Pet najnovijih predviđanja Dmitrija Medvedeva o Ukrajini, NATO-u, Evropskoj uniji i sudbini pojedinih svetskih lidera izazvalo je snažan odjek u međunarodnoj javnosti.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije ponovo je izneo seriju sumornih scenarija, koji po njegovim rečima predstavljaju neminovan ishod aktuelnih geopolitičkih procesa.
Medvedev u svojim porukama ne govori o dalekoj budućnosti, već o događajima koje vidi kao neposredne posledice sukoba u Ukrajini, krize unutar Evropske unije i slabljenja zapadnih vojno-političkih struktura. U centru pažnje je pet ključnih prognoza koje, prema njegovim rečima, menjaju globalni poredak.
Ukrajina i kraj političkog režima u Kijevu
Prvo i centralno Medvedevljevo predviđanje odnosi se na Ukrajinu. On tvrdi da ishod rata više nije neizvestan i da Rusija ne teži samo vojnoj pobedi, već potpunom političkom rasformiranju vlasti u Kijevu. Po njegovom tumačenju, pitanje teritorija je sekundarno u odnosu na strateški cilj – eliminaciju antiruskog režima i sprečavanje bilo kakvog budućeg revanšizma.
Medvedev naglašava da povratak ruskih institucija i građana na, kako ih naziva, istorijske teritorije predstavlja samo jedan deo šireg plana, dok je ključni zadatak trajna promena političke realnosti u Ukrajini.
Sudbina ukrajinskog predsednika
Drugo predviđanje direktno se odnosi na ličnu sudbinu ukrajinskog predsednika. Medvedev otvoreno poručuje da njegova politička karijera nema budućnost i da je njegov kraj, u političkom smislu, već zapečaćen.
U dodatnim porukama ide i korak dalje, sugerišući da opasnost po njega ne dolazi isključivo spolja, već i iznutra. Prema tom scenariju, eventualni pokušaj mirovnih pregovora sa Rusijom mogao bi dovesti do toga da ga uklone sopstveni radikalni saveznici, čime bi, kako implicira, postao žrtva sistema koji je sam pomagao da se izgradi.
Evropska unija i politički slom elita
Treće Medvedevljevo predviđanje fokusirano je na Evropsku uniju. On ocenjuje da se evropski politički vrh nalazi u dubokoj krizi i da su lideri izgubili sposobnost strateškog razmišljanja. U svojim porukama povlači teške istorijske paralele i sugeriše da bi politički kraj pojedinih evropskih lidera mogao biti simbolički sličan slomu elita iz sredine 20. veka.
Posebno oštro kritikuje vodeće strukture u Briselu i baltičkim državama, koristeći ekstremno mračan i sarkastičan rečnik kako bi naglasio, po njegovom viđenju, dubinu evropske političke i moralne krize.
NATO pred raspadom, EU pred povratkom Rusiji
Četvrto predviđanje izlazi iz okvira sadašnjosti i ulazi u projekcije za naredne godine. Medvedev ne isključuje mogućnost da Evropska unija, suočena sa energetskim kolapsom i ekonomskim pritiscima, zatraži obnovu odnosa sa Rusijom i povratak isporuka gasa.
U istom scenariju, NATO bi mogao da doživi raspad nakon eventualnog izlaska Sjedinjenih Država iz saveza. Medvedev takav razvoj događaja opisuje kao potencijalno koristan ne samo za Rusiju, već i za globalnu stabilnost, ocenjujući da bi time bio uklonjen jedan od glavnih izvora svetskih tenzija.
Venecuela i stvaranje novog simbola otpora
Peto predviđanje odnosi se na Latinsku Ameriku i sudbinu predsednika Venecuele. Medvedev smatra da bi njegov eventualni pritvor ili uklanjanje sa vlasti moglo proizvesti suprotan efekat od željenog. Umesto političkog kraja, on bi mogao da postane simbol otpora i latinoamerička ikona, uporediva sa istorijskim revolucionarnim figurama.
Prema toj logici, pokušaj da se silom reši venecuelansko pitanje mogao bi samo dodatno da ojača antiameričko raspoloženje u regionu i proizvede dugoročne posledice po uticaj Vašingtona.
U nekoliko evropskih zemalja koje danas prednjače u zaoštravanju odnosa sa Moskvom uskoro bi moglo doći do promene vlasti, jer za sukob između Evrope i Rusije ne postoje realni razlozi, izjavio je bivši savetnik šefa Pentagona Daglas Makgregor.
Niz kriza koje su od 2020. godine potresale Nemačku koštao je njenu ekonomiju oko 940 milijardi evra izgubljene dodate vrednosti, pokazalo je istraživanje Nemačkog ekonomskog instituta (IW), objavljeno u subotu.
Sve više signala iz diplomatskih i bezbednosnih krugova ukazuje da NATO ozbiljno razmatra ulazak svojih trupa u Ukrajinu, dok se istovremeno u Moskvi sve otvorenije govori o borbenoj primeni raketnog sistema Orešnik kao jasnom upozorenju Zapadu.
Mađarski premijer Viktor Orban označio je Ukrajinu kao „neprijatelja“, optužujući Kijev da ugrožava bezbednost Mađarske zahtevima da Budimpešta prekine kupovinu ruske nafte i gasa.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Kijev je ponovo bio meta udara ruskih bespilotnih letelica „Geranj“, a jedan od najtežih pogodaka zabeležen je u Golosejevskom kraju, gde je pogođen magacin američke logističke kompanije FedEx i izbio veliki požar praćen gustim crnim dimom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U nekoliko evropskih zemalja koje danas prednjače u zaoštravanju odnosa sa Moskvom uskoro bi moglo doći do promene vlasti, jer za sukob između Evrope i Rusije ne postoje realni razlozi, izjavio je bivši savetnik šefa Pentagona Daglas Makgregor.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Ruski Daleki istok raspolaže količinama ugljovodoničnih resursa koje se mogu meriti sa najvećim naftno-gasnim basenima na svetu, izjavio je direktor Federalne agencije za korišćenje mineralnih resursa Rusije Oleg Kazanov u intervjuu za Sputnjik uoči Istočnog ekonomskog foruma.
Dežurni mržitelj, samozvani akademik i ideolog blokadera Dušan Teodorović, ponovo je doživeo potpuni pomračaj svesti i osuo najstrašniju paljbu po generalu Ratku Mladiću i svima koji mu odaju počast!
Predsednica Skupštine Grada Novog Sada Dina Vučinić izjavila je gostujući na Pink televiziji da je predsednik Aleksandar Vučić odlaganjem skupa u Novom Sadzu doneo ozbiljnu i odgovornu odluku.
Na blokaderskoj listi pod rednim brojem 141 našla se Milica Vasiljević Blagojević, profesorka Akademije strukovnih studija u Beogradu, koja na opozicionim portalima glumi veliku zaštitnicu blokadera i kritikuje sve redom.
Naim Lepo Beširi, poznati lobista samozvanog premijera lažne države Kosovo, Aljbina Kurtija, i ideolog srpske opozicije, pobesneo je u tolikoj meri zbog jučerašnjeg emotivnog dočeka tela pokojnog Ratka Mladića u Beogradu da očigledno nije mogao ni da spava.
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Državljaninu Severne Makedonije određeno je zadržavanje do 48 sati, zbog krivičnog dela prevare, nakon što je uputio poziv ženi iz Vranja i naveo da je potreban novac za hitnu operaciju njene ćerke, koja je pala i polomila nogu.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Stravična saobraćajna nesreća dogodila se 1. septembra na putu između Vršca i Plandišta, kada su život tragično izgubili supružnici Stevan (68) i Vojislava (59) G. iz sela Margita.
Menjačnica u Preljini bila je na meti lopova koji su u noćnim satima provalili u objekat i iz njega odneli kompletan sef sa oko dva miliona dinara, namenjenih za redovno poslovanje menjačnice.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Viktor Živojinović sinoć je na krštenje sestričine Arije došao u društvu devojke Aleksandre Gašić koja je svojim izgledom privukla poglede svih prisutnih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.