Sve veći broj ukrajinskih vojnika koje Kijev šalje u Nemačku na vojnu obuku koristi boravak van zemlje da napusti jedinicu i ne vrati se na front, a samo u nemačkoj pokrajini Saksonija-Anhalt poznato je oko 80 takvih slučajeva, dok bi ih širom zemlje moglo biti nekoliko stotina, pokazuje istraživanje nemačkog nedeljnika Cajt.
Od početka sukoba kroz nemačke programe obuke prošlo je oko 29.000 ukrajinskih vojnika. Obučavani su na desetinama lokacija, od osnovnog rukovanja oružjem, maskiranja i prve pomoći do rada sa zapadnim tenkovima, artiljerijom i drugim sistemima koje je Ukrajina dobila od saveznika. Po završetku kursa trebalo bi da se vrate u svoje jedinice u Ukrajini.
Međutim, deo mobilisanih odlučio je da mu Nemačka bude poslednja stanica.
Savezna vlada nema jedinstvenu statistiku za celu zemlju, ali je Ministarstvo unutrašnjih poslova Saksonije-Anhalt upoznato sa oko 80 slučajeva. Prema informacijama Cajta, kada se uračunaju ostali nemački poligoni, broj onih koji su samovoljno napustili službu mogao bi da bude nekoliko stotina.
Pijanistu mobilisali, deset dana kasnije završio u Nemačkoj
Jedan od ljudi sa kojima su novinari razgovarali je 39-godišnji Volodimir Šuljgin iz Dnjepra.
Pre rata bio je pijanista, pisao je poeziju i organizovao okupljanja grupe za proučavanje Biblije. Kada je mobilizacija pooštrena, pokušavao je da izbegne vojsku. Prestao je čak i da odlazi kod učenika kojima je držao časove klavira jer je strahovao od patrola centara za mobilizaciju.
Retko je izlazio iz kuće, dok je njegova supruga Ana zarađivala radeći kao čistačica i dostavljač.
Krajem januara ove godine patrola ih je zaustavila na ulici. Prema njegovom svedočenju, Šuljgin je ubačen u vozilo i mobilisan.
Samo desetak dana kasnije našao se na poligonu Altengrabov, na granici Saksonije-Anhalt i Brandenburga.
Foto: EPA
U početku, tvrdi, nije razmišljao o bekstvu.
- Nemački vojnici su nas veoma srdačno primili. Kasarne su bile čiste, hrana je bila dobra, pa sam želeo da učim - ispričao je.
Situacija se promenila nekoliko dana kasnije.
Šuljgin tvrdi da je dobio temperaturu i da mu je pozlilo tokom jutarnje smotre. Kada je zatražio da ne ide na doručak, podoficir ga je, prema njegovoj verziji događaja, udario u grudi pred drugim vojnicima. Kada je pao, naređeno mu je da za kaznu uradi 50 čučnjeva.
Kasnije je nemačkom lekaru na poligonu ispričao šta se dogodilo. Kada su za to saznali ukrajinski oficiri, tvrdi Šuljgin, jedan od njih mu je zapretio da će ga „zakopati u jamu i proglasiti nestalim“.
Tada je odlučio da ode.
Nemački lekar uputio ga je na lečenje u berlinsku kliniku Šarite. Posle dve nedelje Šuljgin je jednostavno izašao i više se nije vratio na poligon.
„Neću da poginem i neću da ubijam“
Cajt nije razgovarao samo sa njim.
Novinari su pronašli desetak Ukrajinaca koji su napustili vojnu obuku u Nemačkoj, a razlozi zbog kojih su pobegli veoma se razlikuju.
Jedan je tvrdio da više nije mogao da podnese ponašanje oficira. Dvojica su želela da pronađu porodice u Evropskoj uniji koje godinama nisu videla.
Foto: EPA
Jedan od sagovornika prethodno je odslužio 15 godina zatvora zbog ubistva i dolazak na Zapad video je kao priliku da započne potpuno novi život.
Drugi je razlog objasnio bez mnogo okolišanja:
- Neću da poginem i neću da ubijam. Ni na frontu ni bilo gde. Malo li je?
Prema Cajtovom istraživanju, među ljudima koji beže sa obuke ima mnogo mobilisanih koji se u vojsku nisu prijavili dobrovoljno.
List ukazuje i na duboke podele koje je mobilizacija stvorila u Ukrajini. Oko 1,3 miliona muškaraca izuzeto je od služenja zbog rada u sektorima koje država smatra važnim, među kojima su banke, državna uprava, politika, veliki mediji i informacione tehnologije. Izuzetke imaju i određene druge kategorije, uključujući očeve troje ili više dece, studente i doktorande.
Ljudi sa kojima je Cajt razgovarao smatraju da takav sistem nije pravedan i da najveći teret pada na muškarce koji nemaju novac, veze ili mogućnost da pravnim putem izbore izuzeće.
Problem bekstva sa obuke nije ograničen samo na Nemačku. Tokom pripreme ukrajinske 155. mehanizovane brigade „Ana Kijevska“ u Francuskoj ranije je zabeleženo da je nekoliko desetina vojnika napustilo jedinicu.
Pobegli od fronta, ali sada imaju novi problem
Za Ukrajince koji odluče da ostanu u Nemačkoj bekstvom sa poligona priča se ne završava.
Po ukrajinskom zakonu mogu da budu tretirani kao dezerteri, a za dezertiranje tokom ratnog stanja mogu da budu osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne, u najtežim slučajevima i do 12 godina.
Istovremeno, oni nemaju automatski isti status kao Ukrajinci koji su kao civili pobegli od rata.
Ukrajinski vojnik kojeg je njegova država zvanično poslala u Nemačku na obuku nije došao kao ratna izbeglica, pa se zaštita koju veliki broj ukrajinskih građana koristi u Nemačkoj na njega ne primenjuje automatski.
Takav vojnik može da pokuša da zatraži azil, ali Cajt ocenjuje da su izgledi za uspeh mali. Morao bi pojedinačno da dokaže da mu u slučaju povratka preti progon ili druga opasnost koja predstavlja osnov za međunarodnu zaštitu.
Situaciju je dodatno zakomplikovala nova odluka Evropske unije.
Savet EU je krajem jula odlučio da se nova privremena zaštita ubuduće daje samo Ukrajincima koji mogu da dokažu da su ispunili svoje vojne obaveze ili da su Ukrajinu napustili zakonito. Kao dokaz mogu da posluže pečat o legalnom izlasku iz zemlje ili zvanična potvrda o izuzeću od vojne obaveze. Pravilo se ne odnosi retroaktivno na ljude koji su već imali privremenu zaštitu do 30. jula.
To praktično znači da vojnik koji je legalno poslat iz Ukrajine na obuku, a onda dezertirao, ne može jednostavno da napusti kasarnu i automatski postane ukrajinski ratni izbeglica u Nemačkoj.
A upravo tu nastaje novi problem za Berlin i Kijev: ljudi su već na nemačkoj teritoriji, ne žele nazad u jedinice, u Ukrajini im preti krivični postupak, dok im Nemačka istovremeno ne garantuje pravo da ostanu.
Broj takvih slučajeva, prema nemačkom istraživanju, više se ne meri pojedincima. Samo jedna savezna pokrajina zna za oko 80 odbeglih ukrajinskih vojnika, a širom Nemačke moglo bi ih biti nekoliko stotina.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je taktičkoj vežbi sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026" na privremenom poligonu "Pešter", nakon čega se obratio javnosti i odgovarao na pitanja novinara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT), u saradnji sa drugim državnim organima, uradilo je analizu svih relevantnih događaja, podataka, činjenica i dokaza koji se tiču navodne upotrebe tzv. "zvučnog topa", na neprijavljenom javnom okupljanju građana 15. marta 2025. godine u Beogradu.
Osvedočeni ustaša i mrzitelj svega srpskog Domagoj Margetić, kreator masne laži i afere "Sarajevo safari", na krajnje jeziv i ostrašćen način uputio je monstruozne pretnje predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću, ali i narodu naše zemlje.
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT), u saradnji sa drugim državnim organima, uradilo je analizu svih relevantnih događaja, podataka, činjenica i dokaza koji se tiču navodne upotrebe tzv. "zvučnog topa", na neprijavljenom javnom okupljanju građana 15. marta 2025. godine u Beogradu.
Potpredsednica Glavnog odbora SNS Ana Brnabić danas je u opštini Lazarevac govorila na veličanstvenom narodnom skupu pod jasnim i snažnim sloganom "Srbija pobeđuje".
Blokaderski advokat Jovan Rajić otvoreno je pozvao na linč i rasformiranje institucija Republike Srbije, dokazavši da uličari ne priznaju nikakve zakone, dokaze ni pravosudni sistem.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Od sutra do 23. septembra Šabac će biti grad provoda, šale i adrenalinske zabave. Počinje Malogospojinski vašar, a u gradu se održava 58. Čivijada, vašar humora i satire!
Majke u Srbiji mogu dobiti do 20.000 evra bespovratne državne pomoći za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine, a za 2026. izdvojeno je 1,1 milijardu dinara.
Meštani Loznice, Banje Koviljače i celog Jadra tradicionalnim maršom do Gučeva odali su počast precima koji su pre 112 godina tu ostavili svoje kosti u borbi sa austrougarskim vojnicima.
Centralno obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ove godine održava se u Banjaluci, najavila je ministarka Milica Đurđević Stamenkovski.
Ministar finansija Siniša Mali potvrdio je da se sutra, 14. septembra, isplaćuje jednokratna pomoć penzionerima i korisnicima socijalne, dečjeg i boračkog dodatka.
Telo muškarca starosti 42 godine izvučeno je jutros oko 10 časova iz Šumaričkog jezera u Kragujevcu, čime je potraga za njim dobila najtragičniji epilog nakon što je njegov nestanak prijavljen sinoć.
Tivatska policija uhapsila je S. P. (40), državljanku Bosne i Hercegovine rođenu u Sarajevu, sa prebivalištem u Tivtu, zbog sumnje da je sinoć u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Kalimanj, nakon kraće rasprave, nožem u grudi ubola M. K. iz Tivta, a potom sa žrtvom pokušala da zataška zločin lažima da se oštećeni sam povredio.
Stravična saobraćajna tragedija odigrala se na magistralnom putu u Novom Pazaru, kada je teški kamion pregazio ženu pešaka koja je od jezivih povreda preminula na samom licu mesta.
Požeško-slavonska policija potvrdila je da je u nedelju ujutru u mestu Radovanci kod Kutjeva pronađeno mrtvo telo muškarca, a prema nezvaničnim informacijama reč je o brutalnom ubistvu oštrim predmetom. Osoba koja se dovodi u vezu sa ovom nasilnom smrću već se nalazi pod nadzorom policije.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Ako je bela WC daska vremenom dobila neugledne žute fleke, ne morate odmah da kupujete novu. Profesionalni čistači tvrde da postoji jednostavan trik za koji su potrebna samo dva sastojka koja mnogi već imaju kod kuće.
Sportisti Miloš Teodosić i Maja Ognjenović obnovili su svoju ljubav, čak 13 godina nakon raskida, a kako se tada, u jeku raskida veridbe šuškalo, raskinulis u zbog prevare.
Pevačica Nataša Bekvalac već neklo vreme uživa u emotivnoj vezi sa Sinišom R., a sada su prve komšije njenog partnera otkrile detalje o njihovoj vezi, kao i da Nata redovno posećuje njihov kraj.
Pevačica Stanojka Mitrović Ćana u svojoj karijeri je ostavila nezaboravan trenutak kada je na nastupu stigla kamionom, te se sada spekuliše kako će na Šabački vašar doći helikopterom.
Pevačica Stoja Novaković prvi put se oglasila o svom sinu Milanu Popovu nakon njegovog ulaska u rijaliti, poručivši mu da je sada na njemu da pokaže šta zna i ume, ali i otkrivši da je upravo ona poslednja saznala za njegov ulazak.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.