Rusija ubrzano menja pravac isporuke gasa, a ključne količine koje su decenijama išle ka Evropi sada se sve više preusmeravaju ka Kini, gde se priprema izgradnja novog gasovoda koji bi mogao da trajno promeni energetsku mapu sveta.
Kina je u svoj petogodišnji plan razvoja za period od 2026. do 2030. godine uvrstila pripremne radove za novu centralnu rutu gasovoda iz Rusije. U dokumentu koji je predstavljen najvišem zakonodavnom telu jasno se navodi razvoj trase koja će, kako se očekuje, ići preko Mongolije, što praktično potvrđuje da je reč o projektu „Snaga Sibira 2“.
Gas iz Zapadnog Sibira menja pravac
Za razliku od postojećih pravaca, novi gasovod bi dopremao gas iz Zapadnog Sibira, regiona koji je godinama bio ključni izvor snabdevanja evropskih zemalja. Upravo taj detalj daje ovom projektu poseban značaj, jer ukazuje na strateško preusmeravanje ruskih energetskih tokova.
Pregovori o „Snazi Sibira 2“ traju godinama, uz česte zastoje i povremene signale napretka. Ipak, prošlog leta generalni direktor Gasproma Aleksej Miler saopštio je da su sa kineskom stranom potpisani obavezujući dokumenti, što je bio jasan signal da projekat ulazi u završnu fazu priprema.
Istovremeno, postojeći gasovod „Snaga Sibira“ već je dostigao projektovani kapacitet od 38 milijardi kubnih metara godišnje, uz najave povećanja na 44 milijarde. Dodatno, dalekoistočna ruta bi u narednim godinama mogla da dostigne još 12 milijardi kubnih metara.
Sve to ukazuje na jasan trend – Kina postaje ključni partner Rusije u energetskom sektoru, dok Evropa sve više gubi tu poziciju.
Zamenik direktora Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost Aleksej Grivač navodi da pripreme za novi gasovod traju već duže vreme i da su globalne krize, posebno na Bliskom istoku, dodatno naglasile značaj stabilnih energetskih pravaca.
Prema njegovim procenama, projekat bi mogao da bude završen u roku od tri do četiri godine, uz napomenu da je resursna baza već obezbeđena, a projektovanje u velikoj meri završeno.
Evropa pred novom realnošću
Ipak, ostaju otvorena pitanja, posebno kada je reč o ceni gasa i mogućem uključivanju kineskih kompanija u eksploataciju resursa, što dodatno komplikuje pregovore.
U širem kontekstu, preusmeravanje ruskog gasa ka Kini znači zatvaranje jednog dugog perioda u kojem je Evropa imala pristup relativno jeftinim i stabilnim energentima iz Rusije.
Sada, kako se tokovi menjaju, evropske zemlje su prinuđene da traže alternativne izvore, koji često dolaze po znatno višim cenama. To direktno utiče na industriju i konkurentnost evropske privrede, posebno u sektorima koji zavise od stabilnog i povoljnog snabdevanja energijom.
Upravo zbog toga, ovaj projekat se sve češće posmatra kao jedna od ključnih prekretnica koja bi mogla dugoročno da promeni odnose snaga ne samo na energetskom, već i na širem ekonomskom i geopolitičkom planu.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Pregovori o Ukrajini u sadašnjem formatu ne mogu dovesti do mira jer strane ne uspevaju da postignu dogovor o najvažnijim pitanjima, pre svega o teritorijama Donbasa i bezbednosnim garancijama, prenosi Bi-Bi-Si.
Napad na gasovod „Turski tok“ biće smatran napadom na članicu NATO-a, uz sve posledice koje iz toga proizilaze, poručili su iz vrha vlasti u Mađarskoj, optužujući Ukrajinu za ugrožavanje energetske bezbednosti Evrope.
Ukrajina neće moći da održi predsedničke izbore 2026. godine zbog kašnjenja u pripremi ključnog zakona, objavio je britanski list Tajms, ukazujući na ozbiljne političke i bezbednosne prepreke koje odlažu izborni proces.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Ukrajina je godinama pravila ozbiljne greške u odnosima sa Kinom, a taj diplomatski promašaj sada može imati katastrofalne posledice po Kijev, izjavio je ukrajinski ekonomista Aleksej Kušč.
Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo mogao bi da pogodi novi talas energetske krize, ocenio je Kiril Dmitrijev, specijalni predstavnik ruskog predsednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i generalni direktor Ruskog fonda za direktne investicije.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Operacija ruskih snaga za preuzimanje Konstantinovke ušla je, prema navodima ruskih vojnih izvora, u završnu fazu, nakon što su pripadnici 103. gardijskog motostreljačkog puka podigli ruske zastave u Krasnooktjabarskom rejonu grada.
Ambasador Srbije u Švajcarskoj Ivan Trifunović izjavio je da je položaj srpske zajednice na prostoru AP Kosovo i Metohija težak i da su Srbi izloženi diskriminaciji, zastrašivanju, pritiscima i kršenju ljudskih prava.
Kolumnista lista "Danas" i blokaderski profesor Aleksej Kišjuhas oživeo je temu vređanja Srpske pravoslavne crkve zbog Pojasa Bogorodice i vernika koji su išli da ga vide.
Autonomaš i antisrpski orijentisan profesor Dinko Gruhonjić zajedno je sa albanskom novinarkom Getom Mulići u njihovoj "analizi" napao vlasti u Srbiji za "gušenje slobode medija i glorifikovanje ratnih zločinaca", ali i "produbljivanje podela na Kosovu i Metohiji".
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović govorio je na svečanoj sednici Opštinskog veća opštine Brdovec i poručio da "u Evropi vode svakakvi ljudi kojima trenutno mir i saradnja nisu prioritet", istovremeno "upozoravajući" na mogući rat.
Narodni poslanik SNS-a Milenko Jovanov pozvao je opozicione stranke da konačno prestanu sa, kako je naveo, skrivanjem iza nejasnih formulacija i građanima otvoreno saopšte kakvu politiku vode po najvažnijim državnim pitanjima – sankcijama Rusiji, statusu tzv. Kosova i članstvu Srbije u NATO.
Na društvenim mrežama pojavili su se brojni komentari povodom posete rektora Vladana Đokića Hilandaru, a pojedini korisnici postavljaju pitanje da li je na taj način želeo da izbegne velike gužve ispred Hrama Svetog Save, kao i potencijalno negodovanje dela građana zbog njegovog pojavljivanja.
Pred nama je sezona godišnjih odmora i mnogi vozači uskoro će krenuti na putovanja od nekoliko stotina, pa i hiljada kilometara. Kako bi vožnja bila bezbedna, stručnjaci savetuju da pre polaska na put posetite majstora.
Srbija je zemlja izuzetnih prirodnih lepota, bogate tradicije i brojnih destinacija koje privlače posetioce iz celog sveta. Ipak, ako bi trebalo izdvojiti samo jedno mesto koje ovog leta zaslužuje da bude na vrhu liste, prema proceni veštačke inteligencije to je reka Uvac.
Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije objavio je večeras da je okončana vanredna situacija proglašena zbog upozorenja na oluju sa gradom i jakim vetrom.
Prava drama odigrala se u subotu, 13. juna, u Bačkoj Palanci, kada su policija, Hitna pomoć i komunalne službe intervenisale u jednom domaćinstvu zbog sumnje da se stariji muškarac nalazi u lošem zdravstvenom stanju.
Služba Hitne pomoći u Beogradu imala je burnu noć iza sebe, sa ukupno 91 intervencijom, od kojih je 17 bilo na javnim mestima, rečeno je u ovoj službi.
Šta se dogodi kada se linija između sveta živih i sveta mrtvih potpuno izbriše u umu pojedinca? Od Rusije gde su dečiji leševi postajali lutke, preko američkih farmi na kojima su ljudski ostaci pretvarani u nameštaj, pa sve do stanova u Beogradu gde se spavalo tik uz mumificirana tela najbližih.
Prema astrološkim tumačenjima, za Bikove, Vage i Jarčeve od 25. juna počinje duži period stabilizacije i povoljnijih finansijskih okolnosti koji bi mogao trajati nekoliko godina.
Melanija Tramp danas je poznata širom sveta kao supruga Donalda Trampa i prva dama Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, pre nego što je dospela u centar političke pažnje, gradila je karijeru u svetu mode i manekenstva.
Ključ savršene teksture ledenih kocki krije se u dva sastojka. Umesto klasičnog brašna za krem koristi se nišesta, koja filu daje glatkoću i svilenkastu strukturu, dok dodatak slatke pavlake obezbeđuje punoću ukusa i vazdušastu kremastost.
Avio-kompanije su poslednjih godina uvele nova, stroža pravila o fotografisanju i snimanju tokom leta kako bi zaštitile privatnost putnika i posade i sprečile neprimereno deljenje sadržaja u avionu.
Sa dolaskom toplijih dana i obuće koja otkriva stopala, mnogi počinju da obraćaju više pažnje na izgled peta. Suva, zadebljala i ispucala koža može biti neprijatna, ali uz nekoliko jednostavnih metoda nega stopala može postati mnogo lakša.
Starleta Maja Marinković požalila se partneru Asminu Durdžiću da je boli vagina, a smao nekoliko minuta kasnije tražila je od njega da imaju intimne odnose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.