Podrška Kine Rusiji u kontekstu sukoba u Ukrajini verovatno će ostati stabilna, pa čak i dodatno ojačana tokom 2026. godine, ocenjuju zapadni analitičari u izveštaju koji prenosi Blumberg, uz naglasak da aktuelna situacija dugoročno odgovara strateškim interesima Pekinga.
Prema dostupnim podacima, trgovinska razmena između Kine i Rusije dostigla je 253 milijarde dolara tokom 2024. godine, što je snažan rast u poređenju sa 152 milijarde dolara iz 2021. godine. Zapadni analitičari smatraju da produženi sukob iscrpljuje Evropu, komplikuje njene odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i skreće pažnju Zapada, što Peking vidi kao stratešku prednost, navodi Blumberg.
Strateški interesi Pekinga
Analiza ukazuje da Kina sukob u Ukrajini posmatra kao faktor koji slabi Zapad, produbljuje unutrašnje podele i troši njegove političke i ekonomske resurse. Podrška Rusiji, prema toj proceni, zasniva se na zajedničkom suprotstavljanju zapadnom uticaju, ali i na činjenici da su ruske teškoće tokom sukoba primorale Moskvu da prihvati modele saradnje koji su povoljniji za Kinu.
Procena zapadnih stručnjaka je da Peking polazi od stava da rusko rukovodstvo ne sme da pretrpi poraz u sukobu, jer bi takav ishod ozbiljno poremetio stratešku ravnotežu i interese Kine.
Na početku sukoba u Ukrajini, Kina je bila suočena sa izazovom balansiranja između partnerstva sa Moskvom i očuvanja odnosa sa Zapadom. Ipak, Peking je vremenom pokazao sposobnost prilagođavanja spoljne politike sopstvenim interesima. Iako Kina u praksi podržava Rusiju, najosetljiviji aspekti saradnje ostaju prikriveni, čime se, prema ocenama analitičara, delimično izbegavaju sekundarne sankcije. Istovremeno, Kina na međunarodnoj sceni nastavlja da se predstavlja kao neutralna strana koja je zainteresovana za mirno rešenje sukoba.
Vojna i tehnološka saradnja
Kina i Rusija postepeno jačaju vojnu saradnju, posebno kroz isporuku takozvane robe dvostruke namene – tehnologija i opreme koje imaju i civilnu i vojnu primenu. To, prema procenama, omogućava Rusiji da obnovi i razvija svoje vojne kapacitete, zadrži inicijativu na terenu i nastavi iscrpljujući sukob.
Ovakav model saradnje ocenjuje se kao obostrano koristan. Rusija dobija mogućnost da ključna sredstva proizvodi unutar zemlje, dok Kina izbegava direktne optužbe i sankcije koje bi usledile u slučaju otvorene isporuke oružja. Istovremeno, Peking kroz ovu saradnju dolazi do ruskih vojnih tehnologija. Iako je Kina tokom decenija znatno modernizovala svoju odbrambenu industriju i danas samostalno proizvodi savremene borbene avione, ratne brodove i drugu složenu tehniku, i dalje u pojedinim segmentima, poput avionskih motora, zavisi od ruskih rešenja.
Foto: EPA
Trgovina i energija kao oslonac saradnje
Trgovinska razmena između Kine i Rusije nastavlja da raste i predstavlja važan faktor u ublažavanju efekata sankcija po rusku ekonomiju. Od početka sukoba, godišnji rast trgovine procenjuje se na oko 30 odsto. Rusija iz Kine uvozi robu koja joj je postala teško dostupna zbog sankcija, uključujući automobile, industrijsku i poljoprivrednu opremu, kao i elektroniku, dok Moskva u Kinu pretežno izvozi sirovine i poljoprivredne proizvode.
Energetska saradnja dve zemlje dodatno se intenzivira. Rusija je od početka sukoba postala glavni snabdevač Kine naftom, isporučujući je po sniženim cenama. Pored toga, Kina godišnje povećava uvoz ruskog prirodnog gasa gasovodima za oko 20 odsto, dok se istovremeno širi i transport tečnog prirodnog gasa preko Arktika, gde je Peking već investirao u ruske projekte. Takav model omogućava Kini pristup jeftinijim energentima, širenje interesa u arktičkom regionu i jačanje svog uticaja nad Rusijom kroz zajedničke projekte.
Finansijska i politička povezanost
Kineske finansijske institucije igraju značajnu ulogu u očuvanju stabilnosti ruskog finansijskog sistema. Uključivanjem ruskih banaka u kineski platni sistem CIPS, Moskvi je obezbeđena važna alternativa nakon isključenja iz sistema SWIFT. Od početka sukoba, upotreba juana u bilateralnim transakcijama naglo je porasla, a Rusija danas oko četvrtine obračuna sa trećim zemljama obavlja preko kineskih banaka u kineskoj valuti.
Foto: EPA
Politički odnosi dve zemlje postaju sve institucionalizovaniji. Od početka sukoba u Ukrajini, kineski predsednik Si Đinping i ruski predsednik Vladimir Putin imali su dva susreta na državnom nivou, uz niz drugih sastanaka na marginama međunarodnih foruma. Na tim susretima redovno se naglašava potreba jačanja saradnje u oblasti bezbednosti, odbrane, transporta, finansija, trgovine, energetike, tehnologije i obrazovanja. Kontakti nižih zvaničnika postaju sve učestaliji, dok Kina i Rusija koordinisano nastupaju u okviru Ujedinjenih nacija, BRIKS-a, Šangajske organizacije za saradnju i drugih međunarodnih foruma.
Prognoza za naredni period
Analitičari procenjuju da Kina u bliskoj budućnosti verovatno neće menjati svoj stav o sukobu u Ukrajini, što predstavlja osnov za nastavak podrške Rusiji. Zbog toga se očekuje da obim, priroda i taktika kineske pomoći ostanu nepromenjeni, čime se dodatno jačaju kapaciteti Rusije za nastavak sukoba, ali i produbljuje njena dugoročna zavisnost od Kine.
Belgorod i čitava Belgorodska oblast našli su se pod masovnim artiljerijskim i raketnim napadom, tokom kojeg je u više delova grada odjeknulo više snažnih eksplozija, a oglasile su se i sirene za vazdušnu opasnost, saopštile su lokalne vlasti.
U Ukrajini se trenutno u potrazi nalazi oko dva miliona osoba koje su izbegle mobilizaciju, a vlasti planiraju da ih, nakon pronalaska, upute na front, saopšteno je u Vrhovnoj radi Ukrajine.
Pojedine države članice NATO-a uvele su zvanične zabrane svojim vojnim pripadnicima da napuštaju Kijev i da se približavaju zoni borbenih dejstava u Ukrajini, izjavio je potpukovnik Trećeg armijskog korpusa Oružanih snaga Ukrajine Maksim Žorin.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da je tokom nedavne posete Kijevu „razgovarao sa psom“, navodeći taj neobičan detalj kao simbol ukrajinskog otpora i dodatni argument za nastavak i proširenje vojne pomoći Ukrajini.
Kina ne želi da Rusija upotrebi nuklearno oružje u Ukrajini, ali ne zato što je sentimentalni saveznik Zapada ili Kijeva, već zato što bi takav presedan jednog dana mogao da se okrene protiv same Kine.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski suočava se sa ogromnim padom podrške u društvu, izjavio je poslanik Vrhovne rade Artjom Dmitruk, komentarišući istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju.
Turska je navodno već prodala ruske protivvazdušne raketne sisteme S-400 jednoj državi Persijskog zaliva, čime bi predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan uklonio najveću prepreku za ukidanje američkih sankcija i povratak Ankare u program borbenih aviona pete generacije F-35.
Glavna urednica medijske grupe „Rusija sevodnja“ i televizije RT Margarita Simonjan upozorila je da Evropa, naoružavanjem Ukrajine i pomaganjem napada na rusku teritoriju, sve više približava svet direktnom sukobu sa Moskvom i mogućem Trećem svetskom ratu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i evropske vlasti pokušavaju da nateraju Rusiju da proglasi sveopštu mobilizaciju, jer bi takva odluka istovremeno pogodila rusku privredu, izazvala bekstvo stanovništva i srušila prećutni dogovor Kremlja sa društvom, ocenila je ruska novinarka Julija Latinjina.
Estonija će u pograničnoj Narvi izgraditi stalni vojni kompleks kapaciteta do 1.000 ljudi, u gradu koji od ruske teritorije razdvaja samo reka Narva, na pojedinim mestima široka oko 150 metara.
Pripadnici saobraćajne i patrolne policije, kao i Ruske nacionalne garde, raspoređeni su na benzinskim pumpama u Kirovskoj oblasti kako bi sprečili vozače da sipaju gorivo preko dozvoljene količine, pune kanistere ili više puta prilaze istom točionom mestu.
Ruski državni hakeri provalili su u civilne nadzorne kamere postavljene duž evropskih pravaca kojima se vojna oprema prebacuje u Ukrajinu, čime su dobili mogućnost da prate kretanje vozila, tereta i naoružanja kroz članice Severnoatlantskog saveza (NATO).
Rusija je privremeno zaustavila plovidbu Azovsko-donskim pomorskim kanalom posle masovnih ukrajinskih napada na brodove u Azovskom moru, dok je, prema poslednjim navodima ruskih vlasti, u novom udaru poginuo jedan mornar.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Belgorod i čitava Belgorodska oblast našli su se pod masovnim artiljerijskim i raketnim napadom, tokom kojeg je u više delova grada odjeknulo više snažnih eksplozija, a oglasile su se i sirene za vazdušnu opasnost, saopštile su lokalne vlasti.
Iran je potpuno zatvorio Ormuski moreuz do daljeg i poručio da nijednom brodu neće biti dozvoljen prolaz dok Sjedinjene Američke Države ne obustave vojno mešanje u regionu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski i evropske vlasti pokušavaju da nateraju Rusiju da proglasi sveopštu mobilizaciju, jer bi takva odluka istovremeno pogodila rusku privredu, izazvala bekstvo stanovništva i srušila prećutni dogovor Kremlja sa društvom, ocenila je ruska novinarka Julija Latinjina.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, nastavlja sa raskrinkavanjem blokaderskih hijena, a ovoga puta na meti se našao blokaderski advokat Ivan Ninić, miljenik Zagorke Dolovac.
Crnogorski političar Miroslav Miki Brajović uputio je javnu zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i državnom rukovodstvu zbog, kako je naveo, brze pomoći nakon kvara u Elektrovučnoj podstanici Mojkovac, čime je omogućeno nesmetano funkcionisanje železničkog koridora Beograd–Bar.
Društvenim mrežama ponovo kruži jeziv video-snimak na kom Fadila Mujić, istaknuta članica takozvanog udruženja "Majke Srebrenice", bez trunke stida i srama, detaljno i sa osmehom opisuje stravičan pokolj srpskih civila u selu Kravica na pravoslavni Božić 1993. godine.
Večeras u 20.09 sati stigla je hiljadita prijava na portal "Ko si bre ti". Neverovatno interesovanje građani su pokazali za novu platformu, koja je juče počela sa radom.
Kako ekskluzivno otkrivamo, kroz takozvanu "Kuću ljudskih prava" prošla je basnoslovna suma od blizu milijardu dinara stranog novca, dok se iza zvučnih parola krije običan porodični biznis i mreža čiji je jedini cilj rušenje državnih i nacionalnih interesa Srbije.
Uoči Petrovdana, jednog od najvećih letnjih pravoslavnih praznika, širom Srbije ponovo su zasijale petrovdanske lile, čuvajući običaj koji se vekovima prenosi s kolena na koleno.
Policiji u Prijedoru je u noći između četvrtka i petka oko 3.40 prijavljeno je da je ispred jednog ugostiteljskog objekta u Kozarcu u Prijedoru u toku tuča između dva muškarca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova na Kopaoniku uhapsili su B. M. (30) iz Rume i državljanina Bosne i Hercegovine N. P. (21) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo teška krađa.
Glumica Zendaja razbesnela je svoje fanove nakon što se saznalo da joj je haljina za premijeru filma "Odiseja" u Londonu dostavljena privatnim avionom.
Osvežavajuće limun kocke koje se tope u ustima prave se neverovatno lako, a nestaju sa stola za tili čas. Ovo je definitivno najlakši način da se rashladite i ujedno zasladite tokom vrelih dana.
Đina Džinović je u sjajnim odnosima sa novim suprugom svoje majke Meline, a kako je Informer saznao, on je gleda kao svoju ćerku i trudi se da joj nikada ništa ne fali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.