Planovi Evropske unije da preusmeri zamrznutu rusku državnu imovinu u rizičnije investicione fondove mogli bi predstavljati eksproprijaciju i ugroziti stabilnost evropskog finansijskog sistema, upozorila je direktorka belgijske kompanije Evroklir (Euroclear), Valeri Urbain, u intervjuu za Fajnenšel tajms.
Od početka sukoba u Ukrajini 2022. godine, EU i SAD zamrzle su više od 300 milijardi dolara ruske državne imovine, od čega se čak 213 milijardi nalazi u Evroklir sistemu, glavnoj klirinškoj kući sa sedištem u Belgiji. Iako je EU u maju već odobrila preusmeravanje profita od te imovine za podršku Ukrajini, sve je više članica koje sada zahtevaju i potpunu konfiskaciju.
Plan za veću dobit – veći rizici
Evroklir trenutno reinvestira prihode od dospelih ruskih hartija od vrednosti – poput kupona i otkupa – uglavnom preko centralnih banaka. G7 koristi te prihode kao osnov za pozajmicu Ukrajini u iznosu od 50 milijardi dolara.
Međutim, nakon što su kamatne stope u evrozoni snižene, prinosi od tih sredstava su opali, pa Evropska komisija razmatra mogućnost da sredstva uloži u rizičnije investicije s većim prinosima, kako bi povećala finansijsku podršku Kijevu.
- Ako povećate prihode, povećavate i rizike - upozorava Urbain, ističući da bi takav potez mogao dovesti do odmazde iz Moskve i narušiti poziciju Evroklira u globalnom finansijskom sistemu.
Prema njenim rečima, Evroklir je prošle godine već prebacio 4 milijarde evra Ukrajini, dok je od početka ove godine isplaćeno dodatnih 1,8 milijardi evra.
Specijalna struktura – opasna teritorija
Urbain je otkrila da EU razmatra osnivanje specijalnog investicionog vozila (special purpose vehicle) kroz koje bi se ruska imovina plasirala u agresivnije, rizičnije fondove, sa ciljem da se generiše veći prinos za Ukrajinu.
- To bi nosilo mnogo rizika za Evroklir i za evropska tržišta u celini - rekla je direktorka. Dodala je da bi se pravno gledano takav potez tretirao kao eksproprijacija gotovine, i to bez skidanja pravne odgovornosti sa Evroklira prema ruskoj centralnoj banci – „pozicija koju ne možemo da prihvatimo“.
Moskva upozorava na pravne posledice
Rusija je više puta upozorila da bi konfiskacija njene državne imovine bila direktno kršenje međunarodnog prava. Upravo su pravni i politički rizici, uključujući pitanja suverenog imuniteta i imovinskih prava, do sada i sprečavali EU da formalno usvoji politiku potpune zaplene ruske imovine.
Ipak, rastući pritisci da se Ukrajini obezbede dodatna sredstva mogli bi ubrzati odluke koje, prema analitičarima, mogu dovesti do presedana sa dubokim posledicama po međunarodne finansije i pravni poredak.
Zauzimanjem naselja Novohatsko u Donjeckoj Narodnoj Republici, ruske trupe otvorile su put ka još jednom sektoru granice sa Dnjepropetrovskom oblašću, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da se ruski predsednik Vladimir Putin plaši Sjedinjenih Američkih Država, a da to potvrđuje i smanjen intenzitet ruskih napada na Kijev tokom posete američkih zvaničnika, uključujući dolazak specijalnog izaslanika SAD Kita Keloga.
Jermenski premijer Nikol Pašinjan izjavio je da je izlazak Jermenije iz Organizacije Ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) znatno verovatniji nego obnavljanje aktivnog učešća u tom vojnom savezu predvođenom Rusijom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odlučan je da nastavi vojnu operaciju u Ukrajini sve dok ne budu ostvareni svi strateški ciljevi Moskve. Kako navode izvori bliski Kremlju, prekid borbenih dejstava biće moguć jedino ako Zapad pristane na ruske uslove. U suprotnom – „rat će se nastaviti“.
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Evroklir je prebacio Ukrajini 6,6 milijardi evra prihoda ostvarenih od zamrznute ruske imovine, dok Holandija sada predlaže novi pokušaj konfiskacije preostalih ruskih sredstava blokiranih u Evropi.
Estonski premijer Kristen Mihal izašao je sa drskim predlogom da se uvedu carine na robu iz Rusije za potrebe finansiranja obnove Ukrajine. Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Dmitrij Medvedev je uzvratio predlogom da i Rusija u tom slučaju simetrično odgovori.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Ruske jedinice pomerile su liniju fronta na jednom od najosetljivijih pravaca u Donbasu, prema Kramatorsku i Slavjansku, gradovima preko kojih ukrajinska vojska godinama drži snabdevanje svojih snaga u tom delu fronta.
Ukrajinske oružane snage šalju strane plaćenike bez borbenog iskustva na front, izjavio je ambasador Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Slovačka pokušava da uradi ono što Brisel od nje traži — da se odmakne od ruskog gasa i pronađe novog dugoročnog snabdevača. Na papiru, taj novi oslonac mogao bi da bude Azerbejdžan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zauzimanjem naselja Novohatsko u Donjeckoj Narodnoj Republici, ruske trupe otvorile su put ka još jednom sektoru granice sa Dnjepropetrovskom oblašću, saopštilo je Ministarstvo odbrane Ruske Federacije.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Letovanje u Grčkoj ove godine znatno je skuplje nego prošle, a to kažu i turisti iz Srbije koji navode da giros košta i do 12 evra, kafa do 6 evra, dok su voće i povrće skuplji oko 20 odsto.
Na autoputu Miloš Veliki rano jutros izbegnuta je nesreća kada je aktivirano hitno upozorenje preko razglasa koje je sprečilo vozilo da uđe u suprotnom smeru u tunel Laz u blizini Čačka.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Novinar Mladen Mijatović onjavio je snimak akcije vađenja tela iz Bečmenskog jezera, koje je pronađeno nakon dojave građana da u vodi pluta automobil "seat".
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar