Nova mađarska vlada mogla bi već na početku mandata da uđe u ozbiljan politički sukob sa Evropskom unijom, jer ne namerava da se odrekne ruskih energenata, iako Brisel sve odlučnije pokušava da preseče energetske veze svojih članica sa Moskvom.
Kako piše Blumberg, kabinet Petera Mađara našao se pred nezgodnim zadatkom: želi da zadrži pristup jeftinoj ruskoj nafti i gasu, ali istovremeno pokušava da odblokira milijarde evra iz evropskih fondova, bez kojih bi mađarska ekonomija teško mogla mirno da uđe u naredni period.
Budimpešta ne želi da preseče energetske veze sa Moskvom
Zato Budimpešta svoj plan predstavlja kao diverzifikaciju, ali ne i kao potpuni raskid sa Rusijom. Drugim rečima, Mađarska bi tražila nove izvore snabdevanja, ali bi istovremeno nastavila da koristi rusku naftu i gas tamo gde joj je to najjeftinije i najpouzdanije.
Problem je u tome što se takav pristup direktno sudara sa politikom Brisela. Evropska unija želi da do novembra 2027. potpuno zabrani uvoz ruskog gasa, dok je embargo na rusku naftu već uveden, uz izuzetke za pojedine članice.
Budući ministar ekonomije i energetike Ištvan Kapitanj, nekadašnji menadžer Šela, već je jasno poručio u kom pravcu će ići nova politika.
Prema njegovom stavu, Mađarska mora da koristi postojeće naftovode i da kupuje energiju iz izvora koji su najjeftiniji i najstabilniji. To znači da će državna kompanija MOL nastaviti da uvozi ruske energente i u narednom periodu.
Za Brisel je to neprijatna poruka. Evropska unija pokušava da napravi jedinstven front prema Moskvi, a Budimpešta poručuje da neće žrtvovati sopstvenu ekonomsku računicu zbog političkog pritiska.
Mađaru trebaju evropske milijarde
Istovremeno, Peter Mađar ne može da ignoriše Brisel. Njegova vlada pokušava da odblokira novac koji je Mađarskoj zamrznut tokom vlasti Viktora Orbana zbog sporova oko vladavine prava, korupcije i stanja institucija.
U pitanju je ogroman iznos. Prema različitim procenama, Mađarska bi mogla da dobije između 17 i 20 milijardi evra, ukoliko postigne dogovor sa Evropskom komisijom.
Taj novac je za novu vlast od presudnog značaja. Bez njega bi Mađarska mnogo teže finansirala reforme, investicije i stabilizaciju ekonomije. Zato Mađar pokušava da Briselu pokaže da je spreman na drugačiji kurs od Orbana, makar kada je reč o pravosuđu, institucijama i borbi protiv korupcije.
Blumberg navodi da pregovori u tom delu napreduju brže nego što se očekivalo. Mađar je čak najavio da bi politički dogovor mogao da bude postignut već krajem maja, neposredno posle njegove zvanične inauguracije 9. maja.
Foto: Tanjug/AP
Posebnu pažnju izazvao je njegov sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen. Mađarska strana opisala je razgovor kao izuzetno konstruktivan, što pokazuje da nova vlada želi da popravi odnose sa Briselom i što pre otvori put ka zamrznutom novcu.
Ali ni Evropska komisija ne želi da popusti bez uslova. Od Budimpešte se traži da ispuni 27 takozvanih super-međaša, među kojima su reforma pravosuđa, jačanje antikorupcijskih mehanizama i zaštita akademskih sloboda.
Pritisak je dodatno veći zato što Mađarska deo novca može zauvek da izgubi ako dogovor ne bude postignut do kraja avgusta 2026. godine. Reč je o približno 10 milijardi evra iz evropskog fonda za oporavak posle pandemije.
Zbog toga Mađar nema mnogo vremena. Mora da pokaže Briselu da je spreman na reforme, ali istovremeno ne želi da se odrekne energetske politike koja je za Mađarsku finansijski povoljnija.
Ruska energija ili novac iz EU
Upravo tu nastaje najveći problem za novu mađarsku vladu. Budimpešta pokušava da vodi dvostruku politiku: prema Briselu šalje poruku da želi reforme i evropski novac, dok prema Moskvi ne zatvara vrata za nastavak energetske saradnje.
Takav balans može kratko da funkcioniše, ali pitanje je koliko dugo. Ako EU dodatno pooštri pritisak na članice koje i dalje kupuju ruske energente, Mađarska će se naći pred mnogo težim izborom.
U Briselu se sve glasnije govori da energetska politika mora biti zajednička i dosledna. U Budimpešti, međutim, odgovaraju da se geografija, infrastruktura i cena energenata ne mogu ignorisati.
Za Mađarsku je to pitanje računa, industrije i stabilnosti. Za Evropsku uniju to je pitanje političkog jedinstva prema Rusiji.
Zato bi upravo energetska politika mogla da postane prva velika tačka sukoba između Petera Mađara i Brisela. Nova vlast želi evropske milijarde, ali ne želi da plati cenu potpunim prekidom energetskih veza sa Moskvom.
Ako nijedna strana ne popusti, Mađarska bi vrlo brzo mogla da postane novo veliko žarište unutar Evropske unije — ovog puta ne samo zbog vladavine prava, već zbog pitanja ko u Evropi još sme da kupuje rusku energiju.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Moldavija bi mogla da dobije znatno veću vojnu podršku Evropske unije, pošto je šefica evropske diplomatije Kaja Kalas predložila da se pomoć Kišinjevu preko Evropskog fonda za mir podigne na 120 miliona evra godišnje.
Ukrajina se sve otvorenije priprema za nastavak rata bez ranijeg nivoa američke podrške, nakon što je administracija Donalda Trampa drastično smanjila pomoć Kijevu, piše Njujork tajms.
Ruska ekonomija raste sporo zato što je tržište postavljeno naopako: profesori zarađuju manje od kurira, mala preduzeća se opterećuju porezima, a broj milijardera nastavlja da raste, ocenio je akademik Ruske akademije nauka Robert Nigmatulin.
Evropska unija uspela je da usvoji 21. paket sankcija protiv Rusije tek pošto je popustila pred zahtevima šest država koje su odbile prvobitni predlog Brisela.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Julija Mendel, ponovo je otvorila jednu od najosetljivijih tema koje godinama prate šefa države — glasine o navodnoj upotrebi kokaina.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Na takozvanom protestu "Ekobuna" na Ušću, javnosti se obratio glumac Bojan Dimitrijević, ponudivši još jedan u nizu bizarnih i teatralnih nastupa opozicione elite.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da svoju funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao služenje državi i građanima, ističući da je svoj politički angažman u potpunosti posvetio Srbiji.
Nakon što su vatrogasci, dobrovoljci i meštani danima nadljudskim naporima, izloženi vatrenoj stihiji i paklenim temperaturama, branili sopstvene domove i šume u Deliblatskoj peščari, pojedini opozicioni "studenti" i blokaderi rešili su da naprave neviđeni cirkus i proliju pljuvačku po trudu pravih heroja.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Koliko poznajete životinjske vrste u Srbiji? Možda biste mogli da pomognete žiteljima Bačke Palanke ali i ostalima koji nekoliko dana pokušavaju da odgonetnu koji to četvoronožac trčkara po izletištu Tikvara.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Biznismen Toni Bijelić, bivši suprug pevačice Dragane Mirković, doputovao je u Beograd privatnim avionom Željka Mitrovića, a u njegovom društvu našao se i glumac Žan-Klod Van Dam.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.