Evropa ne može da prati tempo ruske vojne industrije, a sledeći veliki problem za NATO mogao bi da bude novi „Orešnik-2“, tvrdi izraelski politikolog i bivši šef službe „Nativ“ Jakov Kedmi, koji smatra da se jaz između evropskih i ruskih proizvodnih kapaciteta dodatno širi.
- Daću samo mali nagoveštaj. U Evropi su svi bili užasnuti ‘Orešnikom’, njegovim kvalitetom. A sada će u naoružanje ući nova varijanta ‘Orešnika’ – ‘Orešnik-2’. Prvi je za njih bio užas, a drugi će biti užas-užas - rekao je Kedmi u razgovoru na kanalu politikologa Aleksandra Lazareva.
Za postojanje zasebnog sistema pod zvaničnim nazivom „Orešnik-2“, međutim, za sada nema potvrde ruskog Ministarstva odbrane ili Kremlja. U ruskim vojnim krugovima i medijima mesecima se govori o mogućoj modernizovanoj verziji „Orešnika“, ali njene karakteristike nisu javno potvrđene.
„A šta imaju protiv Cirkona i Geranja-4?“
Kedmi svoju procenu ne zasniva samo na jednoj raketi. On smatra da Evropa može da razvije tehnološki kvalitetno naoružanje, ali da njen glavni problem ostaju količine potrebne za dugotrajan rat visokog intenziteta.
- I šta oni imaju protiv toga? A šta imaju protiv ‘Cirkona’? A protiv ‘Geranja-4’? - upitao je Kedmi.
Posebno je izdvojio trku u proizvodnji bespilotnih letelica.
- Britanija kaže, ili Nemačka, da će Ukrajini isporučiti nekoliko miliona bespilotnih letelica. Rusija sada planira da proizvodi 15 miliona godišnje, pri čemu su svaki put sve savršenije. Pa kuda oni idu? - rekao je Kedmi.
Cifra od 15 miliona nije izmišljena, ali je važno šta ona zapravo predstavlja. Zamenik ruskog ministra industrije i trgovine Vasilij Špak izjavio je u maju da ruska industrija ima kapacitete da godišnje proizvede oko 15 miliona bespilotnih sistema svih vrsta i klasa – od najmanjih do najtežih. To nije podatak da Rusija već proizvodi 15 miliona vojnih dronova godišnje, niti da će svih 15 miliona završiti na frontu.
Ruski vicepremijer Denis Manturov je početkom juna izneo još jednu brojku – da proizvođači mogu da isporučuju do 15.000 FPV dronova dnevno.
Sa druge strane, Kedmijevu tvrdnju da Britanija ili Nemačka pojedinačno obećavaju „nekoliko miliona“ dronova Ukrajini ne potvrđuju trenutno objavljeni zvanični podaci. Britanija je u junu povećala plan na 150.000 dronova do kraja godine, dok Nemačka finansira, između ostalog, nabavku 50.000 ukrajinskih udarnih dronova „Šrajk“. EU je istovremeno izdvojila milijarde evra za znatno širi program proizvodnje i nabavke bespilotnih sistema.
Kedmi: Tehnologiju imaju, količine su problem
Kedmi ne tvrdi da evropska vojna industrija ne ume da proizvodi moderno oružje. Naprotiv, kao primer navodi nemački Rajnmetal, ali smatra da ni objedinjeni evropski kapaciteti trenutno nemaju ruski obim proizvodnje.
„Da, imaju pojedine dobre tehnologije. Naslednici grupe Rajnmetal prave prilično dobre stvari. Ali njihova količina je veoma mala“, rekao je Kedmi.
To je upravo pitanje koje je poslednjih godina postalo centralno za evropsko ponovno naoružavanje. Nije više dovoljno razviti tenk, raketu, artiljerijsku granatu ili dron visokih performansi – potrebno ih je proizvoditi hiljadama, desetinama hiljada, a kod pojedinih vrsta bespilotnih letelica čak milionima.
Evropska komisija zato je samo u prvoj tranši novog programa za Ukrajinu krajem juna izdvojila 3,9 milijardi evra za bespilotne sisteme, kao deo približno šest milijardi evra predviđenih za dronove.
Britanija daje tehnologiju za „Storm šedou“, ali Patriot ostaje problem
Kedmi je posebno ukazao na, po njemu, paradoks britanske pomoći Ukrajini – London je spreman da Kijevu preda tehnologiju za ofanzivno raketno naoružanje, dok Ukrajina i dalje nema dovoljno sredstava za zaštitu od ruskih balističkih udara.
Britanski premijer Endi Bernam je 24. avgusta potvrdio da je odobreno deljenje tehnologije povezane sa krstarećom raketom „Storm šedou“, kako bi Ukrajina mogla da razvija sopstvenu proizvodnju. Francuska je dala sličnu saglasnost za francusku verziju SCALP.
Kedmi je na to odgovorio pitanjem:
- Ja bih ga pitao: ‘Da li u Velikoj Britaniji postoje baterije raketa Patriot, možda biste deo njih dali Ukrajini?’ Ne. Ni njima samima nije dovoljno - rekao je.
Njegova poenta je da Evropi nije problem samo proizvodnja ofanzivnog oružja. Mnogo ozbiljnije ograničenje predstavlja veoma mala raspoloživost savremenih protivraketnih sistema i presretača, posebno onih namenjenih borbi protiv balističkih raketa.
Ukrajina već dugo upozorava na nedostatak raketa za Patriot, dok je predsednik Volodimir Zelenski ovog leta tražio od Vašingtona i pravo da ih proizvodi po licenci.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Rusija je oštro poručila evropskim političarima da neće dobiti mesto za pregovaračkim stolom o Ukrajini dok ne dokažu da zaista žele mir, a ne produžetak rata.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade bespilotnim letelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pomorske transportne pravce, pogodivši termoelektranu, trafostanicu i teretni brod koji je, prema tvrdnjama Moskve, prevozio robu namenjenu ukrajinskoj vojsci.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Ruska televizija Cargrad objavila je da se protiv načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova vodi ozbiljna medijska kampanja, u čijem su središtu optužbe da predsednik Vladimir Putin dobija netačne izveštaje o napredovanju ruske vojske u Ukrajini.
Ukrajinska vojska pretrpela je ozbiljne gubitke tokom pokušaja protivnapada na dobropoljskom i družkovskom pravcu, ali su istovremeno iz ruskih izvora stigle informacije o velikom preokretu u Sumskoj oblasti, gde su ruske jedinice, prema poslednjim izveštajima, napustile Junakovku i deo ranije zauzetih položaja kod Loknje i Sadkova.
Rusija bi se odricanjem od nuklearnog oružja izložila opasnosti od direktnog vojnog napada Zapada, upozorili su penzionisani general-potpukovnik Andrej Guruljov i doktor ekonomskih nauka Mihail Deljagin.
Estonija je donela odluku da od 1. decembra zatvori sve drumske i pešačke granične prelaze sa Rusijom na najmanje šest meseci, čime će praktično obustaviti neposredno putovanje građana između dve zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Povodom rešenja Regulatornog tela za elektronske medije (REM) o izrečenim zabranama Informer TV-u , među kojima je i zabrana emitovanja emisije "Kolegijum", a koje stupa na snagu od danas, glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se gledaocima u poslednjem jučerašnjem Kolegijumu.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici 21. novembra obeležavaju Sabor Svetog arhangela Mihaila, ova krsna slava jedna je od najvećih u Srbiji, a među onima koji ovaj dan posebno obeležavaju nalaze se i poznati pevači sa domaće estrade.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.