Rusija ubrzano menja pravac isporuke gasa, a ključne količine koje su decenijama išle ka Evropi sada se sve više preusmeravaju ka Kini, gde se priprema izgradnja novog gasovoda koji bi mogao da trajno promeni energetsku mapu sveta.
Kina je u svoj petogodišnji plan razvoja za period od 2026. do 2030. godine uvrstila pripremne radove za novu centralnu rutu gasovoda iz Rusije. U dokumentu koji je predstavljen najvišem zakonodavnom telu jasno se navodi razvoj trase koja će, kako se očekuje, ići preko Mongolije, što praktično potvrđuje da je reč o projektu „Snaga Sibira 2“.
Gas iz Zapadnog Sibira menja pravac
Za razliku od postojećih pravaca, novi gasovod bi dopremao gas iz Zapadnog Sibira, regiona koji je godinama bio ključni izvor snabdevanja evropskih zemalja. Upravo taj detalj daje ovom projektu poseban značaj, jer ukazuje na strateško preusmeravanje ruskih energetskih tokova.
Pregovori o „Snazi Sibira 2“ traju godinama, uz česte zastoje i povremene signale napretka. Ipak, prošlog leta generalni direktor Gasproma Aleksej Miler saopštio je da su sa kineskom stranom potpisani obavezujući dokumenti, što je bio jasan signal da projekat ulazi u završnu fazu priprema.
Istovremeno, postojeći gasovod „Snaga Sibira“ već je dostigao projektovani kapacitet od 38 milijardi kubnih metara godišnje, uz najave povećanja na 44 milijarde. Dodatno, dalekoistočna ruta bi u narednim godinama mogla da dostigne još 12 milijardi kubnih metara.
Sve to ukazuje na jasan trend – Kina postaje ključni partner Rusije u energetskom sektoru, dok Evropa sve više gubi tu poziciju.
Zamenik direktora Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost Aleksej Grivač navodi da pripreme za novi gasovod traju već duže vreme i da su globalne krize, posebno na Bliskom istoku, dodatno naglasile značaj stabilnih energetskih pravaca.
Prema njegovim procenama, projekat bi mogao da bude završen u roku od tri do četiri godine, uz napomenu da je resursna baza već obezbeđena, a projektovanje u velikoj meri završeno.
Evropa pred novom realnošću
Ipak, ostaju otvorena pitanja, posebno kada je reč o ceni gasa i mogućem uključivanju kineskih kompanija u eksploataciju resursa, što dodatno komplikuje pregovore.
U širem kontekstu, preusmeravanje ruskog gasa ka Kini znači zatvaranje jednog dugog perioda u kojem je Evropa imala pristup relativno jeftinim i stabilnim energentima iz Rusije.
Sada, kako se tokovi menjaju, evropske zemlje su prinuđene da traže alternativne izvore, koji često dolaze po znatno višim cenama. To direktno utiče na industriju i konkurentnost evropske privrede, posebno u sektorima koji zavise od stabilnog i povoljnog snabdevanja energijom.
Upravo zbog toga, ovaj projekat se sve češće posmatra kao jedna od ključnih prekretnica koja bi mogla dugoročno da promeni odnose snaga ne samo na energetskom, već i na širem ekonomskom i geopolitičkom planu.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Pregovori o Ukrajini u sadašnjem formatu ne mogu dovesti do mira jer strane ne uspevaju da postignu dogovor o najvažnijim pitanjima, pre svega o teritorijama Donbasa i bezbednosnim garancijama, prenosi Bi-Bi-Si.
Napad na gasovod „Turski tok“ biće smatran napadom na članicu NATO-a, uz sve posledice koje iz toga proizilaze, poručili su iz vrha vlasti u Mađarskoj, optužujući Ukrajinu za ugrožavanje energetske bezbednosti Evrope.
Ukrajina neće moći da održi predsedničke izbore 2026. godine zbog kašnjenja u pripremi ključnog zakona, objavio je britanski list Tajms, ukazujući na ozbiljne političke i bezbednosne prepreke koje odlažu izborni proces.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
Ruska vojska širi mostobran u Sumskoj oblasti kako bi postepeno opkolila, a zatim pokušala da zauzme regionalni centar Sumi, tvrdi britanski analitičar Aleksander Merkuris.
Ruska specijalizovana jedinica „Rubikon“, koja prema procenama broji između 5.000 i 8.000 ljudi, dobija sve širu ulogu na frontu, a nova taktika više nije usmerena samo na obaranje ukrajinskih dronova, već prvenstveno na pronalaženje i uništavanje ljudi koji njima upravljaju.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi mogla da pokrene ofanzivu na Litvaniju, Letoniju i Estoniju već u maju 2026. godine, slično kao što je to učinila u Ukrajini 2022, navodi nemački medij Bild u novoj proceni koja je izazvala burne reakcije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u velikom intervju za Srpski dnevik na Informer TV-u izneo je spektakularan plan koji će potpuno transformisati političku scenu i državnu upravu u Srbiji.
Da se izbori održavaju u nedelju, Srpska napredna stranka (SNS) osvojila bi čak 47,2 odsto glasova, što znači da je na samoj ivici samostalnog osvajanja apsolutne većine, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus".
Ostrašćena blokaderska novinarka Jovana Gligorijević doživela je potpuno pomračenje uma i pred kamerama sama sahranila opozicione bajke. Priznala je da je pokret pukao, da ih narod neće, a njihove naduvane laži o "prisluškivanju" i "špijuniranju" su se raspale!
Sarajevo u svom licemerju koje je karakteristika njegove politike, koljače Srba sahranjuje iz najviše počasti, dok osuđuje srpski narod i proteruje samo zato što želi da oda poštu generalu Ratku Mladiću.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da tzv. "studenti u blokadi" svojom izjavom da su već pobedili i da im ostaje jedino da na izborni dan odbrane pobedu, pokazuje da na izbore ne izlaze da bi se demokratski borili i istakla da građani ne treba da se plaše izbornog dana zato što će zahvaljujući jakim institucijama Srbije biti sačuvana volja građana.
Predsednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavio je danas da je kandidat te stranke Savo Minić najbolji kandidat za predsednika Republike Srpske na predstojećim redovnim predsedničkim izborima.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za "Srpski dnevnik" na Informer TV da bi aerodrom u Nišu ove godine mogao da obori rekord po broju putnika, uprkos očekivanom odlasku avio-kompanije Wizz Air.
"Tojota Jaris" već godinama važi za jedan od automobila koji se kupuju kada su prioritet pouzdanost, mala potrošnja i jeftino održavanje, a činjenica da se danas može pronaći za oko 4.000 evra čini ga i te kako privlačnim izborom za one koji traže pouzdan polovnjak bez velikog ulaganja.
Jedan službenik Odeljenja bezbednosti Herceg Novi uhapšen je zbog sumnje da je dostavljao fotografije odbeglom Milošu Medenici, nezvanično saznaje Portal RTCG od izvora iz Uprave policije. U toku je akcija u kojoj se traga za više osoba.
Šestogodišnji dečak iz Gornjeg Vakufa poginuo je u naselju Dražev Dolac, na području opštine Gornji Vakuf, u prevrtanju kvada, potvrdio je za "Avaz" portparol policije MUP-a Srednjobosanskog kantona Muamer Karadža.
Smrt Save Đ. (64) iz Višnjićeva kod Šida, kojeg je 31. avgusta sin Jovan Đ. (43) zvani Bata posle svađe zbog glasne muzike polio benzinom i zapalio ostavila je Srbiju nemu.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Trend "feromonsko-maksirajućih" (pheromone-maxxing) aktivnosti se proširio na TikToku, u kojem tinejdžeri i mlađi muškarci izbegavaju tuširanje i dezodorans pre izlaska kako bi navodno bili privlačniji.
Prerađene mesne prerađevine, ultra-prerađena hrana, alkohol i višak šećera spadaju među namirnice koje bi trebalo ograničiti jer povežava rizik od demencije.
Barene paprike spadaju među one zimnice čiji nas miris i ukus odmah vraćaju u bakinu kuhinju. Nekada su se pripremale od prvih zrelih paprika koje bi stigle krajem leta, a ovaj tradicionalni recept i danas je omiljen u mnogim domaćinstvima.
Kineska tehnološka kompanija BajtDens , vlasnik platforme TikTok, obezbedila je kredit od 29,6 milijardi dolara (25,5 milijardi evra) od gotovo 30 banaka, koji će koristiti za finansiranje poslovanja i ulaganja u veštačku inteligenciju, objavio je danas Rojters.
Voditeljka Aleksandra Jeftanović podelila je sa pratiocima na Instagramu anegdotu da nakon što je ćerku Anu odvela na pregled pri napuštanju ordinacije nije platila.
Pevač Šaban Šaulić je imovinu vrednu nekoliko miliona evra ostavio supruzi, deci i unucima. Na spisku su se našli vila na Dedinju, tri stana, kuća u Krčedinu, imanje, kao i ušteđevina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.