokom jučerašnjeg dana zahvatio zgradu “stare mlekare“ u širem centru Čačka jedna osoba je teško povređena i prevezena u bolnicu.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Za Bikove, Lavove i Vodolije očekuje se izuzetno povoljan period tokom leta. Finansijska situacija im se poboljšava, a dugovi se postepeno smanjuju ili nestaju.
Zbog ekstremno visokih temperatura koje su pogodile Francusku, mnogi građani traže jednostavne načine da rashlade svoje domove. Trik koji je privukao pažnju je korišćenje aluminijumske folije za smanjenje toplote u prostorijama.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Muzička zvezda Zorica Brunclik danas proslavlja svoj 71. rođendan, a iako njen život pun je uspona i padova, pevačicu optimizam i smeh nikada nisu napuštali.
Voditeljka Jovana Jeremić na odmoru je u Italiji sa partnerom Milošem Stojanovićem Tigrom, a pratioce je obradovala provokativnom fotografijom iz kafića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.