Rusija ubrzano menja pravac isporuke gasa, a ključne količine koje su decenijama išle ka Evropi sada se sve više preusmeravaju ka Kini, gde se priprema izgradnja novog gasovoda koji bi mogao da trajno promeni energetsku mapu sveta.
Kina je u svoj petogodišnji plan razvoja za period od 2026. do 2030. godine uvrstila pripremne radove za novu centralnu rutu gasovoda iz Rusije. U dokumentu koji je predstavljen najvišem zakonodavnom telu jasno se navodi razvoj trase koja će, kako se očekuje, ići preko Mongolije, što praktično potvrđuje da je reč o projektu „Snaga Sibira 2“.
Gas iz Zapadnog Sibira menja pravac
Za razliku od postojećih pravaca, novi gasovod bi dopremao gas iz Zapadnog Sibira, regiona koji je godinama bio ključni izvor snabdevanja evropskih zemalja. Upravo taj detalj daje ovom projektu poseban značaj, jer ukazuje na strateško preusmeravanje ruskih energetskih tokova.
Pregovori o „Snazi Sibira 2“ traju godinama, uz česte zastoje i povremene signale napretka. Ipak, prošlog leta generalni direktor Gasproma Aleksej Miler saopštio je da su sa kineskom stranom potpisani obavezujući dokumenti, što je bio jasan signal da projekat ulazi u završnu fazu priprema.
Istovremeno, postojeći gasovod „Snaga Sibira“ već je dostigao projektovani kapacitet od 38 milijardi kubnih metara godišnje, uz najave povećanja na 44 milijarde. Dodatno, dalekoistočna ruta bi u narednim godinama mogla da dostigne još 12 milijardi kubnih metara.
Sve to ukazuje na jasan trend – Kina postaje ključni partner Rusije u energetskom sektoru, dok Evropa sve više gubi tu poziciju.
Zamenik direktora Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost Aleksej Grivač navodi da pripreme za novi gasovod traju već duže vreme i da su globalne krize, posebno na Bliskom istoku, dodatno naglasile značaj stabilnih energetskih pravaca.
Prema njegovim procenama, projekat bi mogao da bude završen u roku od tri do četiri godine, uz napomenu da je resursna baza već obezbeđena, a projektovanje u velikoj meri završeno.
Evropa pred novom realnošću
Ipak, ostaju otvorena pitanja, posebno kada je reč o ceni gasa i mogućem uključivanju kineskih kompanija u eksploataciju resursa, što dodatno komplikuje pregovore.
U širem kontekstu, preusmeravanje ruskog gasa ka Kini znači zatvaranje jednog dugog perioda u kojem je Evropa imala pristup relativno jeftinim i stabilnim energentima iz Rusije.
Sada, kako se tokovi menjaju, evropske zemlje su prinuđene da traže alternativne izvore, koji često dolaze po znatno višim cenama. To direktno utiče na industriju i konkurentnost evropske privrede, posebno u sektorima koji zavise od stabilnog i povoljnog snabdevanja energijom.
Upravo zbog toga, ovaj projekat se sve češće posmatra kao jedna od ključnih prekretnica koja bi mogla dugoročno da promeni odnose snaga ne samo na energetskom, već i na širem ekonomskom i geopolitičkom planu.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Pregovori o Ukrajini u sadašnjem formatu ne mogu dovesti do mira jer strane ne uspevaju da postignu dogovor o najvažnijim pitanjima, pre svega o teritorijama Donbasa i bezbednosnim garancijama, prenosi Bi-Bi-Si.
Napad na gasovod „Turski tok“ biće smatran napadom na članicu NATO-a, uz sve posledice koje iz toga proizilaze, poručili su iz vrha vlasti u Mađarskoj, optužujući Ukrajinu za ugrožavanje energetske bezbednosti Evrope.
Ukrajina neće moći da održi predsedničke izbore 2026. godine zbog kašnjenja u pripremi ključnog zakona, objavio je britanski list Tajms, ukazujući na ozbiljne političke i bezbednosne prepreke koje odlažu izborni proces.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenjuje da se globalni finansijski sistem približava tački preokreta i da se iza zvaničnih brojki krije mnogo dublja kriza Zapada.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi, ako Moskva odluči da podigne nivo sukoba i krene u razorne udare po Ukrajini i evropskoj vojnoj infrastrukturi, mogao da vrati generala Sergeja Surovikina, poznatog kao „general Armagedon“.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Blokaderi već danima ne prestaju da bruje o mitingu Srpske napredne stranke (SNS) održanom u Beogradu 27. juna, na kom su oboreni mnogi rekordi i tokom kog je raširena najveća zastava Srbije ikad, duga čak 500 metara, što je kritičarima aktuelne vlasti poseban trn u oku.
Slobodan Georgiev, jedan od urednika na tajkunskoj televiziji Nova, zaratio je na društvenoj mreži Iks sa svojom dojučerašnjom saborkinjom i istomišljenicom iz redova blokadera, novinarkom Antonelom Rihom.
Miloš Parandilović, predsednik opozicione stranke Novo lice Srbije (NLS), žestoko je opleo po svojim saborcima i čak ih i izvređao, poručivši im da su nepismeni i da nemaju nikakvu podršku.
Politikant Vladan Đokić, koji bi trebalo da je rektor Univerziteta u Beogradu, ponovo se izblamirao i pokrenio lavinu reakcija na društvenim mrežama kada je pokušao da održi nekakav govor pred svojim blokaderima.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak gostovao u blokaderskoj emisiji koju vodi Aleksandar Dikić pa zajedno pozivali na novo krvoproliće, pominjali hladno oružje.
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović obišao je radove na proširenju Parka Svetog Save, gde se sadi 44 novih stabala i ugrađuje sistem za navodnjavanje "kap po kap", istakavši da će ovaj prostor u narednom periodu postati jedno od najlepših mesta za odmor i igru u gradu.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Kratki predah od vreline je stigao, ali meteorolog Ivan Ristić upozorava da sredinom jula temperature ponovo idu iznad 35 stepeni, pa je krajem meseca moguće da živa u termometru dođe i do 45. podelka.
Luksuzni apartmani na minut od plaže, potpuno renovirani i idealni za porodicu, često se pojavljuju na sajtovima turističkih agencija, a mnoge po dolasku na savršenu destinaciju sačeka šupa, koja više podseća na ukletu kuću.
Gužve na graničnim prelazima ka Grčkoj ovog vikenda dostižu vrhunac, a najkritičnija situacija trenutno je na glavnom prelazu Evzoni, gde se kolona vozila spojila sa makedonskom stranom granice.
Zamršeni indokineski politički i vojni „čvor“ obreo se tog sparnog i kišovitog 5. jula pred svakim ko je tog jutra kupio novine. Na naslovnoj Večernjih Novosti dominirala su dva naslova: „Sutra počinju razgovori Vijetman-Kambodža“ i „Pregovori u kolibi od slame“.
Na prostoru raške oblasti gde je nekada stvarana prva srpska država, u selu Progorelica zahvaljujući Željku Košaninu, nastao je jedinstven muzej Krstovgrad
Policija u Zaječaru, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je M. S. (34), S. S. (30), N. S. (30), svi iz Zaječara, i I. M. (27) iz okoline ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela - teška telesna povreda i nasilničko ponašanje.
Interpolove poternice predstavljaju jedan od najvažnijih mehanizama međunarodne policijske saradnje u pronalaženju begunaca, lociranju nestalih osoba i borbi protiv organizovanog kriminala. Iako se u javnosti često poistovećuju sa međunarodnim poternicama, reč je o dva različita mehanizma koja imaju različitu pravnu i operativnu ulogu.
Srpska porodica osuđena je u Švajcarskoj zbog trgovine ljudima nakon što je sud utvrdio da je godinama eksploatisala žene iz Srbije koje su dovodili da rade kao čistačice u luksuznom skijalištu Gštad.
Eksplozivna naprava bačena je večeras oko 20 časova ispred vile srpskog biznismena Petra Matijevića na šetalištu Pet Danica, u naselju Savina, u Herceg Novom.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Da bi se uklonila gorčina iz krastavca, dovoljno je odseći njegov vrh i trljati ga kružnim pokretima o presečeni deo oko desetak sekundi. Tom prilikom se stvara bela pena u kojoj se nalaze jedinjenja odgovorna za gorak ukus.
Ukoliko pratite trendove iz sveta lepote, verovatno ste već čuli za obrnuto pranje kose - viralni trik koji obećava bujniji volumen i uredniji izgled frizure bez mnogo truda.
Ako primetite da se telefon brzo prazni, uzrok najčešće nije neispravna baterija, već opcije i sistemske funkcije koje stalno rade u pozadini. Uz nekoliko brzih i jednostavnih podešavanja može se značajno produžiti trajanje baterije.
Ervin Mujaković, nekada jedan od najzapaženijih učesnika rijalitija "Veliki brat", danas vodi potpuno drugačiji život, daleko od reflektora i televizijskih kamera.
Sinoć su u rijalitiju žestoko zaratile Aneli Ahmić i Stanija Dobrojević, kada je Dobrojevićka otkrila šokantne informacije o Aneli da je bila animir dama i da je od Asmina tražila narkotike.
Internet prevare i zloupotreba identiteta postale su ozbiljan problem i za brojne domaće javne ličnosti, a najčešće se njihovo ime zloupotrebljava za lažno reklamiranje proizvoda.
Modna kreatorka Verica Rakočević na pragu devete decenije pokazala je da su godine samo broj, kada je sa suprugom Veljkom Kuzmančević otišla na put motorom.
Modna kreatorka Melina Galić govorila je o odnosu sa decom i nije krila da žali jer zbog poslovnih obaveza nije mogla u potpunosti da se posveti Đini i Kanu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.