Nova mađarska vlada mogla bi već na početku mandata da uđe u ozbiljan politički sukob sa Evropskom unijom, jer ne namerava da se odrekne ruskih energenata, iako Brisel sve odlučnije pokušava da preseče energetske veze svojih članica sa Moskvom.
Kako piše Blumberg, kabinet Petera Mađara našao se pred nezgodnim zadatkom: želi da zadrži pristup jeftinoj ruskoj nafti i gasu, ali istovremeno pokušava da odblokira milijarde evra iz evropskih fondova, bez kojih bi mađarska ekonomija teško mogla mirno da uđe u naredni period.
Budimpešta ne želi da preseče energetske veze sa Moskvom
Zato Budimpešta svoj plan predstavlja kao diverzifikaciju, ali ne i kao potpuni raskid sa Rusijom. Drugim rečima, Mađarska bi tražila nove izvore snabdevanja, ali bi istovremeno nastavila da koristi rusku naftu i gas tamo gde joj je to najjeftinije i najpouzdanije.
Problem je u tome što se takav pristup direktno sudara sa politikom Brisela. Evropska unija želi da do novembra 2027. potpuno zabrani uvoz ruskog gasa, dok je embargo na rusku naftu već uveden, uz izuzetke za pojedine članice.
Budući ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanj, nekadašnji menadžer Šela, već je jasno poručio u kom pravcu će ići nova politika.
Prema njegovom stavu, Mađarska mora da koristi postojeće naftovode i da kupuje energiju iz izvora koji su najjeftiniji i najstabilniji. To znači da će državna kompanija MOL nastaviti da uvozi ruske energente i u narednom periodu.
Za Brisel je to neprijatna poruka. Evropska unija pokušava da napravi jedinstven front prema Moskvi, a Budimpešta poručuje da neće žrtvovati sopstvenu ekonomsku računicu zbog političkog pritiska.
Mađaru trebaju evropske milijarde
Istovremeno, Peter Mađar ne može da ignoriše Brisel. Njegova vlada pokušava da odblokira novac koji je Mađarskoj zamrznut tokom vlasti Viktora Orbana zbog sporova oko vladavine prava, korupcije i stanja institucija.
U pitanju je ogroman iznos. Prema različitim procenama, Mađarska bi mogla da dobije između 17 i 20 milijardi evra, ukoliko postigne dogovor sa Evropskom komisijom.
Taj novac je za novu vlast od presudnog značaja. Bez njega bi Mađarska mnogo teže finansirala reforme, investicije i stabilizaciju ekonomije. Zato Mađar pokušava da Briselu pokaže da je spreman na drugačiji kurs od Orbana, makar kada je reč o pravosuđu, institucijama i borbi protiv korupcije.
Blumberg navodi da pregovori u tom delu napreduju brže nego što se očekivalo. Mađar je čak najavio da bi politički dogovor mogao da bude postignut već krajem maja, neposredno posle njegove zvanične inauguracije 9. maja.
Foto: Tanjug/AP
Posebnu pažnju izazvao je njegov sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Mađarska strana opisala je razgovor kao izuzetno konstruktivan, što pokazuje da nova vlada želi da popravi odnose sa Briselom i što pre otvori put ka zamrznutom novcu.
Ali ni Evropska komisija ne želi da popusti bez uslova. Od Budimpešte se traži da ispuni 27 takozvanih super-međaša, među kojima su reforma pravosuđa, jačanje antikorupcijskih mehanizama i zaštita akademskih sloboda.
Pritisak je dodatno veći zato što Mađarska deo novca može zauvek da izgubi ako dogovor ne bude postignut do kraja avgusta 2026. godine. Reč je o približno 10 milijardi evra iz evropskog fonda za oporavak posle pandemije.
Zbog toga Mađar nema mnogo vremena. Mora da pokaže Briselu da je spreman na reforme, ali istovremeno ne želi da se odrekne energetske politike koja je za Mađarsku finansijski povoljnija.
Ruska energija ili novac iz EU
Upravo tu nastaje najveći problem za novu mađarsku vladu. Budimpešta pokušava da vodi dvostruku politiku: prema Briselu šalje poruku da želi reforme i evropski novac, dok prema Moskvi ne zatvara vrata za nastavak energetske saradnje.
Takav balans može kratko da funkcioniše, ali pitanje je koliko dugo. Ako EU dodatno pooštri pritisak na članice koje i dalje kupuju ruske energente, Mađarska će se naći pred mnogo težim izborom.
U Briselu se sve glasnije govori da energetska politika mora biti zajednička i dosledna. U Budimpešti, međutim, odgovaraju da se geografija, infrastruktura i cena energenata ne mogu ignorisati.
Za Mađarsku je to pitanje računa, industrije i stabilnosti. Za Evropsku uniju to je pitanje političkog jedinstva prema Rusiji.
Zato bi upravo energetska politika mogla da postane prva velika tačka sukoba između Petera Mađara i Brisela. Nova vlast želi evropske milijarde, ali ne želi da plati cenu potpunim prekidom energetskih veza sa Moskvom.
Ako nijedna strana ne popusti, Mađarska bi vrlo brzo mogla da postane novo veliko žarište unutar Evropske unije — ovog puta ne samo zbog vladavine prava, već zbog pitanja ko u Evropi još sme da kupuje rusku energiju.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Moldavija bi mogla da dobije znatno veću vojnu podršku Evropske unije, pošto je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas predložila da se pomoć Kišinjevu preko Evropskog fonda za mir podigne na 120 miliona evra godišnje.
Ukrajina se sve otvorenije priprema za nastavak rata bez ranijeg nivoa američke podrške, nakon što je administracija Donalda Trampa drastično smanjila pomoć Kijevu, piše Njujork tajms.
Ruska ekonomija raste sporo zato što je tržište postavljeno naopako: profesori zarađuju manje od kurira, mala preduzeća se opterećuju porezima, a broj milijardera nastavlja da raste, ocenio je akademik Ruske akademije nauka Robert Nigmatulin.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog snimka blokaderskog sastanka koji je održan u jednoj kafani u Novom Sadu, a koji svedoče o totalnom rasulu u blokaderskom pokretu.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Sava Manojlović i njegova nevladina organizacija "Kreni-promeni" konačno su potpuno razotkriveni pred javnošću nakon što su na svetlo dana izašli podaci o njihovim glavnim finansijerima!
Dežurni autošovinisti, blokaderi i lažna takozvana "elita" još jednom su pokazali koliko mrze sopstveni narod i zemlju u kojoj žive, kada je predvodnica blokaderskog besmisla i ozloglašena opoziciona aktivistkinja Vesna Pešić ogolila do koske rasističke i sramne stavove koje krugovi oko blokadera godinama kriju iza lažne brige za društvo.
Među glumcima postoje ljudi koji apsolutno podržavaju predsednika Srbije Aleksandra Vučića, a to smo mogli da vidimo i na primeru poznatog glumca Predraga Smiljkovića, čuvenog Tihomira Stojkovića - Tika Špic, iz poznate serije "Porodično blago".
U redovima blokadera zavladala je neviđena panika i rasulo.Na društvenim mrežama izbio je opšti rat porukama, dok pristalice opozicionih opcija u potpunom očaju i beznađu masovno napadaju i prozivaju svoje lidere, shvatajući da gube tlo pod nogama.
Da će mesta na blokaderskoj listi biti rezervisana samo za prevejane opozicione političare, kriminalce i najveće prevarante bilo je svima jasno od samog početka.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Leskovac će od 24. do 30. avgusta biti u znaku roštilja, muzike i dobre zabave - održava se 36. Roštiljijada! Manifestacija s ukusom i mirisom, kažu oni koji su imali prilike da je bar jednom (p)osete.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski prisustvovala je danas obeležavanju sećanja na srpske žrtve stradale u zločinu u Sisku, poručivši da je obaveza svih nas da čuvamo sećanje na nevino postradale i da istinu o stradanju srpskog naroda prenosimo budućim generacijama.
Policija u Nišu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je A. S. (22) iz okoline Inđije, zbog sumnje da je htela da prokrijumčari drogu u niški zatvor.
Beogradska policija uhapsila je taksistu N. B. (45) u noći između petka i subote, nakon što je tokom rutinske kontrole u njegovom automobilu pronađen opasan arsenal oružja.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Isečena lubenica je jedno od najlepših letnjih osveženja, ali nakon sečenja zahteva pravilno čuvanje, a evo koliko je vremena sme da stoji u frižideru.
TikTok i njegova matična kompanija ByteDance postigli su dogovor sa Ministarstvom pravde SAD o nagodbi u slučaju u kojem su bili optuženi za kršenje zakona o zaštiti privatnosti dece na internetu, poznatog kao COPPA. Ministarstvo pravde saopštilo je da je reč o jednom od najvećih poravnanja do sada u slučajevima koji se odnose na ovaj zakon.
Ljubav prema preplanulom tenu ne jenjava, naročito tokom letnjih meseci, a stručnjaci su otkrili koje namirnice trebamo češće da jedemo da bi je zaštitili od oštećenja.
Mleveni paradajz je veoma jednostavan način da se sačuva ukus svežeg paradajza za zimu. Međutim, nakon nekoliko dana često se može primetiti da se sadržaj u tegli ili flaši razdvojio na dva dela, a evo kako da to izbegnete.
Pevačica Andreana Čekić danas proslavlja 42. rođendan i tom prilikom dobila je bezbroj čestitki, ali ona najemotivnija je usledila od kuma i kolege Darka Lazića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.