Finska, članica NATO-a, vrlo pomno prati delovanje ruskih oružanih snaga u blizini granica Alijanse. To je izjavio zamenik načelnika Generalštaba finske vojske, general-pukovnik Vesa Virtanen.
Zemlje istočnog krila NATO-a sve češće upozoravaju na potencijalnu opasnost od Rusije, posebno u slučaju da trupe koje su trenutno angažovane u Ukrajini budu premeštene bliže granicama Saveza. NATO već beleži konstantne ruske aktivnosti „ispod praga sukoba“, uključujući sajber napade i sabotaže kritične infrastrukture.
Moment from 🇱🇹LTU town Panemunė - training engineering preparation of battlefield.
LTU Armed Forces currently owns significant number of prepared anti-tank obstacles, which are ready to be deployed where needed.#WeAreNATOpic.twitter.com/LI7HjPkLpF
— Lithuanian_Armed_Forces (@LTU_Army) September 5, 2024
Rusija pojačava vojno prisustvo uz finsku granicu
Prema rečima generala Virtanena, do 2022. godine Rusija je duž finske granice imala oko 20.000 vojnika raspoređenih u četiri brigade. „Danas vidimo da Rusija gradi novu vojnu infrastrukturu i dovodi dodatne trupe u region“, rekao je on za nemački list Die Welt. „U toku je reorganizacija.“
Krajem 2022. tadašnji ruski ministar odbrane Sergej Šojgu najavio je sveobuhvatnu reformu Oružanih snaga, koja podrazumeva povećanje broja vojnika i podelu Zapadnog vojnog okruga na dva nova — Moskovski i Lenjingradski. Reforma je stupila na snagu u junu 2024. godine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je obnova Lenjingradskog okruga direktna reakcija na ulazak Finske u NATO, čime je dužina kopnene granice između Saveza i Rusije udvostručena.
🇱🇹Lithuania has fortified another bridge over the Nemunas River on the route from the Kaliningrad. Fortifications are progressing as planned, with some bridges set to be demolished. Fortifications will be supported by firepower, in case it’s needed, to stop and destroy the enemy. pic.twitter.com/aixkjOJpUs
— Lithuanian MOD 🇱🇹 (@Lithuanian_MoD) October 9, 2024
Formiranje novih ruskih vojnih jedinica
Podela bivšeg Zapadnog vojnog okruga omogućila je Rusiji da razvije efikasniju vojnu strategiju prema baltičkim i skandinavskim članicama NATO-a, smatra analitičar Kraljevskog instituta za odbrambene studije (RUSI) Nik Rejnolds. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) upozorio je da je bivši Zapadni okrug bio preopterećen balansiranjem između rata u Ukrajini i potrebe za zaštitom zapadnih granica.
Ministar odbrane Estonije Hano Pevkur izjavio je za Newsweek da će, ako se rat u Ukrajini završi, Rusija imati na raspolaganju stotine hiljada vojnika koji će verovatno biti raspoređeni duž granica NATO-a. „To znači da će ruska vojska imati značajne rezerve koje će gotovo sigurno biti premeštene u naš region“, upozorio je Pevkur.
Virtanen je dodao da bi sadašnje brigade mogle biti transformisane u četiri do pet divizija, uključujući armijski korpus i prateće jedinice. „U budućnosti će u tom regionu biti više ruskih vojnika nego pre početka sukoba u Ukrajini“, naglasio je on.
Rusija pokazuje sposobnost brzog formiranja snaga
Prema izveštaju estonske obaveštajne službe, Rusija je već formirala 44. armijski korpus i 69. motorizovanu streljačku diviziju u blizini estonske granice, a te jedinice su ubrzo prebačene na front u Ukrajini. Istovremeno je počelo formiranje i nove — 68. motorizovane streljačke divizije.
„Činjenica da su u roku od godinu dana formirani i armijski korpus i divizija ukazuje na sposobnost Rusije da brzo stvori velike vojne formacije“, navodi se u izveštaju.
Planirano je da 44. armijski korpus bude trajno stacioniran blizu finske granice. Šef finske vojne obaveštajne službe Pekka Turunen izjavio je u januaru za Rojters da bi broj ruskih vojnika duž finske granice mogao biti udvostručen ili čak utrostručen u odnosu na broj pre rata.
NATO jača istočne granice
Baltičke zemlje već grade nove odbrambene strukture, uključujući protivtenkovske prepreke i minska polja. Poljska sprovodi projekat „Istočni štit“ vredan više od 2,5 milijardi dolara, koji se opisuje kao najveće jačanje istočne granice NATO-a od 1945. godine.
Finska je u februaru 2023. počela izgradnju ograde duge 200 kilometara duž granice sa Rusijom, a radovi bi trebalo da traju do četiri godine.
Rusija koristi hibridno ratovanje za pritisak na NATO
Satelitski snimci koje je početkom 2025. objavila finska televizija YLE pokazali su širenje ruskih vojnih objekata uz finsku granicu, iako su ti kapaciteti još uvek uglavnom podrška ratu u Ukrajini. Načelnik Generalštaba finske vojske, general Janne Jaakkola, upozorio je u maju 2024. da bi Rusija mogla „testirati posvećenost NATO-a članu 5“, koji podrazumeva kolektivnu odbranu u slučaju napada na bilo koju članicu.
- Ako budemo delovali jedinstveno, smatram da je rizik od direktnog napada nizak - rekao je Jaakkola.
Ipak, jedinstvo Alijanse već je počelo da slabi nakon što je bivši američki predsednik Donald Tramp doveo u pitanje obaveze SAD prema evropskoj bezbednosti. Iako američki zvaničnici i dalje uveravaju u podršku NATO-u, Bela kuća sve više zahteva od evropskih članica veća ulaganja u odbranu, dok istovremeno ublažava retoriku prema Moskvi — što izaziva zabrinutost u istočnoevropskim članicama Saveza.
- Rusija stalno testira član 5 - rekao je Virtanen, ali je dodao da ne očekuje „neposrednu pretnju ni napad“.
- Iako je moguće, u skorije vreme nije verovatno - zaključio je on.
Prema njegovim rečima, ruske provokacije uglavnom se sastoje od informacionih napada, ometanja GPS signala, sajber napada i izazivanja migrantskih talasa. Rusija, dodao je on, vrlo vešto vodi takozvani hibridni rat — taktiku destabilizacije koja ne uključuje direktan oružani sukob.
- Sve više primećujemo obrazac stalnih i sve intenzivnijih hibridnih napada na NATO zemlje -izjavio je u Evropskom parlamentu Džejms Apaturaj, zamenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za inovacije, hibridno ratovanje i sajber bezbednost.
- Rusija je glavni akter - dodao je.
General Jirgen-Joakim fon Zandrar, bivši komandant Multinacionalnog korpusa NATO-a „Severoistok“, zaključio je krajem prošle godine: „Rusija ima mnogo načina da testira koheziju Saveza“.
Situacija u Moldaviji zaista na prvi pogled veoma podseća na onu u Ukrajini, i tamo se radi na uspostavljanju potpuno totalitarnog, nacionalističkog režima, čiji je cilj formiranje unitarne, nacionalističke države unutar granica Moldavije, izjavio je za Sputnjik Dmitrij Evstafjev, politikolog i profesor na Visokoj školi ekonomije (HSE).
Sjedinjene Američke Države počele su povlačenje svojih trupa iz Sirije, gde su boravile bez saglasnosti Damaska od 2014. godine, preneli su u četvrtak Njujork tajms i Asošijeted pres, pozivajući se na izvore iz američke administracije.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, potvrdio je da je tokom sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu razgovarao o mogućem rešenju pitanja teritorija u kontekstu mirovnog procesa za Ukrajinu, piše „Volstrit džornal“.
Rusija će pristupanje Finske francuskoj inicijativi za evropsko nuklearno odvraćanje od sada uzimati u obzir prilikom sopstvenog vojnog planiranja i razvoja oružanih snaga,
Litvanija je krenula ka ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a Sejm planira da ključnu izmenu završi najkasnije početkom 2027. godine.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Tajvan, rat sa Iranom, Ukrajina, trgovinski sukob i kontrola veštačke inteligencije bili su među ključnim konkretnim temama razgovora predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Beloj kući.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Situacija u Moldaviji zaista na prvi pogled veoma podseća na onu u Ukrajini, i tamo se radi na uspostavljanju potpuno totalitarnog, nacionalističkog režima, čiji je cilj formiranje unitarne, nacionalističke države unutar granica Moldavije, izjavio je za Sputnjik Dmitrij Evstafjev, politikolog i profesor na Visokoj školi ekonomije (HSE).
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
U najnovijem bezdušnom i lešinarskom istupu, Ana Mirković lažni psiholog i kandidatkinja sa 159. mesta na blokaderskoj listi, na najmonstruozniji način iskoristila je nezapamćenu tragediju iz OŠ "Vladislav Ribnikar" kako bi sakupljala najprljavije političke poene.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić, sinoć je u samom programu tajkunske televizije N1 očitala istorijsku lekciju voditeljki Tatjani Aleksić i do temelja ogolila decenijski medijski mrak i mržnju koja se sa te platforme prosipa po Srbiji.
Nakon sinoćne noćne more koju je blokaderska lista doživela na televiziji N1, gde je Ana Brnabić deklasirala rektorku Mirjanu Nikolić, u redovima opozicije nastala je opšta panika i rasulo što je potvrdio i Bojan Pajtić, koji je u naletu očaja i frustracije objavio otvoreno priznanje propasti.
Da su blokaderi odavno zalutali u lavirint sopstvenih besmislica i teorija zavere, dokazuju nam svakodnevno, ali ono što je rekao analitičar i promoter blokadera Nikola Parun prevazilazi sve granice normalnog.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
U udesu koji se dogodio sinoć oko 20 časova u Ulici patrijarha Dimitrija u Rakovici, teže povrede zadobio je M. S. (53) kada je na njega automobilom "reno klio" naleteo L. G. (21).
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Baset je pravi majstor izležavanja, sa dugim ušima, kratkim nogama i prepoznatljivim pogledom, deluje kao da je rođen za jednu stvar, odmaranje bez granica.
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Mirna Košanin gostovala je u emisiji „Demanti“, gde je otvoreno govorila o školovanju, trudnoći tokom srednje škole, ali i početku karijere koju je izgradila kao frizerka.
Bivši rijaliti učesnik Dejan Dragojević ponovo je u javnosti govorio o bolnom i teškom periodu kroz koji su njegova izabranica Jovana i on prošli kada je ona u poodmakloj trudnoći izgubila bebu.
Pevačica Zorana Mićanović pojavila se na humanitarnom koncertu kako bi prikupila novac za lečenje koleginice Bilje Vešović koja se bori sa karcinomom sinusa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.