Nova mađarska vlada mogla bi već na početku mandata da uđe u ozbiljan politički sukob sa Evropskom unijom, jer ne namerava da se odrekne ruskih energenata, iako Brisel sve odlučnije pokušava da preseče energetske veze svojih članica sa Moskvom.
Kako piše Blumberg, kabinet Petera Mađara našao se pred nezgodnim zadatkom: želi da zadrži pristup jeftinoj ruskoj nafti i gasu, ali istovremeno pokušava da odblokira milijarde evra iz evropskih fondova, bez kojih bi mađarska ekonomija teško mogla mirno da uđe u naredni period.
Budimpešta ne želi da preseče energetske veze sa Moskvom
Zato Budimpešta svoj plan predstavlja kao diverzifikaciju, ali ne i kao potpuni raskid sa Rusijom. Drugim rečima, Mađarska bi tražila nove izvore snabdevanja, ali bi istovremeno nastavila da koristi rusku naftu i gas tamo gde joj je to najjeftinije i najpouzdanije.
Problem je u tome što se takav pristup direktno sudara sa politikom Brisela. Evropska unija želi da do novembra 2027. potpuno zabrani uvoz ruskog gasa, dok je embargo na rusku naftu već uveden, uz izuzetke za pojedine članice.
Budući ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanj, nekadašnji menadžer Šela, već je jasno poručio u kom pravcu će ići nova politika.
Prema njegovom stavu, Mađarska mora da koristi postojeće naftovode i da kupuje energiju iz izvora koji su najjeftiniji i najstabilniji. To znači da će državna kompanija MOL nastaviti da uvozi ruske energente i u narednom periodu.
Za Brisel je to neprijatna poruka. Evropska unija pokušava da napravi jedinstven front prema Moskvi, a Budimpešta poručuje da neće žrtvovati sopstvenu ekonomsku računicu zbog političkog pritiska.
Mađaru trebaju evropske milijarde
Istovremeno, Peter Mađar ne može da ignoriše Brisel. Njegova vlada pokušava da odblokira novac koji je Mađarskoj zamrznut tokom vlasti Viktora Orbana zbog sporova oko vladavine prava, korupcije i stanja institucija.
U pitanju je ogroman iznos. Prema različitim procenama, Mađarska bi mogla da dobije između 17 i 20 milijardi evra, ukoliko postigne dogovor sa Evropskom komisijom.
Taj novac je za novu vlast od presudnog značaja. Bez njega bi Mađarska mnogo teže finansirala reforme, investicije i stabilizaciju ekonomije. Zato Mađar pokušava da Briselu pokaže da je spreman na drugačiji kurs od Orbana, makar kada je reč o pravosuđu, institucijama i borbi protiv korupcije.
Blumberg navodi da pregovori u tom delu napreduju brže nego što se očekivalo. Mađar je čak najavio da bi politički dogovor mogao da bude postignut već krajem maja, neposredno posle njegove zvanične inauguracije 9. maja.
Foto: Tanjug/AP
Posebnu pažnju izazvao je njegov sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Mađarska strana opisala je razgovor kao izuzetno konstruktivan, što pokazuje da nova vlada želi da popravi odnose sa Briselom i što pre otvori put ka zamrznutom novcu.
Ali ni Evropska komisija ne želi da popusti bez uslova. Od Budimpešte se traži da ispuni 27 takozvanih super-međaša, među kojima su reforma pravosuđa, jačanje antikorupcijskih mehanizama i zaštita akademskih sloboda.
Pritisak je dodatno veći zato što Mađarska deo novca može zauvek da izgubi ako dogovor ne bude postignut do kraja avgusta 2026. godine. Reč je o približno 10 milijardi evra iz evropskog fonda za oporavak posle pandemije.
Zbog toga Mađar nema mnogo vremena. Mora da pokaže Briselu da je spreman na reforme, ali istovremeno ne želi da se odrekne energetske politike koja je za Mađarsku finansijski povoljnija.
Ruska energija ili novac iz EU
Upravo tu nastaje najveći problem za novu mađarsku vladu. Budimpešta pokušava da vodi dvostruku politiku: prema Briselu šalje poruku da želi reforme i evropski novac, dok prema Moskvi ne zatvara vrata za nastavak energetske saradnje.
Takav balans može kratko da funkcioniše, ali pitanje je koliko dugo. Ako EU dodatno pooštri pritisak na članice koje i dalje kupuju ruske energente, Mađarska će se naći pred mnogo težim izborom.
U Briselu se sve glasnije govori da energetska politika mora biti zajednička i dosledna. U Budimpešti, međutim, odgovaraju da se geografija, infrastruktura i cena energenata ne mogu ignorisati.
Za Mađarsku je to pitanje računa, industrije i stabilnosti. Za Evropsku uniju to je pitanje političkog jedinstva prema Rusiji.
Zato bi upravo energetska politika mogla da postane prva velika tačka sukoba između Petera Mađara i Brisela. Nova vlast želi evropske milijarde, ali ne želi da plati cenu potpunim prekidom energetskih veza sa Moskvom.
Ako nijedna strana ne popusti, Mađarska bi vrlo brzo mogla da postane novo veliko žarište unutar Evropske unije — ovog puta ne samo zbog vladavine prava, već zbog pitanja ko u Evropi još sme da kupuje rusku energiju.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Moldavija bi mogla da dobije znatno veću vojnu podršku Evropske unije, pošto je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas predložila da se pomoć Kišinjevu preko Evropskog fonda za mir podigne na 120 miliona evra godišnje.
Ukrajina se sve otvorenije priprema za nastavak rata bez ranijeg nivoa američke podrške, nakon što je administracija Donalda Trampa drastično smanjila pomoć Kijevu, piše Njujork tajms.
Ruska ekonomija raste sporo zato što je tržište postavljeno naopako: profesori zarađuju manje od kurira, mala preduzeća se opterećuju porezima, a broj milijardera nastavlja da raste, ocenio je akademik Ruske akademije nauka Robert Nigmatulin.
Ukrajina će u bliskoj budućnosti pokušati da izoluje Krim i preseče pravce kojima ruska vojska doprema ljude, municiju, gorivo i opremu na poluostrvo, poručio je komandant Snaga bespilotnih sistema Robert Brovdi, poznatiji kao „Mađar“.
Situacija u Konstantinovki postaje sve teža za Oružane snage Ukrajine, dok ruske jedinice pokušavaju da preseku grad po delovima i nateraju ukrajinske snage na povlačenje ka severozapadnim kvartovima.
Sjedinjene Američke Države postale su najveći izvoznik nafte i goriva na svetu, ispred Rusije i Saudijske Arabije, u trenutku kada rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku potpuno menjaju mapu globalne energetike.
Italijanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se poziva na postepeno ukidanje sankcija Rusiji po završetku ukrajinskog konflikta, čime je iz Rima poslata jedna od najjasnijih poruka do sada da Evropa već razmišlja o danu posle rata.
Bivši pukovnik Oružanih snaga Ukrajine Valerij Drogajcev, koji je 2022. godine izdao naređenje za raketni napad sistemom „Točka-U“ na Belgorod, navodno je otrovan falsifikovanim alkoholom koji su mu dali ljudi iz njegovog ranijeg okruženja.
Američka novinarka i komentatorka Kendis Ovens poručila je posle posete Rusiji da joj je putovanje potpuno promenilo sliku o toj zemlji i da zapadni mediji godinama iskrivljuju predstavu o Moskvi i ruskom društvu.
Rusija namerava da objavi adrese pogona u Kanadi za koje tvrdi da učestvuju u proizvodnji dronova za Ukrajinu, poručila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
Oružane snage Ukrajine saopštile su da su u Crnom moru pogodile i oštetile ruski tanker „West Horizon“, plovilo koje Kijev povezuje sa ruskom „flotom iz senke“ za transport nafte i naftnih derivata mimo međunarodnih sankcija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa najvećim badminton igračem svih vremena, dvostrukim olimpijskim šampionom i petostrukim svetskim prvakom Lin Danom.
Srpska lista najoštrije je osudila današnje privođenje direktora osnovnih škola u Kosovskoj Kamenici, Negovana Vasića i Dragana Krstića, kao i upade pripadnika kosovske policije u njihove porodične domove i obrazovne ustanove u kojima obavljaju svoju časnu i odgovornu dužnost ističući da je reč o političkom pritisku Prištine i zastrašivanju svedoka i osoba koje su ukazale na izborne nepravilnosti.
Udruženje "ProGlas", koje čine pripadnici samozvane elite na čelu sa Draganom Bjelogrlićem, ovih dana ponovo je u fokusu javnosti zbog nasilja na njihovom nedavnom skupu, a sada su isplivale nove informacije o njihovim mutnim pričama.
Kancelarija za KiM saopštila je danas da su dvojica direktora srpskih osnovnih škola iz Kosovske Kamenice privedena po političkoj osnovi i nalogu Prištine, dodajući da im je, nakon višesatnih iskaza u policiji, određeno policijsko zadržavanje do 48 sati.
Lider naprednjaka i savetnik predsednika Republike za regionalna pitanja Miloš Vučević izjavio je, gostujući u emisiji "Da se ne lažemo" na Informer televiziji, da su predstojeći izbori ključni trenutak za sudbinu zemlje, te da će Srpska napredna stranka, u slučaju pobede, nominovati Aleksandra Vučića za predsednika Vlade kao jedini prirodan i logičan izbor.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Vrnjačka Banja ove sezone nudi budžetski odmor, pa domaći turisti u privatnim apartmanima mogu boraviti za manje od 20 evra, koristeći i državne vaučere.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je hitno upozorenje da se u naredna dva sata na području Vojvodine, Beograda, u delu zapadne Srbije i Šumadije očekuju obilni pljuskovi
Кroz dijalog, pitanja i konkretne predloge za rešavanje problema penzionera, tribine Fonda PIO i Saveza penzionera Srbije nastavljene su 11. juna u Aleksandrovcu i Kruševcu.
U selu Škrijelje na području opštine Tutin večeras je život izgubio E.S. (2009), nakon što je, prema prvim informacijama, došlo do slučajnog opaljenja lovačke puške tokom njenog čišćenja.
Smiljana R. (27), državljanka Srbije, poginula je u nesreći na Prokletijama kada je pala sa litice u provaliju duboku 250 metara nakon što je pokušala da zaobiđe stenu. Njena sestra se od nje oprostila potresnim rečima na Fejsbuku.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Par trikova zahvaljujući kojima će baterija telefona trajati duže na svim prazničnim putovanjima, i dati priliku za beleženje nezaboravnih i magičnih trenutaka.
Vrahos je mirno letovalište smešteno na obali Jonskog mora, koje poslednjih godina postaje sve popularnije među turistima iz Srbije. Mesto je poznato po dugoj peščanoj plaži, izuzetno čistom moru i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim izborom za porodice sa decom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.