Dok Evropska unija sprema novi paket sankcija protiv Rusije, Moskva beleži rast u sektoru koji Zapad ne može lako da preseče — turizmu.
Prema pisanju mađarskog lista „Vilaggazdašag“, Rusiju je u prva četiri meseca ove godine posetilo oko 1,6 miliona stranih državljana, gotovo 30 odsto više nego u istom periodu prošle godine.
Mađarski „Vilaggazdašag“ opisuje rast turizma u Rusiji kao ekonomski adut koji nije lako zaustaviti političkim odlukama iz Brisela.
„Putin ima tajno ekonomsko oružje koje ne može da oduzme ni Ursula fon der Lajen: Rusija je preplavljena stranim turistima — već 1,6 miliona ljudi poželelo je da vidi njene lepote“, naveli su autori mađarskog lista.
Ova ocena je udarna jer pogađa slabije vidljiv deo sankcionog rata. Turizam nije nafta, nije gas i nije bankarski sistem, ali jeste izvor prihoda, potrošnje, kontakata i slike zemlje prema svetu.
Upravo zato mađarski list naglašava da ruski turistički rast nije samo ekonomski podatak, već i politička poruka: uprkos sankcijama i pritisku, Rusija nije izolovana onoliko koliko to Zapad pokušava da prikaže.
Najviše gostiju stiže iz Azije i sa Bliskog istoka
Prema podacima ruske vlade, najveći doprinos rastu turističkog prometa stigao je iz zemalja Bliskog istoka i Azije. Putnici iz tih regiona poslednjih godina sve češće biraju Rusiju kao turističku destinaciju, što se sada direktno vidi u ukupnim rezultatima.
To pokazuje i širu promenu u ruskim međunarodnim vezama. Dok se putovanja iz dela Evrope i SAD komplikuju zbog političkih odnosa, viza, avio-linija i sankcija, Rusija sve više okreće turističku ponudu ka tržištima koja nisu deo zapadnog sankcionog bloka.
Azijski i bliskoistočni turisti popunjavaju prostor koji je ranije u većoj meri zavisio od evropskih gostiju. Za Moskvu je to važno jer turizam ne donosi samo direktan novac hotelima, restoranima, prevozu i trgovini, već pomaže i u oblikovanju slike Rusije kao zemlje koja i dalje privlači posetioce.
Brisel udara na banke i energente, ali turizam ostaje rupa u pritisku
Evropske institucije trenutno rade na novom paketu ograničenja protiv Rusije. Prema najavama, 21. paket sankcija trebalo bi da bude usmeren na ruski bankarski sektor i energetsko tržište, dakle na oblasti koje Zapad vidi kao ključne izvore finansijske snage Moskve.
Međutim, turizam je znatno teže sankcionisati. Zapad može da ograniči banke, zabrani transakcije, uvede mere protiv kompanija i pogodi energente, ali ne može jednostavno da zaustavi turiste iz Azije, Bliskog istoka ili drugih delova sveta koji žele da putuju u Rusiju.
Zato mađarski list ovaj sektor naziva svojevrsnim „tajnim ekonomskim oružjem“ Vladimira Putina. Ne zato što turizam može da zameni prihode od energenata, već zato što predstavlja kanal koji ostaje otvoren i dok se drugi zatvaraju.
Rast koji kvari sliku izolacije
Posebnu pažnju izaziva to što se rast turističkog prometa događa uprkos spoljnopolitičkom pritisku i geopolitičkim tenzijama koje prate odnose Rusije i Zapada.
Za zapadne institucije, ključna poruka sankcija jeste da Rusija mora da plati visoku cenu zbog rata i da bude ekonomski ograničena. Ali podaci o dolascima stranih turista pokazuju da se ta izolacija ne odvija ravnomerno.
Rusija je izgubila deo zapadnih veza, ali nije izgubila sve međunarodne tokove. Naprotiv, u nekim oblastima uspela je da se preusmeri ka drugim tržištima. Turizam je jedan od tih primera.
Mađarski novinari ocenjuju da je broj od 1,6 miliona stranih posetilaca za samo četiri meseca dovoljno veliki da iznenadi čak i one koji pažljivo prate ekonomske trendove u Rusiji.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Ukrajinska vojska se, prema navodima frontovskih izvora, povlači iz istočne Konstantinovke nakon što su ruske snage probile istočni sektor grada i ušle u severne okruge Novoselivka i Červonij, čime su presekle kopnene linije snabdevanja ukrajinskog garnizona.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su jurišne grupe za samo jedan dan zauzele 120 zgrada u Konstantinovki, gde se, prema navodima Moskve, nastavlja uništavanje opkoljenih delova 28. i 100. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.
Ruska naftna kompanija Tatneft uvela je ograničenje prodaje benzina i dizela na svim svojim benzinskim stanicama u Rusiji, čime su mere koje su ranije važile uglavnom u većim regionima sada proširene na celu mrežu ove kompanije.
Bivši premijer Ukrajine Nikolaj Azarov u intervjuju za TASS izjavio je da evropske zemlje sistemski ignorišu stvarno jačanje radikalnih nacionalističkih tendencija u ukrajinskoj politici.
Kina je uvela izvozne restrikcije za 14 organizacija iz Evropske unije kao direktan odgovor na odluku Brisela da isti broj kineskih kompanija uključi u 21. paket sankcija protiv Rusije.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Deo američkih demokrata usprotivio se novom zakonu o sankcijama Rusiji, upozoravajući da bi predsednik SAD Donald Tramp mogao da dobije gotovo neograničena ovlašćenja za uvođenje carina, dok bi posledice kroz više cene na kraju snosili američki građani.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je da Rusija već ima, ili će uskoro imati, balističke rakete sposobne da pogode bilo koji evropski grad sa udaljenosti do 5.000 kilometara.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Američki senator Lindzi Grejem je u poslednjem javnom nastupu, svega dan pre smrti, objavio da je postignut dogovor između Senata i administracije predsednika SAD Donalda Trampa o novom paketu sankcija Rusiji.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da ukrajinska protivvazdušna odbrana i dalje nema dovoljno kapaciteta za presretanje ruskih balističkih raketa, naglašavajući da je dodatna zapadna vojna pomoć ključna za zaštitu gradova i kritične infrastrukture.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Rusija mora da zna da Ukrajina iza sebe ima „užasnu zimu“, ali da ni Rusiju ne čeka laka sezona, čime je direktno najavio da će energetski rat i udari po infrastrukturi ostati jedna od glavnih tačaka sukoba.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je na skandalozno ponašanje blokadera Miroslava Filipovića iz Loznice, koji je nakon izlaska iz Palate pravde nastavio sa uvredama i pretnjama, poručivši da institucije moraju da reaguju.
Najnoviji tekst ustaškog Jutarnjeg lista pod naslovom "Srbija je u izvanrednom stanju, slijedi erupcija nasilja!? Vučić je spreman na sve...", ogolio je želje naših komšija da Srbiju vide na kolenima, ako je moguće uz najkrvaviji scenario.
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće sutra vanrednu sednicu parlamenta, čija je jedina tačka Predlog za glasanje o nepoverenju Vladi, koji su podnela 62 poslanika opozicije.
Ispitivanjem svedoka tužilaštva, jednog od direktora JKP "Ibar-Lepenac" Ernesta Krćelija, pred tzv. Osnovnim sudom u Prištini danas je nastavljeno ročište u procesu protiv trojice Srba iz okoline Zubinog Potoka, braći Jovanu i Dragiši Vićentijeviću, optuženim da su navodno izazvali eksploziju na kanalu Ibar - Lepenac 29. novembra 2024. godine, kao i Igoru Dimoviću optuženom za " neovlašćeno posedovanje oružja".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović gostovao je u emisiji "Danas na RT Balkan" i do detalja razotkrio kako funkcionise hobotnica od oko 80 stranih NVO u našoj zemlji!
Ministar Siniša Mali najavio je u Skupštini novu novčanu pomoć države za penzionere, socijalno ugrožene i sve punoletne građane, kao i vaučere za odmor.
Snažan pljusak zahvatio je grad Čačak i okolinu. U mestu Pakovraće, kod uključenja na auto-put Miloš Veliki, zbog obilne kiše vidljivost je veoma slaba, pa se vozačima savetuje dodatni oprez i prilagođena brzina kretanja.
Postoje ubistva kod kojih počinilac iza sebe ostavi samo tragove koje nije uspeo da sakrije, ali i ona u kojima se čini da ubica želi da bude „čut“. Poruka ispisana na mestu zločina, šifra poslata novinama ili predmet koji potvrđuje da se iza pisma zaista krije ubica mogu postati deo svojevrsne komunikacije počinioca sa policijom, javnošću ili čak samom žrtvom.
Državljanin Severne Makedonije Andrej Tanaskovski (19) uhapšen je u Nikšiću u akciji crnogorske policije zbog sumnje da je pokušao da ubije Budvanina Marka Ljubišu, zvanog Kan. Za njim je bila raspisana međunarodna poternica Interpola.
Na zlatiborskom putu, nedaleko od baze užičkih "Puteva", večeras je došlo do teže saobraćajne nezgode u kojoj su se direktno sudarila dva putnička automobila.
Posle potrage otežane izuzetno lošim vremenskim uslovima, ruski spasioci završili su akciju evakuacije tela pet stradalih planinara iz Bosne i Hercegovine koji su poginuli tokom uspona na Elbrus.
Dok novi filmski spektakl Kristofera Nolana "Odiseja" uveliko hara bioskopskim dvoranama širom sveta i Srbije i ruši sve rekorde gledanosti, na Iksu se pojavio snimak koji je sve nasmejao do suza.
Glumica Ivana Jovanović, koja se proslavila ulogom Nede u seriji "Greh njene majke", ponovo je izazvala pravu buru i gnev javnosti na društvenim mrežama.
Ljudsko telo često šalje signale koje mnogi doživljavaju kao neprijatne ili estetski nepoželjne, ali upravo oni ponekad mogu otkriti mnogo o našem zdravstvenom stanju.
Kira Kasins (23) iz Škotske dospela je u centar pažnje nakon što je otkriveno da je obmanula svog dečka i članove porodice, tvrdeći da je bila trudna i da se porodila. Kasnije se ispostavilo da je umesto bebe pokazala plastičnu lutku.
Crni luk i šargarepa predstavljaju nezaobilaznu osnovu mnogih domaćih jela. Ipak, mnogi ih iz navike ubacuju u tiganj u isto vreme, a to je velika greška.
Epl je otklonio bezbednosni propust u funkciji "Hide My Email" u okviru iCloud+ usluge, koji je mogao da omogući otkrivanje e-mail adresa koje je ova opcija trebalo da zaštiti. Problem je prvi put javno otkriven početkom jula, a ispostavilo se da je Epl za ranjivost znao najmanje godinu dana pre njenog rešavanja.
Usitnjene ljuske od oraha su prirodni malč koji se raspoređuje oko biljaka. Kada se nanesu u tankom sloju oko cveća, povrća ili ukrasnog bilja, pomažu da se zadrži vlaga u zemlji i štite korenje od naglih temperaturnih oscilacija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.