• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

01.09.2026

00:28

Stravične vesti iz Rusije! Mnogo gore oružje od Orešnika se pojavilo - gore alarmi u Briselu i Vašingtonu, konačno je poznat brutalan odgovor Putina

Profimedia

Vesti

Stravične vesti iz Rusije! Mnogo gore oružje od Orešnika se pojavilo - gore alarmi u Briselu i Vašingtonu, konačno je poznat brutalan odgovor Putina

Evropa ne može da prati tempo ruske vojne industrije, a sledeći veliki problem za NATO mogao bi da bude novi „Orešnik-2“, tvrdi izraelski politikolog i bivši šef službe „Nativ“ Jakov Kedmi, koji smatra da se jaz između evropskih i ruskih proizvodnih kapaciteta dodatno širi.

- Daću samo mali nagoveštaj. U Evropi su svi bili užasnuti ‘Orešnikom’, njegovim kvalitetom. A sada će u naoružanje ući nova varijanta ‘Orešnika’ – ‘Orešnik-2’. Prvi je za njih bio užas, a drugi će biti užas-užas - rekao je Kedmi u razgovoru na kanalu politikologa Aleksandra Lazareva.

Za postojanje zasebnog sistema pod zvaničnim nazivom „Orešnik-2“, međutim, za sada nema potvrde ruskog Ministarstva odbrane ili Kremlja. U ruskim vojnim krugovima i medijima mesecima se govori o mogućoj modernizovanoj verziji „Orešnika“, ali njene karakteristike nisu javno potvrđene.

„A šta imaju protiv Cirkona i Geranja-4?“

Kedmi svoju procenu ne zasniva samo na jednoj raketi. On smatra da Evropa može da razvije tehnološki kvalitetno naoružanje, ali da njen glavni problem ostaju količine potrebne za dugotrajan rat visokog intenziteta.

- I šta oni imaju protiv toga? A šta imaju protiv ‘Cirkona’? A protiv ‘Geranja-4’? - upitao je Kedmi.

Posebno je izdvojio trku u proizvodnji bespilotnih letelica.

- Britanija kaže, ili Nemačka, da će Ukrajini isporučiti nekoliko miliona bespilotnih letelica. Rusija sada planira da proizvodi 15 miliona godišnje, pri čemu su svaki put sve savršenije. Pa kuda oni idu? - rekao je Kedmi.

Cifra od 15 miliona nije izmišljena, ali je važno šta ona zapravo predstavlja. Zamenik ruskog ministra industrije i trgovine Vasilij Špak izjavio je u maju da ruska industrija ima kapacitete da godišnje proizvede oko 15 miliona bespilotnih sistema svih vrsta i klasa – od najmanjih do najtežih. To nije podatak da Rusija već proizvodi 15 miliona vojnih dronova godišnje, niti da će svih 15 miliona završiti na frontu.

Ruski vicepremijer Denis Manturov je početkom juna izneo još jednu brojku – da proizvođači mogu da isporučuju do 15.000 FPV dronova dnevno.

Sa druge strane, Kedmijevu tvrdnju da Britanija ili Nemačka pojedinačno obećavaju „nekoliko miliona“ dronova Ukrajini ne potvrđuju trenutno objavljeni zvanični podaci. Britanija je u junu povećala plan na 150.000 dronova do kraja godine, dok Nemačka finansira, između ostalog, nabavku 50.000 ukrajinskih udarnih dronova „Šrajk“. EU je istovremeno izdvojila milijarde evra za znatno širi program proizvodnje i nabavke bespilotnih sistema.

Kedmi: Tehnologiju imaju, količine su problem

Kedmi ne tvrdi da evropska vojna industrija ne ume da proizvodi moderno oružje. Naprotiv, kao primer navodi nemački Rajnmetal, ali smatra da ni objedinjeni evropski kapaciteti trenutno nemaju ruski obim proizvodnje.

„Da, imaju pojedine dobre tehnologije. Naslednici grupe Rajnmetal prave prilično dobre stvari. Ali njihova količina je veoma mala“, rekao je Kedmi.

To je upravo pitanje koje je poslednjih godina postalo centralno za evropsko ponovno naoružavanje. Nije više dovoljno razviti tenk, raketu, artiljerijsku granatu ili dron visokih performansi – potrebno ih je proizvoditi hiljadama, desetinama hiljada, a kod pojedinih vrsta bespilotnih letelica čak milionima.

Evropska komisija zato je samo u prvoj tranši novog programa za Ukrajinu krajem juna izdvojila 3,9 milijardi evra za bespilotne sisteme, kao deo približno šest milijardi evra predviđenih za dronove.

Britanija daje tehnologiju za „Storm šedou“, ali Patriot ostaje problem

Kedmi je posebno ukazao na, po njemu, paradoks britanske pomoći Ukrajini – London je spreman da Kijevu preda tehnologiju za ofanzivno raketno naoružanje, dok Ukrajina i dalje nema dovoljno sredstava za zaštitu od ruskih balističkih udara.

Britanski premijer Endi Bernam je 24. avgusta potvrdio da je odobreno deljenje tehnologije povezane sa krstarećom raketom „Storm šedou“, kako bi Ukrajina mogla da razvija sopstvenu proizvodnju. Francuska je dala sličnu saglasnost za francusku verziju SCALP.

Kedmi je na to odgovorio pitanjem:

- Ja bih ga pitao: ‘Da li u Velikoj Britaniji postoje baterije raketa Patriot, možda biste deo njih dali Ukrajini?’ Ne. Ni njima samima nije dovoljno - rekao je.

Njegova poenta je da Evropi nije problem samo proizvodnja ofanzivnog oružja. Mnogo ozbiljnije ograničenje predstavlja veoma mala raspoloživost savremenih protivraketnih sistema i presretača, posebno onih namenjenih borbi protiv balističkih raketa.

Ukrajina već dugo upozorava na nedostatak raketa za Patriot, dok je predsednik Volodimir Zelenski ovog leta tražio od Vašingtona i pravo da ih proizvodi po licenci.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Da li nas telefoni zaista prisluškuju? Istina je mnogo čudnija nego što mislite
Hi-Tech

Da li nas telefoni zaista prisluškuju? Istina je mnogo čudnija nego što mislite

Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.

31.08.2026

12:30

Džet set