Sve veći broj ukrajinskih vojnika koje Kijev šalje u Nemačku na vojnu obuku koristi boravak van zemlje da napusti jedinicu i ne vrati se na front, a samo u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt poznato je oko 80 takvih slučajeva, dok bi ih širom zemlje moglo biti nekoliko stotina, pokazuje istraživanje nemačkog nedeljnika Cajt.
Od početka sukoba kroz nemačke programe obuke prošlo je oko 29.000 ukrajinskih vojnika. Obučavani su na desetinama lokacija, od osnovnog rukovanja oružjem, maskiranja i prve pomoći do rada sa zapadnim tenkovima, artiljerijom i drugim sistemima koje je Ukrajina dobila od saveznika. Po završetku kursa trebalo bi da se vrate u svoje jedinice u Ukrajini.
Međutim, deo mobilisanih odlučio je da mu Nemačka bude poslednja stanica.
Savezna vlada nema jedinstvenu statistiku za celu zemlju, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova Saksonije-Anhalt upoznato sa oko 80 slučajeva. Prema informacijama Cajta, kada se uračunaju ostali nemački poligoni, broj onih koji su samovoljno napustili službu mogao bi da bude nekoliko stotina.
Pijanistu mobilisali, deset dana kasnije završio u Nemačkoj
Jedan od ljudi sa kojima su novinari razgovarali je 39-godišnji Volodimir Šuljgin iz Dnjepra.
Pre rata bio je pijanista, pisao je poeziju i organizovao okupljanja grupe za proučavanje Biblije. Kada je mobilizacija pooštrena, pokušavao je da izbegne vojsku. Prestao je čak i da odlazi kod učenika kojima je držao časove klavira jer je strahovao od patrola centara za mobilizaciju.
Retko je izlazio iz kuće, dok je njegova supruga Ana zarađivala radeći kao čistačica i dostavljač.
Krajem januara ove godine patrola ih je zaustavila na ulici. Prema njegovom svedočenju, Šuljgin je ubačen u vozilo i mobilisan.
Samo desetak dana kasnije našao se na poligonu Altengrabov, na granici Saksonije-Anhalt i Brandenburga.
Foto: EPA
U početku, tvrdi, nije razmišljao o bekstvu.
- Nemački vojnici su nas veoma srdačno primili. Kasarne su bile čiste, hrana je bila dobra, pa sam želeo da učim - ispričao je.
Situacija se promenila nekoliko dana kasnije.
Šuljgin tvrdi da je dobio temperaturu i da mu je pozlilo tokom jutarnje smotre. Kada je zatražio da ne ide na doručak, podoficir ga je, prema njegovoj verziji događaja, udario u grudi pred drugim vojnicima. Kada je pao, naređeno mu je da za kaznu uradi 50 čučnjeva.
Kasnije je nemačkom lekaru na poligonu ispričao šta se dogodilo. Kada su za to saznali ukrajinski oficiri, tvrdi Šuljgin, jedan od njih mu je zapretio da će ga „zakopati u jamu i proglasiti nestalim“.
Tada je odlučio da ode.
Nemački lekar uputio ga je na lečenje u berlinsku kliniku Šarite. Posle dve nedelje Šuljgin je jednostavno izašao i više se nije vratio na poligon.
„Neću da poginem i neću da ubijam“
Cajt nije razgovarao samo sa njim.
Novinari su pronašli desetak Ukrajinaca koji su napustili vojnu obuku u Nemačkoj, a razlozi zbog kojih su pobegli veoma se razlikuju.
Jedan je tvrdio da više nije mogao da podnese ponašanje oficira. Dvojica su želela da pronađu porodice u Evropskoj uniji koje godinama nisu videla.
Foto: EPA
Jedan od sagovornika prethodno je odslužio 15 godina zatvora zbog ubistva i dolazak na Zapad video je kao priliku da započne potpuno novi život.
Drugi je razlog objasnio bez mnogo okolišanja:
- Neću da poginem i neću da ubijam. Ni na frontu ni bilo gde. Malo li je?
Prema Cajtovom istraživanju, među ljudima koji beže sa obuke ima mnogo mobilisanih koji se u vojsku nisu prijavili dobrovoljno.
List ukazuje i na duboke podele koje je mobilizacija stvorila u Ukrajini. Oko 1,3 miliona muškaraca izuzeto je od služenja zbog rada u sektorima koje država smatra važnim, među kojima su banke, državna uprava, politika, veliki mediji i informacione tehnologije. Izuzetke imaju i određene druge kategorije, uključujući očeve troje ili više dece, studente i doktorande.
Ljudi sa kojima je Cajt razgovarao smatraju da takav sistem nije pravedan i da najveći teret pada na muškarce koji nemaju novac, veze ili mogućnost da pravnim putem izbore izuzeće.
Problem bekstva sa obuke nije ograničen samo na Nemačku. Tokom pripreme ukrajinske 155. mehanizovane brigade „Ana Kijevska“ u Francuskoj ranije je zabeleženo da je nekoliko desetina vojnika napustilo jedinicu.
Pobegli od fronta, ali sada imaju novi problem
Za Ukrajince koji odluče da ostanu u Nemačkoj bekstvom sa poligona priča se ne završava.
Po ukrajinskom zakonu mogu da budu tretirani kao dezerteri, a za dezertiranje tokom ratnog stanja mogu da budu osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, u najtežim slučajevima i do 12 godina.
Istovremeno, oni nemaju automatski isti status kao Ukrajinci koji su kao civili pobegli od rata.
Ukrajinski vojnik kojeg je njegova država zvanično poslala u Nemačku na obuku nije došao kao ratna izbeglica, pa se zaštita koju veliki broj ukrajinskih građana koristi u Nemačkoj na njega ne primenjuje automatski.
Takav vojnik može da pokuša da zatraži azil, ali Cajt ocenjuje da su izgledi za uspeh mali. Morao bi pojedinačno da dokaže da mu u slučaju povratka preti progon ili druga opasnost koja predstavlja osnov za međunarodnu zaštitu.
Situaciju je dodatno zakomplikovala nova odluka Evropske unije.
Savet EU je krajem jula odlučio da se nova privremena zaštita ubuduće daje samo Ukrajincima koji mogu da dokažu da su ispunili svoje vojne obaveze ili da su Ukrajinu napustili zakonito. Kao dokaz mogu da posluže pečat o legalnom izlasku iz zemlje ili zvanična potvrda o izuzeću od vojne obaveze. Pravilo se ne odnosi retroaktivno na ljude koji su već imali privremenu zaštitu do 30. jula.
To praktično znači da vojnik koji je legalno poslat iz Ukrajine na obuku, a onda dezertirao, ne može jednostavno da napusti kasarnu i automatski postane ukrajinski ratni izbeglica u Nemačkoj.
A upravo tu nastaje novi problem za Berlin i Kijev: ljudi su već na nemačkoj teritoriji, ne žele nazad u jedinice, u Ukrajini im preti krivični postupak, dok im Nemačka istovremeno ne garantuje pravo da ostanu.
Broj takvih slučajeva, prema nemačkom istraživanju, više se ne meri pojedincima. Samo jedna savezna pokrajina zna za oko 80 odbeglih ukrajinskih vojnika, a širom Nemačke moglo bi ih biti nekoliko stotina.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Zapaljiva naprava, takozvana "vatrena lopta" ispaljena je sinoć sa teritorije Kosova i Metohija na centralnu Srbiju sa ciljem izazivanja požara, ekskluzivno otkriva Informer.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Cirkus i apsurd u režiji opozicionih blokadera dostigli su tačku potpunog ludila. Dok se stotine obučenih profesionalaca, vatrogasaca i spasilaca lavovski bore sa ogromnom vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, grupe takozvanih "zboraša" i uličnih aktivista rešile su podvale narodu još jednu jeftinu predstavu.
Na takozvanom protestu "Ekobuna" na Ušću, javnosti se obratio glumac Bojan Dimitrijević, ponudivši još jedan u nizu bizarnih i teatralnih nastupa opozicione elite.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da svoju funkciju ne doživljava kao privilegiju, već kao služenje državi i građanima, ističući da je svoj politički angažman u potpunosti posvetio Srbiji.
Nakon što su vatrogasci, dobrovoljci i meštani danima nadljudskim naporima, izloženi vatrenoj stihiji i paklenim temperaturama, branili sopstvene domove i šume u Deliblatskoj peščari, pojedini opozicioni "studenti" i blokaderi rešili su da naprave neviđeni cirkus i proliju pljuvačku po trudu pravih heroja.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Vatrogasci iz Prokuplja tokom popodneva zaustavili su vatru koja je iz sela Mađare nastavila da se širi ka Bresničiću, ali su spasili i čoveka kome je pretila najstrašnjija smrt.
Najraznorniji požar u istoriji Kalifornije dogodio se 2025. godine, progutao je na hiljade objekata i odneo na desetine ljudskih života, a vatrogasne ekipe Sjedinjenih Američkih Država borile su se protiv vatre gotovo mesec dana.
Za razliku od prošle godine kada je prolećni mraz tokom samo jednog jutra "ubrao" sve šljive u voćnjacima, šljive su su ove godine odlično rodile, što se može videti i na pijacama u Nišu.
Koliko poznajete životinjske vrste u Srbiji? Možda biste mogli da pomognete žiteljima Bačke Palanke ali i ostalima koji nekoliko dana pokušavaju da odgonetnu koji to četvoronožac trčkara po izletištu Tikvara.
Nesvakidašnja i dobro planirana pljačka dogodila se u jednom beogradskom naselju, kada je za sada nepoznati provalnik upao u jednu kuću i iz nje odneo sef sa ogromnom količinom novca i dragocenostima.
Službenici Odeljenja bezbednosti Nikšić su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću lišili slobode državljanina Srbije zbog sumnje da je u jednom ugostiteljskom objektu izazvao požar.
Iz policije je saopšteno da je sinoć oko 22.20 časova u akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, na delu plovnog puta Stoliv–Prčanj, oko 250 metara od obale, došlo do pomorske nezgode, odnosno sudara dva plovna objekta.
Istraga ubistva zbog kojeg je Robert V. (35) uhapšen pod sumnjom da je 28. jula uveče u okolini Sombora ubio Miloša Damjanovića (54) i dalje je u toku, a prema nezvaničnim informacijama svedoci koji su dali iskaze u istrazi opisali su šta se kobne večeri dogodilo.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Helen Finčam je doživela je iznenadnu i tešku promenu života pre tri godine, a sve je počelo jednog jutra kada se probudila sa ukočenim vratom, a čekari su utvrdili da je uzrok tome retko stanje poznato kao transverzalni mijelitis.
Ponekad nije lako primetiti da se nešto promenilo u vezi. Na prvi pogled sve može delovati isto, ali ako primetite pet simptoma znajte da bliskost više nije kao nekada.
Pevačica Dragica Zlatić danas ima poseban razlog za slavlje - njena maca proslavlja punoletstvo, a ponosna vlasnica potrudila se da ovaj dan učini nezaboravnim.
Vlasnik televizije Pink Željko Mitrović potvrdio je da je bivši takmičar Stefan Karić potpisao novi ugovor i tako postao jedan od učesnika predstojeće sezone.
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da njena ćerka Lea sutra, 24. avgusta, slavi rođendan, a tom prilikom progovorila je i o planovima za naredni porođaj.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.