Šteta koju su iranski raketni i dron napadi naneli američkim vojnim bazama na Bliskom istoku mogla bi biti znatno veća od onoga što je Vašington dosad javno priznao, pokazuju analize satelitskih snimaka koje su objavili zapadni mediji.
Prema navodima El Paisai analizi Vašington posta, pogođeno je ili oštećeno najmanje 228 objekata i komada vojne opreme u američkim bazama širom Persijskog zaliva. Na udaru su, prema tim izveštajima, bili hangari, kasarne, skladišta goriva, radari, komunikacioni sistemi, protivvazdušna odbrana i deo avijacije.
To menja sliku dosadašnjeg sukoba. Dok su se u prvim danima najviše videle posledice po civilnu infrastrukturu i energetska tržišta, razmere štete na američkim vojnim instalacijama ostale su u senci. Tek kada su analizirani satelitski snimci, počelo je da se vidi koliko je iranski odgovor zahvatio američku vojnu mrežu u regionu.
Exclusive: Iranian airstrikes have damaged or destroyed at least 228 structures or pieces of equipment at U.S. military sites since the war began, according to a Post analysis.
The amount of destruction is far larger than what was previously reported. https://t.co/qcDG06Dwa8
— The Washington Post (@washingtonpost) May 6, 2026
Vašington post navodi da su oštećenja registrovana na 15 američkih vojnih lokacija na Bliskom istoku. Si-En-En je ranije izvestio da je pogođeno najmanje 16 američkih baza tokom iranskih udara koji su usledili kao odgovor na američko-izraelske operacije protiv Irana.
Baze u Bahreinu i Kuvajtu pod najjačim udarom
Prema dostupnim analizama, najteže posledice pretrpele su američke instalacije u Bahreinu i Kuvajtu. Upravo tamo je, prema zapadnim medijima, zabeležen najveći broj pogođenih objekata i oštećene opreme.
Među najosetljivijim lokacijama pominju se sedište Pete flote u Bahreinu, američke vazduhoplovne instalacije u toj zemlji, kao i baze u Kuvajtu. U napadima su, prema navodima iz satelitskih analiza, stradali i sistemi Patriot, radarska oprema, delovi komunikacione infrastrukture i objekti za snabdevanje gorivom.
Posebno je značajno to što su Bahrein i Kuvajt zemlje koje su, prema izveštajima zapadnih medija, dozvolile Vašingtonu da sa njihove teritorije izvodi ofanzivne operacije. Iran je, po svemu sudeći, upravo te baze tretirao kao direktan deo američke vojne mašinerije u sukobu.
Oštećenja su prijavljena i na širem prostoru regiona. U izveštajima se pominju satelitska komunikaciona stanica u Kataru, radari sistema THAAD u Jordanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, elektrana u vojnoj bazi u Kuvajtu i avion-tanker stacioniran u Saudijskoj Arabiji.
Američke snage imaju raspoređene trupe u desetinama baza širom Bliskog istoka, uključujući Irak, Jordan, Katar, Bahrein, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i UAE. Upravo širina te mreže sada se pokazala kao prednost, ali i kao slabost: američka vojska ima veliki regionalni domet, ali i mnogo ciljeva koje Iran može da gađa raketama i dronovima.
Informativni mrak prikrio razmere udara
Jedan od razloga zbog kojih se prava slika štete pojavila tek naknadno jeste stroga kontrola informacija u državama Persijskog zaliva. U više zemalja uvedene su zabrane objavljivanja snimaka raketnih i dron napada, a stotine ljudi, uključujući novinare, privedene su zbog deljenja sadržaja na internetu.
Taj informativni vakuum omogućio je da se tokom najvećeg dela sukoba javnost oslanja na zvanična saopštenja i nepotpune podatke. Mnoge eksplozije, požari i pogoci nisu mogli odmah da se potvrde, a slike sa terena bile su retke ili potpuno uklanjane sa društvenih mreža.
Dodatnu pažnju izazvale su i mere koje su pogodile dostupnost komercijalnih satelitskih snimaka. El Pais navodi da su dve američke kompanije, Planet labs i Vantor, uklonile deo ranije dostupnih materijala iz javnog pristupa. Blumberg je izvestio da ograničenja obuhvataju širok prostor od istočnog Mediterana do južnog dela Ormuskog moreuza.
Predstavnik Vantora rekao je za El Pais da kompanija tokom ozbiljnih sukoba pažljivo kontroliše distribuciju podataka kako bi sprečila zloupotrebu informacija i zaštitila civile. Istovremeno je potvrđeno da se više ne objavljuju fotografije povezane sa američkom vojskom, NATO saveznicima i iranskom teritorijom.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je najnoviji iranski predlog za smirivanje sukoba posle razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pošto je ocenio da odgovor Teherana nije prihvatljiv za Vašington, objavio je Aksios.
Rat na Bliskom istoku, 73. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Rat na Bliskom istoku, 72. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se iz Pariza gde će prisustvovati danas vojnoj paradi povodom obeležavanja Nacionalnog praznika Republike Francuske – Dana pada Bastilje i još jednom pokazao šta znači voditi nezavisnu, suverenu i ponosnu politiku, ostavivši komšije iz Hrvatske u potpunom šoku i neverici.
Hrvati danas pucaju od muke jer je Francuska predvođena Emanuelom Makronom našoj zemlji i predsedniku Aleksandru Vučiću učinila veliku čast stavivši ga da sedi u prvom redu tokom velike vojne parade povodom Nacionalnog praznika Republike Francuske - Dana pada Bastilje.
Ono što se dešava u taboru propalih blokadera i tajkunske opozicije prevazilazi čak i najluđe granice zdravog razuma! Nakon što su se juče međusobno poklali i izvređali na društvenim mrežama, u opšti cirkus i blato se sada uključila i dežurna srbomrziteljka Nataša Kandić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas u Parizu prisustvuje vojnoj paradi povodom obeležavanja nacionalnog praznika Francuske -Dana pada Bastilje. Međutim, mrziteljima Srbije se jedna fotografija iz Pariza neće dopasti.
Perjanice blokaderskog pokreta, koje već duže od godinu i po dana aktivno rade na pokušajima rušenja Srbije, po unapred razrađenom scenariju "pobegle" su na luksuzne turističke destinacije.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić juče je, nakon svečane večere u Jelisejskoj palati, najavio da će do povećanja penzija doći od decembra, a do povećanja plata od januara 2027. godine.
Tog 14. jula 1960. epicentar svih događaja u tadašnjoj Jugoslaviji bio je – grad Split. Ovaj, kako ga u tekstu Večernjih Novosti neuobičajeno nazivaju, „glavni grad Dalmacije“, najveća luka na Jadranu, tog dana ugostila je najpre predsednika Tita koji je tu došao da se vidi sa dragim gostom, afričkim generalom i predsednikom Sudana, generalom Abudom čija poseta Jugoslaviji je bila u punom jeku.
Baterije na polovnim električnim automobilima se retko kvare, a problemi sa vešanjem i elektronikom su češći i papreno skupi. Prema dostupnim podacima, najskuplja popravka koštala je više od 12.000 evra.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svete Vrače, Kozmu i Damjana dan kada se moli za zdravlje bližnih, a običaj je da se iz kuće ne izlazi bez preke potrebe.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 9.35 časova u mestu Veliki Crljeni kod Lazarevca, kada je putnički voz na pruzi Beograd–Bar naleteo na automobil na takozvanom divljem i neobezbeđenom pružnom prelazu.
Pet članova navodne organizovane kriminalne grupe uhapšeno je jutros na području Pirota u velikoj akciji Uprave kriminalističke policije (UKP) i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal.
Suđenje Zoranu Marjanoviću za ubistvo supruge, pevačice Jelene Marjanović, koje je danas trebalo da bude nastavljeno u Višem sudu u Beogradu, odloženo je za 7. oktobar jer u sudnici trenutno ne postoje tehnički uslovi za pregledanje ključnih snimaka sa sigurnosnih kamera iz Borče.
Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru predložilo je određivanje pritvora Kotoraninu M. Lj. (68), koji se sumnjiči da je premoren upravljao mini-busom koji se 12. jula zakucao u betonski zid u mestu Lipci, kada je poginula Jovana Stanković (21) iz Niša, dok je još 16 državljana Srbije povređeno.
Kriminalistički filmovi o stvarnim događajima uvek imaju dodatnu dozu napetosti i neizvesnosti, jer su zasnovani na istinitim pričama koje su šokirale svet.
Jedan od najboljih filmova reditelja Kristofera Nolana stigao je na Netfliks, ali u ovom trenutku ovo ostvarenje još uvek nije dostupno za gledanje u Srbiji.
Mleveno meso je nezaobilazni deo domaće kuhinje, a iskusni kuvari savetuju da se izbegnu uobičajene greške i primene jednostavni trikovi koji daju bolje rezultate tokom pripreme jela.
Mlad Mesec očekuje nas u vodenom znaku Raka u 11.45 minuta, a imaće snažan uticaj na Rakove, Ribe i Škorpije. Ovakva pozicija Meseca donosi novi početak i trajaće dve nedelje.
Bubuljica na licu retko dolazi sama, a skoro uvek dolazi u najgorem trenutku. Dobra vest je da iza svake bubuljice stoji jasan mehanizam – višak sebuma, začepljena pora i upala – a kada razumete taj mehanizam, mnogo je lakše da izaberete pravi pristup umesto da nasumično menjate proizvode i nadate se najboljem.
Koncert Dženana Lončarevića planiran za 21. jul u okviru manifestacije "Ilijaški dani 2026" je otkazan, ova odluka je donesena iz istih razloga koji su ranije doveli do otkazivanja koncerta Alena Islamovića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.