JADNO I BOLESNO! HRVATI SPREMAJU 5.000 TUŽBI PROTIV SRBIJE! Hoće da dokažu da je SRBIJA IMALA VIŠE "JASENOVACA"?!
Podeli vest
Iza najave Hrvatske da pomogne 5.000 tužbi protiv Srbije zbog „torture u logorima“ koju su navodno preživeli njihovi građani krije se namera da se izjednače istorijske uloge dve države i da se raširi laž da je i Srbija imala svoje Jasenovce
Hrvatska je spremna da do kraja godine podrži 5.000 tužbi protiv Srbije koje podnose njihovi državljani koji su tokom građanskog rata na prostorima SFRJ navodno boravili u zarobljeništvu na teritoriji Srbije.
Logori u kojima su deca izgladnjivana do smrti tipičan su ustaški izum, koji potvrduje najmonstruozniji, neponovljiv zlocin
27.01.2020
20:57
Takozvani bivši logoraši iz Hrvatske smatraju da je Srbija „neosnovano lišila slobode hrvatske građane i da nije poštovala Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zatvorenicima.“
U to ime od Srbije traže obeštećenje u ukupnom iznosu od najmanje 225 miliona evra, a do ove brojke su došli koristeći tabelu koju koriste osiguravajuća društva, prema kojoj „jedan dan u logoru“ košta 135 evra. Kao primer, naveli su da jedan logoraš za 271 dan proveden u zarobljeništvu može da traži obeštećenje od 45.000 evra.
Advokat i direktor Dokumentacionog centra „Veritas“ Savo Štrbac za Sputnjik podseća da se Srbija sa ovakvim najavama i pretnjama ne sreće prvi put, ali da se ne može ništa realizovati ako nema dokaza.
„Da bi neko danas i u Hrvatskoj i u Srbiji mogao da dobije naknadu štete mora da postoji neko službeno lice, upravnik zatvora, čuvar, neko ko je bio nadležano za „logor“ i optužen za ratni zločin nad civilnim stanovništvom ili, u ovom slučaju, nad ratnim zarobljenicima. Samo to može da bude osnov za zahtev za naknadu štete. Inače, svi drugi slučajevi su zastareli,“ objašnjava Štrbac.
Foto: Tanjug
Savo Štrbac
Relativna zastarelost za štetu od ratnog događaja je tri godine, odnosno, apsolutna pet.
„Mi se svaki dan u „Veritasu“ susrećemo sa ovakvim problemima u Hrvatskoj gde se vodi mnogo parnica za naknadu štete. Srbi koji su bili u njihovim zatvorima, ili porodice čiji su članovi ubijeni ili mučeni, te parnice dobijaju, ali, samo ako je neko od hrvatskih vojnika, policajaca, čuvara u tim zatvorima osuđen za ratni zločin", ističe on.
Štrbac navodi da su Srbi koji su bili u nekim od logora u Hrvatskoj dobili neku naknadu na sudu u vidu ratne štete, ali je pre toga u Hrvatskoj, pred sudom dokazano da je, u jednom slučaju recimo pet hrvatskih službenika bilo zaduženo za određeni logor, da su vršili ratne zločine nad srpskim zarobljenicima i pripadnicima JNA.
„Znači, tek tada se može sigurno računati na naknadu štete. Za ovo što oni žele da urade nema osnova. Osim ako ne čekaju da neko bude proglašen krivim za ratni zločin nad tih, kako tvrde, 5.000 zarobljenika. Zatvorenika je bilo, ali neki su razmenjeni nekima je suđeno... Hrvati nisu procesuirali one koji su bili osuđeni ili u postupku u svojoj državi posle razmene i oni su danas slobodni ljudi“, zaključuje Štrbac.
Razlog zbog koga se ovo pitanje sada ponovo poteže, po njegovom mišljenju, je političke prirode jer se u najvećoj hrvatskoj stranci HDZ u nedelju održavaju stranački izbori u kojoj se bore dve opcije; ova koja je sada na vlasti na čelu sa Plenkovićem i druga koju predvodi gradonačelnik Ivan Penava koji svoj imidž vrlo uspešno gradi na tim takozvanim logorašima.
Doktor vojnih nauka Kosta Novaković kaže da Hrvati sada pokušavaju da zamene teze.
„Na teritoriji Srbije od 1945 do 1995 nije bilo nikakvih logora! Na osnovu postojećih regulativa u tadašnjoj SFRJ bili su sabirni centri. U njima se smeštaju ljudi koji se sklanjaju sa teritorije na kojima se vode borbena dejstva, odnosno iz ratnih zona. Među njima je bilo i ljudi koji se mogu smatrati ratnim zarobljenicima. Meni nije poznato da je neko ubijen. Tačno je da je vršena trijaža i da su odvajani oni koji za koje se znalo da su počinili neki zločin od običnog stanovništva. Oni za koje su postojali dokazi da su počini zločin procesuirani su i odvođeni iz sabirnog centra na služenje kazne,“ objašnjava naš sagovornik.
Svi oni, kasnije su, dodaje Novaković, kasnije razmenjeni za određeni broj pripadnika JNA koji su Hrvati zarobili, i prema tome, niko nije mogao biti stotinama dana „u logoru“ kako navode navodni hrvatski logoraši.
„Ne kažem da nije bilo neprimerenih postupaka prema tim ljudima ali sigurno je da je to bilo na nivou slučaja, a ne na nivou pojave,“ dodaje naš sagovornik.
Novaković kaže da je prema onome što dolazi iz Hrvatske intencija da se za svakog ko je bio u sabirnom centru u Srbiji optuži po jedan Srbin.
Jedini cilj, koji naš sagovornik vidi u ovom insistiranju Hrvata da optuže Srbe za postojanje nekakvih logora na srpskoj teritoriji i kršenja prava ratnih zarobljenika je namera Hrvatske da se izjednači sa Srbima.
„Biran momenat je i otvaranje vatikanskih arhiva iz kojih se očekuju brojni dokumenti koji se odnose na stradanje Srba u ustaškom logoru Jasenovac, i uopšte na stradanje Srba i ostalih na teritoriji Nezavisne države Hrvatske. U Hrvatskoj se radi uvek sa ciljem da se izjednači odgovornost Hrvata i Srba. Dakle, pokušavaju da svaki zločin Hrvata objasne nekim zločinima u Srbiji. Oni žele da se svi ti sabirni centri koji su bili na našoj teritoriji proglase logorima da bi se reklo – Hrvatska je imala jedan logor Jasenovca, a Srbija desetak logora", uveren je dr Novaković.
Kako kaže, sve ovo je pokušaj da se napravi pandam Jasenovcu što je – više nego besmisleno.
Inače, predsednik Hrvatskog društva logoraša srpskih logora Danijela Rehaka kaže da borba oko 7.600 bivših zatočenika srpskih logora traje jako dugo, kao i da žele da iskoriste sva pravna sredstva pre nego što, ako bude potrebno, pravdu zatražimo na sudu u Strazburu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je zajedno sa svojim kolegama iz vrha vlasti učinio za lečenje naših najmlađih stanovnika više nego što su blokaderi pre 2012. godine mogli samo da sanjaju da je moguće.
Predsednik Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu Narodne skupštine Republike Srbije i narodni poslanik SNS Uglješa Mrdić tvrdi da su državna tužiteljka Zagorka Dolovac i tužilac Mladen Nenadić naredili da se odbaci krivična prijava protiv Nebojše Bojovića i Milutina Miloševića.
Svetski lideri iz vlada, poslovnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice okupiće se u Davosu kako bi učestvovali u diskusijama usmerenim ka budućnosti, sa ciljem rešavanja globalnih izazova i utvrđivanja prioriteta. Poziv na hrabru, zajedničku akciju čini ovaj skup posebno značajnim - među svetskim liderima je i Aleksandar Vučić, predsednik Srbije.
Navršilo se 27 godina od sukoba snaga bezbednosti Savezne Republike Jugoslavije sa pripadnicima takozvane OVK u selu Račak, u opštini Štimlje. Ovaj događaj iskorišćen je kao povod za NATO bombardovanje Jugoslavije, dva meseca kasnije, na osnovu izveštaja Verifikacione misije OEBS-a.
Blokaderi su odavno izgubili kompas i svakodnevno se međusobno napadaju, a sada je potpredsednica Demokratske stranke Dragana Rakić udarila po opozicionim partnerima kako bi se dodvorila blokaderima.
Lider Srba u Crnoj Gori i predsednik Demokratske narodne partije Milan Knežević danas je poručio da će sam da se prijavi policiji i ministarki prosvete Anđeli Jakšić Stojanović, jer je na proslavi rođenja kumovog sina zapevao Kaćušu.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da odlaganje primene tzv. prištinskog zakona o strancima i odluke o vozilima na dva meseca ne sme da ostane krajnji rezultat međunarodnog delovanja.
Večeras je u žestokoj borbi Crvenih i Plavih u Exatlonu došlo do neverovatnih preokreta, svađa, znoja i suza, a krajnju pobedu odneo je Crveni tim i to na posebnom poligonu "Štafeta".
U Exatlonu Srbija došlo je do otvorenog sukoba između članova Plavog i Crvenog tima, a najžešća razmena teških reči dogodila se između Radojice Lazića i Marka Nikolića.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Peter Sijarto, šef mađarske diplomatije, istakao je da postoji realna šansa da MOL za jedan do tri dana postigne ključni dogovor sa kompanijom "Gaspromnjeft" o kupovini većinskog udela u NIS-u.
Emulgovani proizvodi na bazi biljnih masti često svojim izgledom podsećaju na sireve, pa potrošači pogreše pri kupovini, bez da pročitaju šta piše na ambalaži.
Čak 45 odsto dece u Srbiji uzrasta između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan, pokazalo je istraživanje "Deca Evrope na internetu", sprovedeno u 19 evropskih zemalja.
Ministar kulture u Vladi Republike Srbije Nikola Selaković istakao je da problem našeg kulturnog nasleđa nisu svetinje, već već službe koje su trebale da ih štite.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice uključeni su večeras u potragu za osobom koja je, prema prijavi policije, peške ušla u železnički tunel ispod Pančevačkog mosta.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine. Arkan je ubijen sa tri hica u glavu u beogradskom hotelu "Interkontinental". Žarko Popović, bivši načelnik Odeljenja za krvne delikte, otkrio je u razgovoru za Blic TV manje poznate detalje likvidacije Arkana.
Dejana Ć. (22) žrtva je brutalnog nasilja koje se dogodilo 25. oktobra prošle godine u jednom ugostiteljskom objektu u Beranama u kom je radila. Suđenje u toku, a Dejana se sa svojom sestrom oglasila za emisiju Crna hronika i ispričala je sa čime se suočava nakon što je gost kafića pretukao.
Željko Ražnatović Arkan (48) ubijen je pre 26 godina, 15. januara 2000. godine, u beogradskom hotelu "Interkontinental", kada je pogođen sa tri hica u glavu. Tog dana, zajedno sa njim, ubijeni su i pukovnik Dragan Garić, bivši radnik Saveznog SUP-a, kao i major Milenko Mandić, pripadnik Srpske dobrovoljačke garde.
Agenti španske Građanske garde (Guardia Civil), u zajedničkoj akciji sa Nacionalnom policijom i Poreskom upravom, sproveli su složenu istragu koja je rezultirala razbijanjem tri kriminalne organizacije koje su delovale koordinisano, razbijajući kompletnu infrastrukturu koju su koristili za unos velikih količina kokaina iz Kolumbije u Španiju putem napada na kontejnerske brodove.
Reditelj filma "Đeneral", Miloslav Samardžić kaže za Informer da poslednjih godina Draža Mihailović u mnogim anketama pobeđuje Josipa Broza Tita po popularnosti i siguran je da će jednog dana biti u rangu vojvode Živojina Mišića.
Američki glumac Kifer Saterlend uhapšen je nakon sukoba sa vozačem službe taksi prevoza preko aplikacije, saopštila je Policijska uprava Los Anđelesa (LAPD).
Filipini i druge zemlje istražuju ili blokiraju AI četa Grok zbog rizika od seksualizovanog sadržaja i zaštite dece. X je uveo nove mere i ograničenja kako bi sprečio generisanje neprimerenih slika i uskladio se sa zakonima.
Pevačica Mina Kostić oglasila se povodom brojnih komentara koji poslednjih dana kruže na društvenim mrežama u vezi sa njenom emotivnom vezom sa Manetom Ćuruvijom Kasperom.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar