Spoljni državni i garantovani dug Ukrajine dostigao je krajem juna 166,04 milijarde dolara, dok je ukupan državni i garantovani dug zemlje narastao na čak 211,6 milijardi dolara, pokazuju zvanični podaci ukrajinskog Ministarstva finansija.
U odnosu na kraj 2013. godine, kada je počeo Evromajdan, rast je ogroman – posebno kada se posmatra u grivnama.
Na kraju 2013. godine spoljni državni i garantovani dug iznosio je oko 300 milijardi grivni. Do 30. juna 2026. skočio je na 7.446,6 milijardi grivni, odnosno gotovo 7,45 biliona. To znači da je nominalno, u domaćoj valuti, uvećan približno 24,8 puta.
Samo tokom juna spoljna zaduženost porasla je za još 1,76 milijardi dolara.
Na spoljne obaveze sada otpada oko 78,5 odsto ukupnog državnog i garantovanog duga Ukrajine.
Dug od 211,6 milijardi dolara
Još veći broj dobija se kada se spoljnim obavezama dodaju unutrašnji dug i državne garancije.
Ukupan državni i garantovani dug Ukrajine na kraju juna iznosio je 9.490,8 milijardi grivni, odnosno 185,5 milijardi evra ili 211,6 milijardi dolara.
Od toga je samo direktni spoljni državni dug iznosio 161,6 milijardi dolara, domaći državni dug 44,1 milijardu, dok ostatak čine obaveze za koje garantuje država.
Na kraju 2013. godine ukupni državni i garantovani dug iznosio je oko 584 milijarde grivni, pa je u grivnama do danas narastao više od 16 puta.
Međutim, ovde postoji važna razlika koju treba imati u vidu.
Ruska agencija RIA Novosti preračunava 300 milijardi grivni iz 2013. po današnjem kursu i dobija oko 6,7 milijardi dolara, pa iz toga izvodi tvrdnju o rastu od 24 puta i u dolarima.
Zvanični istorijski podaci ukrajinskog Ministarstva finansija pokazuju drugačiju dolarsku sliku: krajem 2013. spoljni državni i garantovani dug vredeo je 37,536 milijardi dolara, a ukupan dug 73,078 milijardi dolara.
To znači da je spoljni dug u dolarima od tada porastao oko 4,4 puta, dok je ukupan državni i garantovani dug porastao približno 2,9 puta.
I to je i dalje ogroman skok.
Rat potpuno promenio strukturu državnih finansija
Najveće ubrzanje zaduživanja dogodilo se nakon početka rata 2022. godine.
Spoljni državni i garantovani dug Ukrajine krajem 2021. iznosio je oko 57,2 milijarde dolara. Već krajem 2022. skočio je na 71,4 milijarde, krajem 2023. na 101,7 milijardi, a krajem 2024. na više od 120 milijardi dolara.
Razlog nije samo klasično zaduživanje države na tržištu.
Ukrajinski budžet tokom rata u ogromnoj meri zavisi od kredita i drugih oblika finansijske podrške zapadnih država i međunarodnih institucija.
Samo Ministarstvo finansija Ukrajine otvoreno navodi da se praktično svi domaći državni resursi usmeravaju na sektor odbrane i bezbednosti, dok je međunarodna finansijska pomoć ključna za održavanje makroekonomske stabilnosti i finansiranje civilnog dela budžeta.
Zapad drži civilni budžet
Evropska unija je od početka sukoba Ukrajini obezbedila više od 70 milijardi evra budžetske podrške, dok je za period 2026–2027. odobren novi instrument zajmova vredan do 90 milijardi evra.
Ukrajina istovremeno koristi novi program Međunarodnog monetarnog fonda vredan 8,1 milijardu dolara, dok Kijev sa partnerima i dalje razgovara o dodatnom novcu potrebnom da zatvori budžetske rupe.
Ministarstvo finansija navodi da je čak 66,4 odsto trenutnog dužničkog portfelja zasnovano na povlašćenom finansiranju – zajmovima sa povoljnijim kamatama i rokovima nego što bi Ukrajina mogla da dobije na tržištu.
To trenutno ublažava trošak servisiranja duga, ali istovremeno pokazuje koliko je finansiranje države postalo vezano za dugoročnu podršku partnera.
Od Majdana do rata
Poređenje sa 2013. ima i snažnu političku simboliku.
Evromajdan je počeo u novembru te godine nakon odluke tadašnje vlasti da zaustavi pripreme za sporazum o pridruživanju Evropskoj uniji.
Protesti su prerasli u višemesečnu političku krizu i krvave sukobe u Kijevu u kojima je poginulo više od 100 ljudi. Predsednik Viktor Janukovič napustio je Kijev, a ukrajinski parlament ga je 22. februara 2014. smenio sa funkcije.
Moskva događaje iz februara 2014. opisuje kao državni udar, dok ih ukrajinske vlasti i zapadne države predstavljaju kao revoluciju i promenu vlasti nakon Janukovičevog napuštanja funkcije.
Trinaest godina kasnije, finansijska slika države potpuno je drugačija.
Na kraju 2013. Ukrajina je imala 73 milijarde dolara ukupnog državnog i garantovanog duga. Danas je ta cifra 211,6 milijardi.
A od tih 211,6 milijardi, više od 166 milijardi dolara otpada na dug prema spoljnim kreditorima.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Fabrika američkog prehrambenog giganta Mondelez internešenel u Trostjancu, u Sumskoj oblasti, pogođena je sa dva drona, a u napadu je povređeno petoro zaposlenih.
Odeska oblast jutros je bila meta masovnog raketnog i napada dronovima, posle kojeg su izbili veliki požari u dva hipermarketa „Epitsentar“, dok su ukrajinske vlasti prijavile udare na energetsku infrastrukturu i skladišta hrane.
Ideja da Ukrajina uvede obaveznu vojnu službu i mobilizaciju žena ponovo je izbila u prvi plan, nakon što je britanski Telegraf objavio tekst u kojem ukrajinska vojnikinja „Katja“ otvoreno zagovara izraelski model
Bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Valerij Zalužni upozorio je da sumnje u dalji put zemlje već počinju da prožimaju ukrajinsko društvo, dok je politički sistem izgrađen posle 1991. opisao kao „klanovsko-oligarhijsku republiku“ koja je sistematski rušila poverenje i jedinstvo građana.
Sukob Jevgenija Prigožina sa ruskim vojnim vrhom nije izbio zato što je Vagner bio uspešniji od regularne vojske, već zato što je Prigožin pokušao da zadrži kontrolu nad moćnom privatnom vojnom strukturom.
Ukrajinska kampanja za vojnu i logističku izolaciju Krima troši ogromne količine dronova i drugih sredstava, a predsednik Volodimir Zelenski sada je priznao da je novac namenjen Ministarstvu odbrane za drugu polovinu 2026. potrošen unapred i da je u vojnom budžetu nastala rupa od čak 27 milijardi dolara.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Bosanski ekstremista i glumac Feđa Štukan, kom je zbog pretnji po bezbednost zabranjen ulazak u našu zemlju, našao način da dosipa ulje na vatru - u Prištini se sastaje sa bivšim albanskim policajcima i javno pljuje po državnim interesima Srbije!
Hrvatski mediji otvoreno navijaju za opoziciju i nasilje — po svaku cenu želi haos u Beogradu, razbijanje vladajuće koalicije i potpunu destabilizaciju države!
Lider naprednjaka i savetnik predsednika Republike oštro je podvukao crtu kada je reč o odnosima na političkoj sceni, reagujući na nedavne napade i jasne signale koji dolaze iz redova SPS-a.
Dovoljno je samo nekoliko sekundi gledanja njihovih takozvanih govornika pa da svakom bude jasno kakav bi nas haos snašao kada bi ovakvi likovi odlučivali o bilo čemu.
Izvesni opozicioni botovi i profili pod nazivom "Inforatnik" i "Građanska neposlušnost" objavili su snimak luksuznih džipova tvrdjeći kako se to navodno "vesele naprednjaci", ali je istina brzo isplivala na videlo i brutalno ih patosirala.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
Šampion Exatlona Marko Nikolić pred kamerama Informera prisetio se avantura iz prve sezone najvećeg sportskog rijalitija i otkrio šta mu je donela pobeda.
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Od početka juna, u Srbiji je registrovano 11 slučajeva obolevanja od groznice Zapadnog Nila, objavio je danas Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Ministar finansija Siniša Mali je putem svog Instagram profila odgovorio na pitanja građana u vezi sa jednokratnom novčanom podrškom države, koja je najavljena za septembar.
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je danas da su čista manipulacija navodi da je požar u Deliblatskoj peščari rezultat promene namene zemljišta i sklanjanja statusa zaštićenog područja.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević danas je rekla da je za nepunih šest meseci primene Zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima rešeno 333. 870 predmeta i upisano više od 250.000 građana i pravnih lica u katastar nepokretnosti.
Policijski službenici iz Srebrenika oduzeli su automobil marke "Passat" od njegovog vlasnika zbog bahate vožnje, jer je utvrđeno da je nesavesni vozač na delu puta s ograničenjem brzine od 50 kilometara na sat, vozio čak 177 kilometara na sat.
Željko Vujović, osumnjičen da je automobilom u više navrata namerno udario grupu mladića nakon konjičkih trka kod Bileće, predat je Okružnom javnom tužilaštvu u Trebinju pod optužbom za pokušaj teškog ubistva. Zajedno sa njim sproveden je i Mirko Samardžić, dok se još tri osobe terete za pomaganje u bekstvu i sprečavanje dokazivanja.
Jedna fotografija sa odmora, razgovor u aplikaciji ili podatak o treningu. Dovoljno je nekoliko klikova da neko sazna gde se nalazite, s kim provodite vreme i kakve su vam navike. Dok većina ljudi na internetu ostavlja tragove potpuno nesvesno, u pojedinim slučajevima upravo su digitalne informacije, prema navodima iz istraga, pomogle ubicama da pronađu svoje mete.
Novosadska policija izvela je žestok udarac na narko-mrežu i presekla opasan lanac krijumčarenja, zaplenivši dva kilograma čistog kokaina i kilogram heroina.
Vodnik M. B. na službi u 72. brigadi za specijalne operacije pronađen je bez znakova života danas oko 15.00 časova u kasarni "Rastko Nemanjić" u Pančevu.
Ruski pisci dali su neka od najznačajnijih dela svetske književnosti, a romani Lava Tolstoja, Fjodora Dostojevskog, Mihaila Bulgakova i Ivana Turgenjeva i danas se nalaze na listama obavezne lektire širom sveta.
Napadima, sujeti i sramotnom ponašanju glumačke zvezde Milana Marića izgleda nema kraja pa je objavio još jedan status na Iksu u kojem pljuje holivudsku zvezdu Žana Kloda Van Dama.
Film "Extinction" iz 2015. godine doživeo je potpuno neočekivani povratak jer je više od decenije nakon premijere ponovo privukao ogromnu pažnju gledalaca i trenutno se nalazi među najgledanijim naslovima na Netfliksu.
Smokve su jedno od najukusnijih plodova leta, ali osim što su slatke i sočne, veoma su korisne za organizam. Bogate su vlaknima, kalijumom, vitaminima, mineralima i antioksidansima, zbog čega predstavljaju odličan dodatak svakodnevnoj ishrani.
Uživajte u ukusnim paprikama punjenim hrskavim kupusom, idealnoj zimnici koja se jednostavno priprema. Spoj svežeg kupusa i slatko-kisele marinade daje im neodoljiv ukus i savršenu hrskavost.
Prošle godine stakleni nokti postali su veliki hit u svetu lepote, a njihov povratak ove godine potvrđuje da nisu bili samo prolazni trend. Zahvaljujući elegantnom i suptilnom sjaju, brzo su osvojili ljubitelje manikira i dobili gotovo kultni status.
Pevačica Jelena Kostov je na svom Instagram profilu objavila selfi sa plaže u crnom bikiniju, istakavši u prvi plan preplanuli ten i izuzetno zategnuto telo.
Bivši rijaliti učesnik Asmin Durdžić je na svom Instagram profilu podelio fotografiju, ali i snimak razgovora sa svojom ćerkom Norom koju ima sa Aneli Ahmić.
Holandski javni servis AVROTROS doneo je odluku o povlačenju sa naredne Evrovizije, čime je izvesno da će ova zemlja i drugu godinu zaredom odsustvovati sa najvećeg evropskog muzičkog festivala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.