Šteta koju su iranski raketni i dron napadi naneli američkim vojnim bazama na Bliskom istoku mogla bi biti znatno veća od onoga što je Vašington dosad javno priznao, pokazuju analize satelitskih snimaka koje su objavili zapadni mediji.
Prema navodima El Paisai analizi Vašington posta, pogođeno je ili oštećeno najmanje 228 objekata i komada vojne opreme u američkim bazama širom Persijskog zaliva. Na udaru su, prema tim izveštajima, bili hangari, kasarne, skladišta goriva, radari, komunikacioni sistemi, protivvazdušna odbrana i deo avijacije.
To menja sliku dosadašnjeg sukoba. Dok su se u prvim danima najviše videle posledice po civilnu infrastrukturu i energetska tržišta, razmere štete na američkim vojnim instalacijama ostale su u senci. Tek kada su analizirani satelitski snimci, počelo je da se vidi koliko je iranski odgovor zahvatio američku vojnu mrežu u regionu.
Exclusive: Iranian airstrikes have damaged or destroyed at least 228 structures or pieces of equipment at U.S. military sites since the war began, according to a Post analysis.
The amount of destruction is far larger than what was previously reported. https://t.co/qcDG06Dwa8
— The Washington Post (@washingtonpost) May 6, 2026
Vašington post navodi da su oštećenja registrovana na 15 američkih vojnih lokacija na Bliskom istoku. Si-En-En je ranije izvestio da je pogođeno najmanje 16 američkih baza tokom iranskih udara koji su usledili kao odgovor na američko-izraelske operacije protiv Irana.
Baze u Bahreinu i Kuvajtu pod najjačim udarom
Prema dostupnim analizama, najteže posledice pretrpele su američke instalacije u Bahreinu i Kuvajtu. Upravo tamo je, prema zapadnim medijima, zabeležen najveći broj pogođenih objekata i oštećene opreme.
Među najosetljivijim lokacijama pominju se sedište Pete flote u Bahreinu, američke vazduhoplovne instalacije u toj zemlji, kao i baze u Kuvajtu. U napadima su, prema navodima iz satelitskih analiza, stradali i sistemi Patriot, radarska oprema, delovi komunikacione infrastrukture i objekti za snabdevanje gorivom.
Posebno je značajno to što su Bahrein i Kuvajt zemlje koje su, prema izveštajima zapadnih medija, dozvolile Vašingtonu da sa njihove teritorije izvodi ofanzivne operacije. Iran je, po svemu sudeći, upravo te baze tretirao kao direktan deo američke vojne mašinerije u sukobu.
Oštećenja su prijavljena i na širem prostoru regiona. U izveštajima se pominju satelitska komunikaciona stanica u Kataru, radari sistema THAAD u Jordanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, elektrana u vojnoj bazi u Kuvajtu i avion-tanker stacioniran u Saudijskoj Arabiji.
Američke snage imaju raspoređene trupe u desetinama baza širom Bliskog istoka, uključujući Irak, Jordan, Katar, Bahrein, Kuvajt, Saudijsku Arabiju i UAE. Upravo širina te mreže sada se pokazala kao prednost, ali i kao slabost: američka vojska ima veliki regionalni domet, ali i mnogo ciljeva koje Iran može da gađa raketama i dronovima.
Informativni mrak prikrio razmere udara
Jedan od razloga zbog kojih se prava slika štete pojavila tek naknadno jeste stroga kontrola informacija u državama Persijskog zaliva. U više zemalja uvedene su zabrane objavljivanja snimaka raketnih i dron napada, a stotine ljudi, uključujući novinare, privedene su zbog deljenja sadržaja na internetu.
Taj informativni vakuum omogućio je da se tokom najvećeg dela sukoba javnost oslanja na zvanična saopštenja i nepotpune podatke. Mnoge eksplozije, požari i pogoci nisu mogli odmah da se potvrde, a slike sa terena bile su retke ili potpuno uklanjane sa društvenih mreža.
Dodatnu pažnju izazvale su i mere koje su pogodile dostupnost komercijalnih satelitskih snimaka. El Pais navodi da su dve američke kompanije, Planet labs i Vantor, uklonile deo ranije dostupnih materijala iz javnog pristupa. Blumberg je izvestio da ograničenja obuhvataju širok prostor od istočnog Mediterana do južnog dela Ormuskog moreuza.
Predstavnik Vantora rekao je za El Pais da kompanija tokom ozbiljnih sukoba pažljivo kontroliše distribuciju podataka kako bi sprečila zloupotrebu informacija i zaštitila civile. Istovremeno je potvrđeno da se više ne objavljuju fotografije povezane sa američkom vojskom, NATO saveznicima i iranskom teritorijom.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je najnoviji iranski predlog za smirivanje sukoba posle razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, pošto je ocenio da odgovor Teherana nije prihvatljiv za Vašington, objavio je Aksios.
Rat na Bliskom istoku, 73. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Rat na Bliskom istoku, 72. dan. SAD i Iran su formalno u primirju, ali se i dalje sukobljavaju oko Ormuskog moreuza, gde američka mornarica presreće iranske tankere, a Iran odbija da prepusti kontrolu.
Iran izvodi značajne građevinske radove u blizini najmanje dva glavna raketna postrojenja i popravlja vojne baze oštećene u višemesečnim američkim i izraelskim vazdušnim napadima, pokazuju satelitski snimci iz novembra koje su analizirali stručnjaci.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iran je poručio da je spreman za razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o prekidu ratnih dejstava, nuklearnom programu, sankcijama i bezbednosti Ormuskog moreuza.
Anarhista Ratibor Trivunac, koji je još 2006. godine učestvovao u organizovanju blokada fakulteta i važi za jednog od začetnika metoda "plenuma", ocenio je da "Studentska lista" nema legitimitet ukoliko ne sprovodi odluke studentskih plenuma, najavivši mogućnost ponovnog blokiranja fakulteta u slučaju neslaganja.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas izneo je oštre kritike na račun pojedinih medija i novinara, ocenivši da se u protekle skoro dve godine nisu bavili profesionalnim novinarstvom, već političkim aktivizmom u korist jedne političke opcije.
Lana Erić razgovarala je sa porodicom i tom prilikom otkrila kako se oseća tokom boravka u najpoznatijem sportskom rijalitiju, a kako je sama naglasila, posebno ju je obradovalo to što je ponovo videla svoje ljubimce.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije najavio je da našu zemlju posle kiše, zahlađenja i jutarnjeg mraza početkom naredne sedmice čeka novi skok temperature do 20 stepeni.
Društvene mreže usijale su se nakon što je na platformi "X" osvanuo snimak zabeležen pre devet godina sa mosta Gazela, koji prikazuje kako je izgledao prostor na kojem se danas uzdiže jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda - Beograd na vodi.
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić izjavio je da je portugalski investitor odustao od ulaganja u Bačku Topolu i da se povlači važna firma za Ekspo 2027.
Srpska policija je, u saradnji sa policijom i tužilaštvom Slovenije, sprovela veliku međunarodnu akciju u kojoj je uhapšeno šest članova organizovane kriminalne grupe, dok se za još dve osobe traga.
Policija u Pančevu uhapsila je N.G. (30) iz okoline tog grada, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga pošto je kod njega pronađeno više kilograma materije za koje se sumnja da je droga.
Petak 13. već decenijama važi za jedan od najnesrećnijih datuma, a strah od njega toliko je rasprostranjen da čak ima i svoj naziv – paraskevidekatriafobija.
Večeras oko 18.20 u ulici Oktobarskih žrtava, u nepsrednoj blizini Železničke stanice u Kraljevu, u požaru je izgorela krovna konstrukciji poznatog ugostiteljskog objekata.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Španska pevačica i kantautorka Rosalija osvojila je nagradu za album godine na 27. dodeli nagrada Latin Gremi, održanoj u Las Vegasu, za svoje najnovije studijsko izdanje "Lux".
Kompanija Kalši raspisala je oglas za "istraživača GTA 6" sa platom do 120.000 dolara, a od izabranog gejmera očekuje se da igru pokrene tačno u ponoć 19. novembra.
Prag je ponovo proglašen najboljim evropskim gradom za solo putovanja, dok se švajcarski Cirih našao na poslednjem mestu zbog izuzetno visokih troškova boravka.
Ako žudite za mekim, toplim hlebom, a nemate vremena za dugotrajno mešenje niti vam se pali rerna zbog jedne vekne, hleb u tiganju je savršeno rešenje.
Mlada pevačica Anđela Ignjatović, poznatija kao Breskvica, ponovo je privukla pažnju javnosti, i to objavom na Instagramu koja je mnoge navela da se zapitaju ko je osvojio njeno srce.
Voditelj Zoran Pejić Peja izazvao je buru negativnih reakcija izjavom da je kuhinja isključivo žensko mesto, dok muškarci, prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo da obavljaju kućne poslove.
Starleta Sandra Meduza pokrenula je posao na platformi za odrasle, a njen cenovnik za fotografije, video-sadržaje, dopisivanje i druge vidove komunikacije izazvao je brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.