Isplivalo 5 stravičnih scenarija za Ukrajinu: Ovako će sa završiti rat - sve gore od goreg, Zapad mora da donese odluku
Podeli vest
Na predavanju u Evropskom parlamentu, čikaški profesor Džon Miršajmer, jedan od najpoznatijih geopolitičkih teoretičara današnjice, predstavio je pet mogućih scenarija završetka rata u Ukrajini.
Nijedan od tih scenarija, kako ističe časopis The European Conservative, ne donosi stabilnost.
Ono što ostane od Ukrajine moglo bi da postane nestabilna, ekonomski iscrpljena država, zavisna od stalne finansijske pomoći EU.
Miršajmer dodaje da bi Kijev, ukoliko prizna gubitak Krima i istočnih regiona, makar mogao da zaustavi „rat koji ne može da dobije“.
2. Ukrajina prihvata teritorijalne gubitke kako bi zaustavila rat
Drugi scenario je politički najteži, ali po Miršajmeru i jedini koji bi mogao da zaustavi dalju devastaciju države.
Kijev bi:
priznao gubitak istočnih teritorija,
odustao od povratka Krima,
fokus prebacio na unutrašnju stabilizaciju.
Profesor smatra da je ovo „najmanje loše rešenje“, ali priznaje da ni ono ne donosi mir – već samo pauzu u neprijateljstvima.
3. Sukob se „zamrzava“, ali nova žarišta se otvaraju širom Evrope
Miršajmer upozorava da čak i ako oružje utihne, Evropa neće ući u period mira.
Navodi čak šest novih žarišnih tačaka koje bi mogle da eksplodiraju:
Arktik
Baltičko more
Kalinjingrad
Belorusija
Moldavija
Crno more
Ove regione naziva „tačkama nove nestabilnosti“ i tvrdi da se Evropa suočava sa dugoročnim periodom tenzija, istorijskih rana i nerešenih konflikata.
4. SAD se povlače iz Evrope – NATO slabi
Jedna od ključnih tačaka Miršajmerove analize odnosi se na Sjedinjene Američke Države.
On predviđa:
postepeno povlačenje američkih trupa sa evropskog tla,
smanjenje američkog interesa za evropsku bezbednost,
slabljenje NATO saveza.
Administracija Donalda Trampa, kaže on, usmeravaće se na Aziju i Pacifik, dok će „spasavanje Evrope“ prestati da bude prioritet. To bi moglo da otvori prostor za duboke političke i bezbednosne krize u državama koje su navikle na američki štit.
5. Evropska unija ulazi u period podela i unutrašnjih potresa
Poslednji scenario je unutrašnji i pogađa samu EU.
Miršajmer smatra da bi, posle ukrajinskog poraza, Unija mogla da se suoči sa:
rastućim političkim podelama,
prebacivanjem krivice među članicama,
urušavanjem slike jedinstva koja je držala blok na okupu,
ekonomskim padom i slabljenjem bezbednosti.
Evropa bi, kako zaključuje, postala podeljenija, siromašnija i manje bezbedna nego što je danas.
Miršajmerova poruka: Evropa mora da se suoči sa realnošću
Ono što čini Miršajmerov nastup posebno upečatljivim jeste njegov ton: tih, smiren, ali neumoljiv.
Profesor sa Čikaga ne preuveličava i ne dramatizuje — ali jasno poručuje da se kontinent približava istorijskoj prelomnici:
ili će prihvatiti geopolitičku realnost,
ili ga očekuju godine gubitaka, konfuzije i novih sukoba.
Dok evropske elite i dalje govore o „zajedničkim vrednostima“ i „strateškom jedinstvu“, Miršajmer poručuje da se Evropa ubrzano približava sopstvenim granicama — i političkim i geografskim.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
London preduzima korake koji bi mogli da dovedu do direktnog sukoba između Turske i Rusije u Crnom moru, upozorio je za RIA Novosti istaknuti turski politički analitičar i novinar Ibrahim Karagjul.
Supruga ukrajinskog predsednika, Olena Zelenska, pojavljuje se na audio-snimcima koji se koriste kao dokaz u istrazi protiv ukrajinskog biznismena Timura Mindiča, tvrdi poslanik Vrhovne rade Aleksandar Dubinski.
Francuska, iako je podržala ideju o „reparacionom kreditu“ za Ukrajinu, odbila je da u taj mehanizam uključi ruska sredstva zamrznuta u privatnim bankama na teritoriji Republike, piše Fajnenšel tajms pozivajući se na izvore iz evropskih institucija.
Dok zapadni političari spočitavaju Srbiji stanje demokratije, navodne pritiske na medije i "slapp" tužbe protiv novinara, praksa unutar same Evropske unije pokazuje sasvim drugačiju sliku.
Ekonomija Srbija je u dobrom stanju uprkos blokaderskom teroru i uprkos turbulentnim geopolitičkim okolnostima u kojima se našao ceo svet, pokazuju osnovi pokazatelji.
Blokaderi koji su danas održali protest ispred Palate pravde kao vid podrške kolegama uhapšenim nakon Vidovdanskih demonstracija ove godine zbog planiranja dela usmerenih protiv ustavnog uređenja Srbije, međusobno su se pokrvili.
Milomir Jaćimović, blokaderski autoprevoznik koji je zgrnuo čitavo bogatstvo od početka blokaderskog rušenja Srbije, zakukao je u antisrpskim medijima i najavio novi cirkus.
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon oglasio se na društvenoj mreži "Iks" povodom objave potpredsednika Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vensa.
Sudija Jonel Murešanin poznat je po tome da vlada pančevačkim pravosuđem. Dozvolio je da se odredi kućni pritvor blokaderu Zoranu Milankovu iz Sefkerina, kojem je u kući pronađen arsenal nelegalnog oružja.
Zakon "Svoj na svome", donet na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića, dočekan je sa oduševljenjem, a u prisustvu ministarke Aleksandre Sofronijević građani su već podneli veliki broj prijava.
Srbija do Nove godine ima sigurno snabdevanje gasom Balkanskim tokom i u toku su pregovori da se taj ugovor produži, izjavio je danas nekadašnji pomoćnik ministra energetike Raša Kojčić.
Eventualne sekundarne sankcije Narodnoj banci Srbije mogle da izazovu širok spektar poremećaja – od ograničenja u plaćanjima prema inostranstvu do potencijalnog uskraćivanja pristupa delu deviznih i zlatnih rezervi koje se nalaze u bankama van Srbije, ali bez ikakve opasnosti po građane Srbije.
Akcija legalizacije objekata "Svoj na svome", u okviru Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, počela je danas, а do 15 časova za upis prava svojine prijavilo se oko 14.500 ljudi širom Srbije.
Dežurni javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu saslušao je osumnjičene V. U. (31) i I. T. (28), nakon što im je prethodno određeno zadržavanje do 48 sati.
U međunarodnoj akciji kojom su rukovodili policijski službenici UKP, SBPOK, a u saradnji sa Javnim tužilaštvom za organizovani kriminal danas su na teritoriji Srbije uhapšena dva lica i to: S.Š i D.S. dok je na teritoriji Španije 27.11 2025. lišen slobode J.P., a prethodno u Austriji S.R. 21. 3.2025. godine, zbog postojanja osnovane sumnje da su u periodu od 4. decembra 2024. godine do danas izvršili krivična dela - neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
F. I. (53) uhapšen je na Novom Beogradu zbog sumnje da je izvršio dva krivična dela ugrožavanje sigurnosti na štetu policijskog službenika D. P. (43) i radnika obezbeđenja M. Z. (58).
Deveta epizoda serije "Tvrđava" emitovana je u nedelju uveče na Prvom programu RTS, a u njoj je posebno upečatljiva scena u manastiru između Nebojše Dugalića i Ognjena Mićovića.
Nekadašnji rijaliti učesnici Nenad Marinković Gastoz i Anđela Đuričić pomirili su se, a vest je potvrdila njihova bivša cimerka i prijateljica Slađa Lazić Poršelina.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar