SBU tvrdi: Ukrajinska "Alfa" spržila 15 ruskih aviona duboko iza fronta – Šteta veća od milijardu dolara (VIDEO)
Podeli vest
Ukrajinska bezbednosna služba SBU saopštila je da su ukrajinski dronovi uništili ukupno 15 ruskih vojnih letelica na aerodromima koji se nalaze duboko iza linija fronta.
Prema navodima SBU, pogođeno je 11 borbenih aviona tipa Suhoj i MiG, tri helikoptera i jedan transportni avion Antonov An-26. Objavljeni snimci prikazuju kako bespilotne letelice pogađaju ciljeve na pet različitih vojnih aerodroma.
Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju ofanzivna dejstva na više delova fronta, pri čemu, prema dostupnim podacima, oštri zimski uslovi i jaki mrazevi ne predstavljaju odlučujuću prepreku za dalje napredovanje.
Najjači utisak zvaničnog dela sastanka ruskog i sirijskog lidera bio je ulazak Vladimira Putina u salu za razgovore.
28.01.2026
19:30
U saopštenju se navodi da ukupna vrednost uništenih letelica premašuje milijardu dolara. Operaciju je, kako tvrde, izvela elitna jedinica SBU „Alfa“.
Među uništenim avionima nalaze se Su-30SM i Su-34, koji spadaju među najznačajnije ruske borbene avione angažovane na prvoj liniji, kao i stariji modeli Su-27 i Su-24, korišćeni u napadima na Ukrajinu. Takođe su pogođeni presretači MiG-31, koji imaju ključnu ulogu u ruskoj protivvazdušnoj odbrani i koriste se za lansiranje hipersoničnih raketa Kinžal.
Kina je, umesto da pod pritiskom Vašingtona oslabi Rusiju, otvorila svoje tržište ruskim proizvodima i time direktno pomogla Moskvi, dok su Sjedinjene Američke Države ostale bez ključnih ekonomskih i političkih poluga.
Uništena su i tri helikoptera – Mi-8, Mi-26 i Mi-28 – što je, prema navodima SBU, ozbiljno oslabilo ruske transportne i logističke kapacitete. Tokom iste operacije, pogođena su i skladišta goriva i municije.
Iz SBU podsećaju da je ista jedinica Alfa pre nekoliko nedelja uništila ili onesposobila ruske sisteme protivvazdušne odbrane procenjene vrednosti oko četiri milijarde dolara, uključujući raketne sisteme S-300, S-350 i S-400, kao i savremene radarske komplekse.
Težak period pred Ukrajinom
Iako su ovi napadi predstavljali uspeh za ukrajinsku stranu, jedan visoki poslanik upozorio je da zemlju u naredne tri nedelje očekuje izuzetno težak period zbog naglog zahlađenja i nastavka ruskih udara na energetsku infrastrukturu, zbog kojih su milioni ljudi ostali bez struje i grejanja.
Uprkos pomacima u mirovnim razgovorima i održavanju prvih trilateralnih pregovora Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, Rusija je pojačala napade na ciljeve daleko iza linije fronta na istoku i jugu Ukrajine.
Zvanične prognoze ukazuju da se u severnim i istočnim delovima zemlje naredne nedelje očekuju temperature ispod minus 20 stepeni Celzijusa.
- Loša vest je da će mrazevi biti jaki i da će situacija biti veoma teška“, rekao je Andrij Gerus, predsednik parlamentarnog odbora za energetiku, za državni TV kanal Maraton. „Dobra vest je da treba izdržati oko tri nedelje, nakon čega bi trebalo da dođe do poboljšanja - dodao je on, navodeći očekivano otopljenje i veću proizvodnju solarne energije zbog dužih dana.
Foto: Printskrin video
Energetski sistem pod pritiskom
Poslednji ruski raketni i dron napadi na Kijev u januaru ostavili su oko milion ljudi bez struje, dok je oko 6.000 stambenih zgrada ostalo bez grejanja. Iako su usledile višenedeljne popravke, približno 700 zgrada i dalje nema grejanje.
Slični problemi prisutni su i u drugim delovima zemlje, posebno na severu i istoku, gde se nalaze veliki gradovi poput Kijeva, Harkova, Černjihiva i Sumija. Česti napadi dovode do ograničenja u snabdevanju industrije i prekida u isporuci električne energije domaćinstvima.
Napadi na elektrane, prenosnu mrežu i gasni sektor od početka su jedan od ključnih elemenata ruske invazije započete u februaru 2022. godine. Moskva tvrdi da tim udarima nastoji da oslabi ukrajinsku ratnu sposobnost.
Direktor kompanije DTEK, najvećeg privatnog proizvođača električne energije u Ukrajini, rekao je nedavno za Reuters da se zemlja približava „humanitarnoj katastrofi“ zbog oštećenja energetskog sistema tokom ekstremnih hladnoća i pozvao na obustavu napada na energetsku infrastrukturu. Ukrajina je, s druge strane, izvodila napade na rusku naftnu infrastrukturu kako bi smanjila prihode kojima se finansira rat.
Ukrajinsko udruženje za solarnu energiju saopštilo je da je tokom 2025. godine u rad pušteno oko 1,5 gigavata novih solarnih kapaciteta, čime je ukupna instalisana snaga solarnih postrojenja premašila 8,5 gigavata, uključujući i kućne sisteme.
To je više od ukupne snage tri nuklearne elektrane pod kontrolom Kijeva, koje zajedno imaju kapacitet od 7,7 gigavata. Ipak, proizvodnja solarne energije u velikoj meri zavisi od vremenskih prilika.
Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je ovog meseca da oštećeni energetski sistem trenutno pokriva oko 60 odsto potreba zemlje za električnom energijom, uz proizvodni kapacitet od 11 gigavata u odnosu na potrebnih 18.
Maksimalan uvoz električne energije iz Evropske unije, zajedno sa restrikcijama širom zemlje, za sada omogućava održavanje ravnoteže u sistemu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Više snažnih eksplozija odjeknulo je u Krivom Rogu, gde su ruske snage, prema navodima sa terena, pogodile objekte energetske i gorivne infrastrukture, uključujući i naftnu bazu.
Rusija se trenutno istovremeno suočava sa borbom na vojnom, ekonomskom i informacionom frontu, izjavila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Finska mora što pre da obnovi odnose sa Rusijom i prekine da dozvoljava korišćenje svoje teritorije za napade dronovima, poručio je profesor Helsinškog univerziteta Tuomas Malinen, upozoravajući da bi u suprotnom posledice mogle da se osećaju godinama.
Oružane snage Ruske Federacije nastavljaju ofanzivna dejstva na više delova fronta, pri čemu, prema dostupnim podacima, oštri zimski uslovi i jaki mrazevi ne predstavljaju odlučujuću prepreku za dalje napredovanje.
General Ratko Mladić je komandat Vojske Republike Srpske i njegova istorijska uloga će tek biti ispisana, a u Hagu je izložen ponižavajućim okolnostima zbog čega je njegovo zdravstveno stanje veoma loše, rekao je predsednik SNSD-a Milorad Dodik.
Uprkos primirju u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom, više od 26 miliona ljudi u Iranu prijavilo se za vojnu službu u okviru kampanje "Žrtvuj svoj život", prenosi DPA, pozivajući se na IRIB.
Novinar, urednik i nekadašnji direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) Branko Čečen, sada i blokader, govorio je na tajkunskoj televiziji o litijumu, protestima i politici.
Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković rekao je novinarima da ga tzv. visoki predstavnik BiH Kristijan Šmit sve više nervira. On je tako reagovao na pitanje o Šmitovoj izjavi "da predsedniku Austrije nije mogao da objasni zašto BiH ima toliki novac na raspolaganju, ali ga ne koristi".
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je reči zamenika predsednika Saveta bezbednosti Ruske Federacije Dmitrija Medvedeva da su fabrike dronova u Evropi legitimne mete za Rusiju.
U Srbiji se danas očekuje promenljivo oblačno vreme u većini mesta sa sunčanim intervalima, a samo će sredinom dana i posle podne ponegde na zapadu, jugozapadu i jugu Srbije uslediti lokalna pojava kratkotrajne kiše ili pljuska sa grmljavinom. Temperature će se kretati od 7 do 24 stepena.
Asteroid 99942 Apofis, poznat i kao "bog haosa" i "ubica gradova", proći će 13. aprila 2029. godine izuzetno blizu Zemlje, na udaljenosti od oko 32.000 kilometara, što će ga učiniti vidljivim golim okom i jednim od najbližih zabeleženih prolazaka asteroida te veličine.
Kompanija Reno planira da u naredne dve godine smanji broj zaposlenih u globalnom inženjerskom sektoru za 15 do 20 odsto, što bi moglo da obuhvati oko 2.000 radnika.
Jedanaestogodišnji dečak Viktor Mitić osvojio je društvene mreže nesvakidašnjom idejom da na svom Instagram profilu svakodnevno hekla onoliko petlji koliko ga ljudi zaprati, a po svemu sudeći njegova popularnost ne jenjava. Naprotiv, iz dana u dan sve više raste.
Telo hrvatskog državljanina u fazi raspadanja pronađeno je 3. oktobra 2023. godine u bunaru u selu Ševrljuge kod Kosjerića, a ekipa Telegrafa otišla je na lice mesta kako bi saznala detalje samog pronalaska.
Policija je u Ulcinju izvršila pretrese na više lokacija i tom prilikom oduzela oružje, vozila, sredstva za komunikaciju i uhapsila tri osobe zbog sumnje da se bave zelenaštvom.
Husein Čokić, najstariji bosanskohercegovački glumac, preminuo je juče, 14. aprila, u 96. godini u Puli, ostavivši za sobom bogatu i značajnu umetničku karijeru.
Odabir karmina nakon četrdesete može u velikoj meri uticati na celokupan izgled lica. Prava nijansa ne samo da osvežava ten, već može učiniti da delujete odmornije i samouverenije.
Pevačica Marija Mara Stojanović progovorila je o odnosu koji je imala sa Sašom Popovićem, i toples fotografijama zbog kojih je gotovo izbačena iz Granda.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar