Nova mađarska vlada mogla bi već na početku mandata da uđe u ozbiljan politički sukob sa Evropskom unijom, jer ne namerava da se odrekne ruskih energenata, iako Brisel sve odlučnije pokušava da preseče energetske veze svojih članica sa Moskvom.
Kako piše Blumberg, kabinet Petera Mađara našao se pred nezgodnim zadatkom: želi da zadrži pristup jeftinoj ruskoj nafti i gasu, ali istovremeno pokušava da odblokira milijarde evra iz evropskih fondova, bez kojih bi mađarska ekonomija teško mogla mirno da uđe u naredni period.
Budimpešta ne želi da preseče energetske veze sa Moskvom
Zato Budimpešta svoj plan predstavlja kao diverzifikaciju, ali ne i kao potpuni raskid sa Rusijom. Drugim rečima, Mađarska bi tražila nove izvore snabdevanja, ali bi istovremeno nastavila da koristi rusku naftu i gas tamo gde joj je to najjeftinije i najpouzdanije.
Problem je u tome što se takav pristup direktno sudara sa politikom Brisela. Evropska unija želi da do novembra 2027. potpuno zabrani uvoz ruskog gasa, dok je embargo na rusku naftu već uveden, uz izuzetke za pojedine članice.
Budući ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanj, nekadašnji menadžer Šela, već je jasno poručio u kom pravcu će ići nova politika.
Prema njegovom stavu, Mađarska mora da koristi postojeće naftovode i da kupuje energiju iz izvora koji su najjeftiniji i najstabilniji. To znači da će državna kompanija MOL nastaviti da uvozi ruske energente i u narednom periodu.
Za Brisel je to neprijatna poruka. Evropska unija pokušava da napravi jedinstven front prema Moskvi, a Budimpešta poručuje da neće žrtvovati sopstvenu ekonomsku računicu zbog političkog pritiska.
Mađaru trebaju evropske milijarde
Istovremeno, Peter Mađar ne može da ignoriše Brisel. Njegova vlada pokušava da odblokira novac koji je Mađarskoj zamrznut tokom vlasti Viktora Orbana zbog sporova oko vladavine prava, korupcije i stanja institucija.
U pitanju je ogroman iznos. Prema različitim procenama, Mađarska bi mogla da dobije između 17 i 20 milijardi evra, ukoliko postigne dogovor sa Evropskom komisijom.
Taj novac je za novu vlast od presudnog značaja. Bez njega bi Mađarska mnogo teže finansirala reforme, investicije i stabilizaciju ekonomije. Zato Mađar pokušava da Briselu pokaže da je spreman na drugačiji kurs od Orbana, makar kada je reč o pravosuđu, institucijama i borbi protiv korupcije.
Blumberg navodi da pregovori u tom delu napreduju brže nego što se očekivalo. Mađar je čak najavio da bi politički dogovor mogao da bude postignut već krajem maja, neposredno posle njegove zvanične inauguracije 9. maja.
Foto: Tanjug/AP
Posebnu pažnju izazvao je njegov sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Mađarska strana opisala je razgovor kao izuzetno konstruktivan, što pokazuje da nova vlada želi da popravi odnose sa Briselom i što pre otvori put ka zamrznutom novcu.
Ali ni Evropska komisija ne želi da popusti bez uslova. Od Budimpešte se traži da ispuni 27 takozvanih super-međaša, među kojima su reforma pravosuđa, jačanje antikorupcijskih mehanizama i zaštita akademskih sloboda.
Pritisak je dodatno veći zato što Mađarska deo novca može zauvek da izgubi ako dogovor ne bude postignut do kraja avgusta 2026. godine. Reč je o približno 10 milijardi evra iz evropskog fonda za oporavak posle pandemije.
Zbog toga Mađar nema mnogo vremena. Mora da pokaže Briselu da je spreman na reforme, ali istovremeno ne želi da se odrekne energetske politike koja je za Mađarsku finansijski povoljnija.
Ruska energija ili novac iz EU
Upravo tu nastaje najveći problem za novu mađarsku vladu. Budimpešta pokušava da vodi dvostruku politiku: prema Briselu šalje poruku da želi reforme i evropski novac, dok prema Moskvi ne zatvara vrata za nastavak energetske saradnje.
Takav balans može kratko da funkcioniše, ali pitanje je koliko dugo. Ako EU dodatno pooštri pritisak na članice koje i dalje kupuju ruske energente, Mađarska će se naći pred mnogo težim izborom.
U Briselu se sve glasnije govori da energetska politika mora biti zajednička i dosledna. U Budimpešti, međutim, odgovaraju da se geografija, infrastruktura i cena energenata ne mogu ignorisati.
Za Mađarsku je to pitanje računa, industrije i stabilnosti. Za Evropsku uniju to je pitanje političkog jedinstva prema Rusiji.
Zato bi upravo energetska politika mogla da postane prva velika tačka sukoba između Petera Mađara i Brisela. Nova vlast želi evropske milijarde, ali ne želi da plati cenu potpunim prekidom energetskih veza sa Moskvom.
Ako nijedna strana ne popusti, Mađarska bi vrlo brzo mogla da postane novo veliko žarište unutar Evropske unije — ovog puta ne samo zbog vladavine prava, već zbog pitanja ko u Evropi još sme da kupuje rusku energiju.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Moldavija bi mogla da dobije znatno veću vojnu podršku Evropske unije, pošto je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas predložila da se pomoć Kišinjevu preko Evropskog fonda za mir podigne na 120 miliona evra godišnje.
Ukrajina se sve otvorenije priprema za nastavak rata bez ranijeg nivoa američke podrške, nakon što je administracija Donalda Trampa drastično smanjila pomoć Kijevu, piše Njujork tajms.
Ruska ekonomija raste sporo zato što je tržište postavljeno naopako: profesori zarađuju manje od kurira, mala preduzeća se opterećuju porezima, a broj milijardera nastavlja da raste, ocenio je akademik Ruske akademije nauka Robert Nigmatulin.
Novinari koji su na samitu Evropske unije u Briselu čekali obraćanje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog bili su primorani da napuštaju pres-salu zbog nesnosnog smrada, za koji se sumnja da ga je izazvala osoba koja je više puta ispuštala gasove u prostoriji, objavio je Politiko.
Evropska unija je od 2022. godine kupila ruske energente u vrednosti od 320,7 milijardi dolara, ali istovremeno kritikuje sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci dizel goriva.
Mađarska neće slati oružje Ukrajini niti će dozvoliti da se preko njene teritorije transportuje vojna oprema namenjena Kijevu, izjavio je premijer Peter Mađar.
Ukupna šteta koju je Ukrajina pretrpela tokom sukoba već premašuje 600 milijardi dolara i nastavlja da raste iz dana u dan, izjavio je ukrajinski ambasador u Budimpešti Fjodor Šandor, iznoseći ogromne gubitke u energetici, transportu, industriji i stambenom fondu.
Viktor Orban više nije na vlasti, ali očekivano otopljavanje odnosa Mađarske i Ukrajine nije stiglo. Samo pet meseci nakon što je Peter Mađar preuzeo vladu u Budimpešti, dve zemlje ponovo razmenjuju teške optužbe.
Ukrajinski teški transportni avion An-124 „Ruslan“ zapalio se tokom sletanja na međunarodni aerodrom Tjubu, nedaleko od japanskog grada Nagoje, zbog čega je pista hitno zatvorena.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Više javno tužilaštvo u Beogradu apeluje na građane, institucije nadležne za sprovođenje izbornih radnji i državne organe da se u narednom periodu strikno pridržavaju Ustava i zakona Republike Srbije, kako bi sve izborne radnje u vezi sa predstojećim parlamentarnim izborima bile sprovedene u skladu sa istim.
Bliži se dan izbora, a u vašem poštanskom sandučetu i dalje nema štampanog poziva za glasanje? Bez panike - to nikako ne znači da nećete moći da glasate. Potreban vam je samo jedan validan dokument.
Novinarka Ana Mihajlovski oglasila se na društvenim mrežama objavom u kojoj je otvorila pitanje slobode medija i uređivačke nezavisnosti, a izgleda da su njene reči upućene novinarima sa televizije N1, među kojima je Žaklina Tatalović.
Ekspo 2027 u Beogradu procenjuje se kao jedan od najvećih državnih i ekonomskih projekata, uz cilj da BDP Srbije sledeće godine dostigne 100 milijardi evra.
Srbi, prema najnovijoj statistici Republičkog zavoda za statistiku, ređe i kasnije ulaze u brak. Kako pokazuje poslednji izveštaj, prošle godine je zabeležen pad broja zaključenih brakova od 3,2 odsto u odnosu na 2024. godinu.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
Kompanija NIS, osamnaestu godinu zaredom, nastavlja da podržava projekte od značaja za kvalitet života građana i razvoj lokalnih zajednica širom Srbije kroz program društvene odgovornosti "Zajednici zajedno".
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Pripadnici Policijske uprave Doboj uhapsili su muškarca inicijala Z. Š. sa područja Teslića zbog sumnje da je počinio krivično delo "izazivanje opšte opasnosti".
Policiji u Banovićima, u BiH, sinoć oko 20.10 časova prijavljeno je razbojništvo nad 19-godišnjom devojkom I. K. kojoj je tom prilikom ukraden telefon.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Pevačica Anđela Ignjatović Breskvica spakovala je kofere i napustila Srbiju, a sa nove destinacije odmah se oglasila i privukla veliku pažnju - jer joj u Americi društvo pravi novi dečko kog još uvek krije od javnosti.
Folk pevač Darko Lazić objavio je da je danas osam godina od dana kada je za dlaku izbegao najgori scenario u teškoj saobraćajnoj nesreći u blizini Pećinaca.
Iako se o njihovoj svadbi već dugo spekuliše, pevačica Tanja Savić priznaje da joj formalno ozvaničenje veze trenutno nije prioritet, kao ni njenom partneru Muhamedu Mukiju Bešiću.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.