Spoljni državni i garantovani dug Ukrajine dostigao je krajem juna 166,04 milijarde dolara, dok je ukupan državni i garantovani dug zemlje narastao na čak 211,6 milijardi dolara, pokazuju zvanični podaci ukrajinskog Ministarstva finansija.
U odnosu na kraj 2013. godine, kada je počeo Evromajdan, rast je ogroman – posebno kada se posmatra u grivnama.
Na kraju 2013. godine spoljni državni i garantovani dug iznosio je oko 300 milijardi grivni. Do 30. juna 2026. skočio je na 7.446,6 milijardi grivni, odnosno gotovo 7,45 biliona. To znači da je nominalno, u domaćoj valuti, uvećan približno 24,8 puta.
Samo tokom juna spoljna zaduženost porasla je za još 1,76 milijardi dolara.
Na spoljne obaveze sada otpada oko 78,5 odsto ukupnog državnog i garantovanog duga Ukrajine.
Dug od 211,6 milijardi dolara
Još veći broj dobija se kada se spoljnim obavezama dodaju unutrašnji dug i državne garancije.
Ukupan državni i garantovani dug Ukrajine na kraju juna iznosio je 9.490,8 milijardi grivni, odnosno 185,5 milijardi evra ili 211,6 milijardi dolara.
Od toga je samo direktni spoljni državni dug iznosio 161,6 milijardi dolara, domaći državni dug 44,1 milijardu, dok ostatak čine obaveze za koje garantuje država.
Na kraju 2013. godine ukupni državni i garantovani dug iznosio je oko 584 milijarde grivni, pa je u grivnama do danas narastao više od 16 puta.
Međutim, ovde postoji važna razlika koju treba imati u vidu.
Ruska agencija RIA Novosti preračunava 300 milijardi grivni iz 2013. po današnjem kursu i dobija oko 6,7 milijardi dolara, pa iz toga izvodi tvrdnju o rastu od 24 puta i u dolarima.
Zvanični istorijski podaci ukrajinskog Ministarstva finansija pokazuju drugačiju dolarsku sliku: krajem 2013. spoljni državni i garantovani dug vredeo je 37,536 milijardi dolara, a ukupan dug 73,078 milijardi dolara.
To znači da je spoljni dug u dolarima od tada porastao oko 4,4 puta, dok je ukupan državni i garantovani dug porastao približno 2,9 puta.
I to je i dalje ogroman skok.
Rat potpuno promenio strukturu državnih finansija
Najveće ubrzanje zaduživanja dogodilo se nakon početka rata 2022. godine.
Spoljni državni i garantovani dug Ukrajine krajem 2021. iznosio je oko 57,2 milijarde dolara. Već krajem 2022. skočio je na 71,4 milijarde, krajem 2023. na 101,7 milijardi, a krajem 2024. na više od 120 milijardi dolara.
Razlog nije samo klasično zaduživanje države na tržištu.
Ukrajinski budžet tokom rata u ogromnoj meri zavisi od kredita i drugih oblika finansijske podrške zapadnih država i međunarodnih institucija.
Samo Ministarstvo finansija Ukrajine otvoreno navodi da se praktično svi domaći državni resursi usmeravaju na sektor odbrane i bezbednosti, dok je međunarodna finansijska pomoć ključna za održavanje makroekonomske stabilnosti i finansiranje civilnog dela budžeta.
Zapad drži civilni budžet
Evropska unija je od početka sukoba Ukrajini obezbedila više od 70 milijardi evra budžetske podrške, dok je za period 2026–2027. odobren novi instrument zajmova vredan do 90 milijardi evra.
Ukrajina istovremeno koristi novi program Međunarodnog monetarnog fonda vredan 8,1 milijardu dolara, dok Kijev sa partnerima i dalje razgovara o dodatnom novcu potrebnom da zatvori budžetske rupe.
Ministarstvo finansija navodi da je čak 66,4 odsto trenutnog dužničkog portfelja zasnovano na povlašćenom finansiranju – zajmovima sa povoljnijim kamatama i rokovima nego što bi Ukrajina mogla da dobije na tržištu.
To trenutno ublažava trošak servisiranja duga, ali istovremeno pokazuje koliko je finansiranje države postalo vezano za dugoročnu podršku partnera.
Od Majdana do rata
Poređenje sa 2013. ima i snažnu političku simboliku.
Evromajdan je počeo u novembru te godine nakon odluke tadašnje vlasti da zaustavi pripreme za sporazum o pridruživanju Evropskoj uniji.
Protesti su prerasli u višemesečnu političku krizu i krvave sukobe u Kijevu u kojima je poginulo više od 100 ljudi. Predsednik Viktor Janukovič napustio je Kijev, a ukrajinski parlament ga je 22. februara 2014. smenio sa funkcije.
Moskva događaje iz februara 2014. opisuje kao državni udar, dok ih ukrajinske vlasti i zapadne države predstavljaju kao revoluciju i promenu vlasti nakon Janukovičevog napuštanja funkcije.
Trinaest godina kasnije, finansijska slika države potpuno je drugačija.
Na kraju 2013. Ukrajina je imala 73 milijarde dolara ukupnog državnog i garantovanog duga. Danas je ta cifra 211,6 milijardi.
A od tih 211,6 milijardi, više od 166 milijardi dolara otpada na dug prema spoljnim kreditorima.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Ukrajinski pomorski dron „Sargan-3000“ mitraljeskom vatrom uništio je rusko bespilotno plovilo u Crnom moru, u sukobu koji Kijev opisuje kao prvu pomorsku bitku između dva bespilotna plovila u istoriji.
Rusija ne isključuje mogućnost da već u oktobru budu održani novi trilateralni pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Savetnik i zet predsednika SAD Donalda Trampa Džared Kušner izjavio je da je najveći deo mogućeg mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine već razrađen, ali da je ostalo ključno teritorijalno pitanje – povlačenje ukrajinskih snaga sa dela Donbasa koji traži Moskva.
Kremlj je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog situacije u moreuzu Bab el Mandeb nakon što su Huti (Ansarulah) zauzeli ključne položaje na obali Jemena i stigli do ostrva Perim, čime su praktično preuzeli kontrolu nad jemenskom stranom jednog od najvažnijih pomorskih prolaza na svetu.
Ukrajinski poslanik Ruslan Gorbenko zatražio je od Grčke da Kijevu preda rakete za sisteme „patriot“ kojima se približava kraj radnog veka i poručio Atini da, ukoliko ih neće poslati Ukrajini, može da ih „rastavi na delove i od njih pravi priveske“.
Ruske snage ponovo su tokom noći udarile na Odesu i njen logistički prsten, gađajući objekte preko kojih prolaze roba i teret, dok je novi napad praćen požarima, prekidima u snabdevanju električnom energijom i udarima po samom gradu.
Nižnjekamsk u ruskoj Republici Tatarstan napadnut je rano jutros talasom dronova, a stanovnici su prijavili niz eksplozija, prelete bespilotnih letelica i intenzivan rad protivvazdušne odbrane.
Bivši lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski godinama pre rata tvrdio je da će Ukrajina biti samo prvi od četiri velika fronta šireg sukoba Zapada i Rusije — a među njima je navodio i Balkan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Više javno tužilaštvo je saopštilo da zvučni top nije korišćen, dok je istraga pokazala da su navodi o 4.000 građana sa zdravstvenim tegobama bili znatno preuveličani. Lekarske nalaze dostavilo je 38 ispitanih, bez teških posledica poput oštećenja bubne opne ili ozbiljne povrede. Neki su se lekaru javili zbog hemoroida, menstrualnog krvarenja, pucanja kapilara ili uznemirenosti.
Istraga Višeg javnog tužilaštva u Beogradu i podaci zdravstvenih ustanova ne samo da su dokazali da je navodna upotreba "zvučnog topa" bila najobičniji izmišljeni scenario za obojenu revoluciju, već je medicinska nauka do temelja sahranila ovu opozicionu podvalu!
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) uhvatila je danas na delu lažnog rektora i političkog gubitnika Vladana Đokića kako se u društvu ideologa blokadera Jova Bakića mota po Platou ispred Filozofskog fakulteta, koristeći skup podrške dekanu Danijelu Sinaniju za najjeftinije sakupljanje političkih poena.
Nakon što je u javnost isplivao skandalozan snimak na kom doktor Dragan Milić i blokaderski profesor Milo Lompar u jednoj kafani na najstrašniji način pljuju i kritikuju blokadersku listu, u redovima opozicije u Nišu nastalo je pravo vanredno stanje!
Danima smo svedoci izrežirane gužve na štandovima gde se potpisuje blokaderska lista. Društvene mreže su preplavljene prizorima kreiranim tako da poverujemo da su redovi veliki, dok je realnost potpuno drugačija, a evo i snimka koji to sve dokazuje.
Exatlon Srbija je sportsko-takmičarski rijaliti koji okuplja fizički najspremnije učesnike i stavlja ih pred ekstremne izazove na zahtevnim poligonima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Na teritoriji Loznice danas će od 12.30 do 13.30 časova biti izvršeno uništavanje pronađenih eksplozivnih ostatka rata uz preduzimanje mera bezbednosti i zaštite ljudi, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Kako bi se izborili sa niskim natalitetom, jednim od najvećih demografskih izazova čitave Evrope, država finansijskom podrškom pomaže roditeljima. Pravo na pomoć uglavnom stiču majke sa prebivalištem u Srbiji.
Uoči Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, u Parizu je održana svečana ceremonija odavanja počasti palima za slobodu i obeležavanja istorijskog savezništva Srbije i Francuske.
U današnje vreme, kada su obaveze na svakom koraku, odlazak na servis, tehnički pregled, zamenu guma ili registraciju vozila često predstavlja dodatni stres i gubitak dragocenog vremen
"Da nisam podigao ruku, pogodio bi me u glavu i bio bi mrtav", kaže u ispovesti za Informer Milan R. (24) iz Draževca, kojeg je u sredu uveče ranio desetogodišnji dečak.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Rumi uhapsili su A. Č. (42), zbog sumnje da je krao novčanike i građane oštetio za više od pola miliona dinara.
Vrhovni sud je doneo odluku da na snazi ostanu presude Višeg suda u Užicu i Apelacionog suda u Kragujevcu, kojima je osuđen prvostepeno, a potom i pravosnažno, Igor Avramović iz Priboja na 13 godina zatvora zbog ubistva Ervina Ćelhmetvića (35), takođe iz Priboja.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata F. P. zbog sumnje da je tukao bivšu partnerku T. R. i pretio joj da će joj baciti bombu i ubiti njenu porodicu.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Pevačica Snežana Đurišić se prvog snimajućeg dana na "Zvezdama Granda" dotakla odlaska koleginice Ane Bekute iz žirija, ali i očekivanja od novih kandidata.
Bivša rijaliti učesnica Ana Nikolić, nekada u javnosti poznata kao Mika Vasić, privukla je veliku pažnju svojim atraktivnim izgledom i provokativnim fotografijama koje objavljuje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.