Nova mađarska vlada mogla bi već na početku mandata da uđe u ozbiljan politički sukob sa Evropskom unijom, jer ne namerava da se odrekne ruskih energenata, iako Brisel sve odlučnije pokušava da preseče energetske veze svojih članica sa Moskvom.
Kako piše Blumberg, kabinet Petera Mađara našao se pred nezgodnim zadatkom: želi da zadrži pristup jeftinoj ruskoj nafti i gasu, ali istovremeno pokušava da odblokira milijarde evra iz evropskih fondova, bez kojih bi mađarska ekonomija teško mogla mirno da uđe u naredni period.
Budimpešta ne želi da preseče energetske veze sa Moskvom
Zato Budimpešta svoj plan predstavlja kao diverzifikaciju, ali ne i kao potpuni raskid sa Rusijom. Drugim rečima, Mađarska bi tražila nove izvore snabdevanja, ali bi istovremeno nastavila da koristi rusku naftu i gas tamo gde joj je to najjeftinije i najpouzdanije.
Problem je u tome što se takav pristup direktno sudara sa politikom Brisela. Evropska unija želi da do novembra 2027. potpuno zabrani uvoz ruskog gasa, dok je embargo na rusku naftu već uveden, uz izuzetke za pojedine članice.
Budući ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanj, nekadašnji menadžer Šela, već je jasno poručio u kom pravcu će ići nova politika.
Prema njegovom stavu, Mađarska mora da koristi postojeće naftovode i da kupuje energiju iz izvora koji su najjeftiniji i najstabilniji. To znači da će državna kompanija MOL nastaviti da uvozi ruske energente i u narednom periodu.
Za Brisel je to neprijatna poruka. Evropska unija pokušava da napravi jedinstven front prema Moskvi, a Budimpešta poručuje da neće žrtvovati sopstvenu ekonomsku računicu zbog političkog pritiska.
Mađaru trebaju evropske milijarde
Istovremeno, Peter Mađar ne može da ignoriše Brisel. Njegova vlada pokušava da odblokira novac koji je Mađarskoj zamrznut tokom vlasti Viktora Orbana zbog sporova oko vladavine prava, korupcije i stanja institucija.
U pitanju je ogroman iznos. Prema različitim procenama, Mađarska bi mogla da dobije između 17 i 20 milijardi evra, ukoliko postigne dogovor sa Evropskom komisijom.
Taj novac je za novu vlast od presudnog značaja. Bez njega bi Mađarska mnogo teže finansirala reforme, investicije i stabilizaciju ekonomije. Zato Mađar pokušava da Briselu pokaže da je spreman na drugačiji kurs od Orbana, makar kada je reč o pravosuđu, institucijama i borbi protiv korupcije.
Blumberg navodi da pregovori u tom delu napreduju brže nego što se očekivalo. Mađar je čak najavio da bi politički dogovor mogao da bude postignut već krajem maja, neposredno posle njegove zvanične inauguracije 9. maja.
Foto: Tanjug/AP
Posebnu pažnju izazvao je njegov sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Mađarska strana opisala je razgovor kao izuzetno konstruktivan, što pokazuje da nova vlada želi da popravi odnose sa Briselom i što pre otvori put ka zamrznutom novcu.
Ali ni Evropska komisija ne želi da popusti bez uslova. Od Budimpešte se traži da ispuni 27 takozvanih super-međaša, među kojima su reforma pravosuđa, jačanje antikorupcijskih mehanizama i zaštita akademskih sloboda.
Pritisak je dodatno veći zato što Mađarska deo novca može zauvek da izgubi ako dogovor ne bude postignut do kraja avgusta 2026. godine. Reč je o približno 10 milijardi evra iz evropskog fonda za oporavak posle pandemije.
Zbog toga Mađar nema mnogo vremena. Mora da pokaže Briselu da je spreman na reforme, ali istovremeno ne želi da se odrekne energetske politike koja je za Mađarsku finansijski povoljnija.
Ruska energija ili novac iz EU
Upravo tu nastaje najveći problem za novu mađarsku vladu. Budimpešta pokušava da vodi dvostruku politiku: prema Briselu šalje poruku da želi reforme i evropski novac, dok prema Moskvi ne zatvara vrata za nastavak energetske saradnje.
Takav balans može kratko da funkcioniše, ali pitanje je koliko dugo. Ako EU dodatno pooštri pritisak na članice koje i dalje kupuju ruske energente, Mađarska će se naći pred mnogo težim izborom.
U Briselu se sve glasnije govori da energetska politika mora biti zajednička i dosledna. U Budimpešti, međutim, odgovaraju da se geografija, infrastruktura i cena energenata ne mogu ignorisati.
Za Mađarsku je to pitanje računa, industrije i stabilnosti. Za Evropsku uniju to je pitanje političkog jedinstva prema Rusiji.
Zato bi upravo energetska politika mogla da postane prva velika tačka sukoba između Petera Mađara i Brisela. Nova vlast želi evropske milijarde, ali ne želi da plati cenu potpunim prekidom energetskih veza sa Moskvom.
Ako nijedna strana ne popusti, Mađarska bi vrlo brzo mogla da postane novo veliko žarište unutar Evropske unije — ovog puta ne samo zbog vladavine prava, već zbog pitanja ko u Evropi još sme da kupuje rusku energiju.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Moldavija bi mogla da dobije znatno veću vojnu podršku Evropske unije, pošto je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas predložila da se pomoć Kišinjevu preko Evropskog fonda za mir podigne na 120 miliona evra godišnje.
Ukrajina se sve otvorenije priprema za nastavak rata bez ranijeg nivoa američke podrške, nakon što je administracija Donalda Trampa drastično smanjila pomoć Kijevu, piše Njujork tajms.
Ruska ekonomija raste sporo zato što je tržište postavljeno naopako: profesori zarađuju manje od kurira, mala preduzeća se opterećuju porezima, a broj milijardera nastavlja da raste, ocenio je akademik Ruske akademije nauka Robert Nigmatulin.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Evropska unija je od 2022. godine kupila ruske energente u vrednosti od 320,7 milijardi dolara, ali istovremeno kritikuje sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci dizel goriva.
Mađarska neće slati oružje Ukrajini niti će dozvoliti da se preko njene teritorije transportuje vojna oprema namenjena Kijevu, izjavio je premijer Peter Mađar.
Ukupna šteta koju je Ukrajina pretrpela tokom sukoba već premašuje 600 milijardi dolara i nastavlja da raste iz dana u dan, izjavio je ukrajinski ambasador u Budimpešti Fjodor Šandor, iznoseći ogromne gubitke u energetici, transportu, industriji i stambenom fondu.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je Ilon Mask, vlasnik kompanije Spejs eks, ponovo omogućio Ukrajini pristup satelitskom sistemu Starlink, čije je ograničavanje ozbiljno otežalo komunikaciju ukrajinskih snaga i upotrebu borbenih dronova, prenosi Rojters.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Na zadnjim vratima većine automobila sa petoro vrata nalazi se mali otvor koji mnogi vozači nikada nisu primetili. Ipak, iza njega se krije jedna od najvažnijih bezbednosnih funkcija, posebno ako se u automobilu voze deca ili kućni ljubimci.
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče svu pažnju u "Zvezdama Granda", a ovoga puta otišla je korak dalje i nasmejala sve u studiju kada je skočila na sto direktora Granda!
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.