Šteta koju su iranski raketni i dron napadi naneli američkim vojnim bazama na Bliskom istoku mogla bi biti znatno veća od onoga što je Vašington dosad javno priznao, pokazuju analize satelitskih snimaka koje su objavili zapadni mediji.
Prema navodima El Paisai analizi Vašington posta, pogođeno je ili oštećeno najmanje 228 objekata i komada vojne opreme u američkim bazama širom Persijskog zaliva. Na udaru su, prema tim izveštajima, bili hangari, kasarne, skladišta goriva, radari, komunikacioni sistemi, protivvazdušna odbrana i deo avijacije.
To menja sliku dosadašnjeg sukoba. Dok su se u prvim danima najviše videle posledice po civilnu infrastrukturu i energetska tržišta, razmere štete na američkim vojnim instalacijama ostale su u senci. Tek kada su analizirani satelitski snimci, počelo je da se vidi koliko je iranski odgovor zahvatio američku vojnu mrežu u regionu.
Exclusive: Iranian airstrikes have damaged or destroyed at least 228 structures or pieces of equipment at U.S. military sites since the war began, according to a Post analysis.
The amount of destruction is far larger than what was previously reported. https://t.co/qcDG06Dwa8
— The Washington Post (@washingtonpost) May 6, 2026
Vašington post navodi da su oštećenja registrovana na 15 američkih vojnih lokacija na Bliskom istoku. Si-En-En je ranije izvestio da je pogođeno najmanje 16 američkih baza tokom iranskih udara koji su usledili kao odgovor na američko-izraelske operacije protiv Irana.
Baze u Bahreinu i Kuvajtu pod najjačim udarom
Prema dostupnim analizama, najteže posledice pretrpele su američke instalacije u Bahreinu i Kuvajtu. Upravo tamo je, prema zapadnim medijima, zabeležen najveći broj pogođenih objekata i oštećene opreme.
Među najosetljivijim lokacijama pominju se sedište Pete flote u Bahreinu, američke vazduhoplovne instalacije u toj zemlji, kao i baze u Kuvajtu. U napadima su, prema navodima iz satelitskih analiza, stradali i sistemi Patriot, radarska oprema, delovi komunikacione infrastrukture i objekti za snabdevanje gorivom.
Posebno je značajno to što su Bahrein i Kuvajt zemlje koje su, prema izveštajima zapadnih medija, dozvolile Vašingtonu da sa njihove teritorije izvodi ofanzivne operacije. Iran je, po svemu sudeći, upravo te baze tretirao kao direktan deo američke vojne mašinerije u sukobu.
Oštećenja su prijavljena i na širem prostoru regiona. U izveštajima se pominju satelitska komunikaciona stanica u Kataru, radari sistema THAAD u Jordanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, elektrana u vojnoj bazi u Kuvajtu i avion-tanker stacioniran u Saudijskoj Arabiji.
Američke snage imaju raspoređene trupe u desetinama baza širom Bliskog istoka, uključujući Irak, Jordan, Katar, Bahrein, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i UAE. Upravo širina te mreže sada se pokazala kao prednost, ali i kao slabost: američka vojska ima veliki regionalni domet, ali i mnogo ciljeva koje Iran može da gađa raketama i dronovima.
Informativni mrak prikrio razmere udara
Jedan od razloga zbog kojih se prava slika štete pojavila tek naknadno jeste stroga kontrola informacija u državama Persijskog zaliva. U više zemalja uvedene su zabrane objavljivanja snimaka raketnih i dron napada, a stotine ljudi, uključujući novinare, privedene su zbog deljenja sadržaja na internetu.
Taj informativni vakuum omogućio je da se tokom najvećeg dela sukoba javnost oslanja na zvanična saopštenja i nepotpune podatke. Mnoge eksplozije, požari i pogoci nisu mogli odmah da se potvrde, a slike sa terena bile su retke ili potpuno uklanjane sa društvenih mreža.
Dodatnu pažnju izazvale su i mere koje su pogodile dostupnost komercijalnih satelitskih snimaka. El Pais navodi da su dve američke kompanije, Planet labs i Vantor, uklonile deo ranije dostupnih materijala iz javnog pristupa. Blumberg je izvestio da ograničenja obuhvataju širok prostor od istočnog Mediterana do južnog dela Ormuskog moreuza.
Predstavnik Vantora rekao je za El Pais da kompanija tokom ozbiljnih sukoba pažljivo kontroliše distribuciju podataka kako bi sprečila zloupotrebu informacija i zaštitila civile. Istovremeno je potvrđeno da se više ne objavljuju fotografije povezane sa američkom vojskom, NATO saveznicima i iranskom teritorijom.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je najnoviji iranski predlog za smirivanje sukoba posle razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pošto je ocenio da odgovor Teherana nije prihvatljiv za Vašington, objavio je Aksios.
Rat na Bliskom istoku, 73. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Rat na Bliskom istoku, 72. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Hakeri povezani sa Iranom uspeli su da potpuno zaustave rad jedne britanske elektrane na čak četiri dana, što se smatra jednim od najozbiljnijih sajber udara na energetsku infrastrukturu Ujedinjenog Kraljevstva, objavio je britanski Telegraf.
Opasne pretnje ponovo dolaze iz redova opozicionih blokadera, koji po ko zna koji put pokazuju da im je jedini cilj izazivanje haosa i nesreće u Srbiji! Blokaderi sa Elektronskog fakulteta u Nišu otišli su korak dalje i na društvenoj mreži Iks, te otvoreno poručili da im je plan da "zemlja gori", zloupotrebljavajući požare koji su zadesili našu zemlju!
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je danas da hapšenja i osuđivanja Srba u Hrvatskoj zbog objava na društvenim mrežama nisu izlovani slučajevi i da tako žele da zastraše Srbe.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje objavu novinara Slobodana Georgijeva na društvenoj mreži Iks, u kojoj se u istom nizu pominju požari u Deliblatskoj peščari i tragedija u Novom Sadu.
Koliko je blokadera potrebno da se zameni sijalica? Deset! Jedan skida neispravnu i stavlja novu, a njih devet na društvenoj mreži Iks piše da je pregorela zbog Vučića! Ovaj vic možda nekome zvuči bajato, ali je zapravo nikad aktuelniji i najbolje oslikava sveopšte ludilo i besposličarenje u opozicionim redovima!
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Leskovac će od 24. do 30. avgusta biti u znaku roštilja, muzike i dobre zabave - održava se 36. Roštiljijada! Manifestacija s ukusom i mirisom, kažu oni koji su imali prilike da je bar jednom (p)osete.
Projekat "Pokretna apoteka" počinje sutra i prema rečima direktorke Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanje Radojević Škodrić pokrivaće ruralne sredine na jugu centralne Srbije.
U zaseoku Ćukavci u Prijevoru kod Čačka završeno je asfaltiranje važne deonice puta duge 540 metara, za šta je izdvojeno 8,5 miliona dinara, uz podršku Vlade Srbije.
Stravičan udes odigrao se juče u popodnevnim satima u obrenovačkom naselju Zvečka, gde su se tri automobila silovito zakucala jedan u drugi, pri čemu su povređene dve osobe.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
River Feniks bio je jedan od najtalentovanijih mladih američkih glumaca svoje generacije, a njegova tragična smrt prekinula je karijeru koja je obećavala.
Psi ne mogu da nam kažu šta osećaju, ali njihovo ponašanje i govor tela često otkrivaju mnogo. Ako se pas pored vlasnika oseća nesigurno, uplašeno ili nelagodno, to može pokazati na različite načine.
Jedan od starih trikova bila je soda bikarbona, koju su mnoge žene u staroj Jugoslaviji koristile kao jednostavno kućno sredstvo za neutralisanje neprijatnih mirisa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.