Šteta koju su iranski raketni i dron napadi naneli američkim vojnim bazama na Bliskom istoku mogla bi biti znatno veća od onoga što je Vašington dosad javno priznao, pokazuju analize satelitskih snimaka koje su objavili zapadni mediji.
Prema navodima El Paisai analizi Vašington posta, pogođeno je ili oštećeno najmanje 228 objekata i komada vojne opreme u američkim bazama širom Persijskog zaliva. Na udaru su, prema tim izveštajima, bili hangari, kasarne, skladišta goriva, radari, komunikacioni sistemi, protivvazdušna odbrana i deo avijacije.
To menja sliku dosadašnjeg sukoba. Dok su se u prvim danima najviše videle posledice po civilnu infrastrukturu i energetska tržišta, razmere štete na američkim vojnim instalacijama ostale su u senci. Tek kada su analizirani satelitski snimci, počelo je da se vidi koliko je iranski odgovor zahvatio američku vojnu mrežu u regionu.
Exclusive: Iranian airstrikes have damaged or destroyed at least 228 structures or pieces of equipment at U.S. military sites since the war began, according to a Post analysis.
The amount of destruction is far larger than what was previously reported. https://t.co/qcDG06Dwa8
— The Washington Post (@washingtonpost) May 6, 2026
Vašington post navodi da su oštećenja registrovana na 15 američkih vojnih lokacija na Bliskom istoku. Si-En-En je ranije izvestio da je pogođeno najmanje 16 američkih baza tokom iranskih udara koji su usledili kao odgovor na američko-izraelske operacije protiv Irana.
Baze u Bahreinu i Kuvajtu pod najjačim udarom
Prema dostupnim analizama, najteže posledice pretrpele su američke instalacije u Bahreinu i Kuvajtu. Upravo tamo je, prema zapadnim medijima, zabeležen najveći broj pogođenih objekata i oštećene opreme.
Među najosetljivijim lokacijama pominju se sedište Pete flote u Bahreinu, američke vazduhoplovne instalacije u toj zemlji, kao i baze u Kuvajtu. U napadima su, prema navodima iz satelitskih analiza, stradali i sistemi Patriot, radarska oprema, delovi komunikacione infrastrukture i objekti za snabdevanje gorivom.
Posebno je značajno to što su Bahrein i Kuvajt zemlje koje su, prema izveštajima zapadnih medija, dozvolile Vašingtonu da sa njihove teritorije izvodi ofanzivne operacije. Iran je, po svemu sudeći, upravo te baze tretirao kao direktan deo američke vojne mašinerije u sukobu.
Oštećenja su prijavljena i na širem prostoru regiona. U izveštajima se pominju satelitska komunikaciona stanica u Kataru, radari sistema THAAD u Jordanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, elektrana u vojnoj bazi u Kuvajtu i avion-tanker stacioniran u Saudijskoj Arabiji.
Američke snage imaju raspoređene trupe u desetinama baza širom Bliskog istoka, uključujući Irak, Jordan, Katar, Bahrein, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i UAE. Upravo širina te mreže sada se pokazala kao prednost, ali i kao slabost: američka vojska ima veliki regionalni domet, ali i mnogo ciljeva koje Iran može da gađa raketama i dronovima.
Informativni mrak prikrio razmere udara
Jedan od razloga zbog kojih se prava slika štete pojavila tek naknadno jeste stroga kontrola informacija u državama Persijskog zaliva. U više zemalja uvedene su zabrane objavljivanja snimaka raketnih i dron napada, a stotine ljudi, uključujući novinare, privedene su zbog deljenja sadržaja na internetu.
Taj informativni vakuum omogućio je da se tokom najvećeg dela sukoba javnost oslanja na zvanična saopštenja i nepotpune podatke. Mnoge eksplozije, požari i pogoci nisu mogli odmah da se potvrde, a slike sa terena bile su retke ili potpuno uklanjane sa društvenih mreža.
Dodatnu pažnju izazvale su i mere koje su pogodile dostupnost komercijalnih satelitskih snimaka. El Pais navodi da su dve američke kompanije, Planet labs i Vantor, uklonile deo ranije dostupnih materijala iz javnog pristupa. Blumberg je izvestio da ograničenja obuhvataju širok prostor od istočnog Mediterana do južnog dela Ormuskog moreuza.
Predstavnik Vantora rekao je za El Pais da kompanija tokom ozbiljnih sukoba pažljivo kontroliše distribuciju podataka kako bi sprečila zloupotrebu informacija i zaštitila civile. Istovremeno je potvrđeno da se više ne objavljuju fotografije povezane sa američkom vojskom, NATO saveznicima i iranskom teritorijom.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je najnoviji iranski predlog za smirivanje sukoba posle razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pošto je ocenio da odgovor Teherana nije prihvatljiv za Vašington, objavio je Aksios.
Rat na Bliskom istoku, 73. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Rat na Bliskom istoku, 72. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Najstarija olupina broda na svetu otkrivena je kod obale Turske, a potiče iz vremena kad su stari Egipćani gradili piramide na drugoj strani Mediterana.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Prijedorčanin D. K. sumnjiči se da je prevario banku prilikom uzimanja kredita, tako što je kao garanciju za njegovu otplatu naveo kamion koji je prethodno prodao drugoj firmi.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.