(VIDEO) AMERI ĆE POLUDETI, RUSIJA SPREMA NOVI SPEJS ŠATL, A ONI SU SVOJE PENZIONISALI! Naslednik "Burana" je revolucija u svemirskim letovima!
Podeli vest
Rusija ima tehnologije i mogućnosti za uspešnu realizaciju projekta stvaranja novog kosmičkog broda, naslednika „Burana", i mogla bi da bude prva u svetu u toj sferi, ocenjuju ruski eksperti, komentarišući vest da ruska kompanija „Molnija", koja je tvorac i legendarnog „Burana", razvija novi civilni kosmički šatl
Stručnjaci ističu da pojava takvih sistema kao što su navođeni hipersonični blokovi avangarda svedoči o tome da su mnogi tehnički problemi iz sovjetskog perioda uspešno rešeni. To sugeriše da Rusija, pored tehnologija, ima i materijale koji mogu da podnesu velika opterećenja i najviše temperature. Eksperti su zbog toga sigurni da bi Rusija mogla u toj oblasti da bude prva, ako objedini sve tehnologije i razvoj sovjetske ere i kombinuje ih sa onima koji su napravljeni poslednjih godina.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
27.03.2021
16:46
Šef vazduhoplovne laboratorije „Stratonavtika" Denis Jefremov ocenjuje da je razvoj svemirskih letelica za višenamensku upotrebu veoma perspektivan pravac.
- Sada svetska svemirska industrija pokušava da napravi upravo svemirske letelice za višekratnu upotrebu. U tome već postoje uspesi, barem među Amerikancima. Mislim da je ovo pravac koji veoma perspektivan i za nas - rekao je on.
Rusija će realizovati revolucionarne projekte
Olga Sokolova, generalna direktorka kompanije „Molnija" koja ulazi u sastav koncerna „Kalašnjikov" i „Rosteh" obelodanila je da je razvoj civilnog kompleksa za višekratnu upotrebu sa orbitalnom letelicom u punom jeku i da će kompleks „u narednih pet godina poleteti u kosmos".
Reč je zapravo o sistemu s orbitalnom letelicom s ljudskom posadom, koja će moći da sleti i na aerodrom. U avgustu prošle godine, Roskosmos je naložio specijalizovanim preduzećima da razviju projekte za takve brodove za servisne stanice.
Ruski mediji podsećaju da „Molnija" od početka osamdesetih razvija višenamenski avijaciono-kosmički sistem (MAKS), koji se sastoji od nosača aviona i orbitalne letelice. Glavna svrha MAKS-a bila je isporuka tereta i posada u orbitu, uključujući i na svemirske stanice.
Projekat je obnovljen 2012. godine. Radi se o aerokosmičkom sistemu za suborbitalne turističke letove i lansiranje satelita na orbitu. Krilata letelica može da poleti iz nosača aviona, da se ubrza i dostigne visinu od 105-120 kilometara, a zatim da samostalno sleti na aerodrom.
Još prošle godine je direktor svemirske agencije „Roskosmos" Dmitrij Rogozin rekoa da Rusija pravi svemirski brod za višekratnu upotrebu, za rad na niskim orbitama.
Eksperti objašnjavaju da je pitanje svemirskih nosača za višekratnu upotrebu ponovo postalo aktuelno zbog potrebe smanjenja troškova prilikom otpravke tereta u orbitu, a procenjuje se da takvi sistemi mogu desetostruko da smanje troškove. Pored toga, pojavom novih tehnologija i resursa, koncept višekratne orbitalne letelice slične sovjetskom „Buranu" postao je izvodljiviji, imajući u vidu da sada postoje novi materijali, tehnologije, mogućnosti u automatizaciji. Eksperti su ubeđeni da Moskva na osnovu njih može da napravi revolucionarne projekte, koji po svojim taktičkim i tehničkim karakteristikama neće biti inferiorni u odnosu na prethodne, a u mnogome će ih čak i nadmašiti.
Legendarni „Buran" odgovor na američki „Spejs-šatl"
„Buran" je sovjetska kosmički brod, koji je razvila upravo kompanija „Molnija", a prema mišljenjima stručnjaka, to je bio odgovor na sličan američki projekat „Spejs-šatl", zamišljen je kao vojni sistem, što je, ujedno, bio odgovor i na, kako se verovalo, planiranu upotrebu američkih šatlova u vojne svrhe.
Projekat „Buran" je odobren 1976. godine, a svoj prvi i jedini let ovaj kosmički brod je izvršio 15. novembra 1988. Tada je projekat zatvoren zbog visokih troškova. Savremeni pandan tog šatla trebalo bi da bude jeftiniji i leti dalje, smatra Jefremov.
- Ako su ranije brodovi za višekratnu upotrebu bili veoma skupi prilikom eksploatacije, sada ih pokušavaju učiniti jeftinijim. Ili bi, makar, ti takvi brodovi trebalo da omoguće da letite dalje nego ranije - objasnio je on.
„Buran" je u orbitu lansiran pomoću supermoćne rakete-nosača „Energija", koja je takođe razvijena u okviru ovog programa.
„Buran" je dva puta obleteo zemlju na visinama između 247 i 256 kilometara, a let je trajao ukupno 205 minuta. Let je bio bez posade, jer sistem za održavanje života do tada nije bio u potpunosti testiran. Ipak, let je bio uspešan, a „Buran" je postao prva svemirska letelica koja je sletela u automatskom režimu.
Računalo se da će „Buran" ostvariti stotinu letova, a bilo je planirano da se u okviru programa napravi pet takvih kosmičkih brodova. Međutim, zbog ekonomskih teškoća sa kojima se Sovjetski Savez tih godina suočavao, finansiranje projekta je praktično prestalo posle prvog leta, iako je zvanično projekat ukinut 1993. godine.
Ruski eksperti ističu da je uprkos svemu, SSSR tada napravio jedinstven proizvod koji je mogao automatski da poleće i manevriše u orbiti, kao i pri sletanju, dok su SAD to mogle ponoviti tek 2010. godine, kada su lansirale svoj prototip H-37B.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Ruski sistem protivvazdušne odbrane S-400 nadmašuje američki Patriot po mobilnosti i raznovrsnosti ciljeva, navodi se u analizi Centra za analizu svetske trgovine oružjem (CAMTO) u ruskom časopisu Nacionalna odbrana.
Rat između blokadera i opozicije ušao je u novu, radikalnu fazu i više se ne zna ko je protiv koga. Izborni krah na lokalnim izborima u Negotinu, Sečnju i Mionici do koske je ogolio pravo stanje stvari unutar blokaderskog pokreta i na površinu izbacio blato u koje su blokaderi u proteklih 13 meseci pokušali da gurnu celu Srbiju.
Stravičan slučaj maloletnog Vuka R. (13) iz Kraljeva, kog je fizički i verbalno zlostavljala grupa vršnjaka iz škole, bacavši na njega petarde i trerajući ga da ulazi u reku Ibar i viče: "Ja sam Ćaci", pokazuje šta je našem društvu u poslednjih godinu dana uradila blokaderdska fašistička ideologija.
Posle 18 godina, klupko oko prodaje NIS-a se odmotava, ali učesnici te sramne odluke upetljali su se u sopstvene laži, pa se više ne zna ni ko pije, ni ko plaća.
Šesta epizoda Informerovog TV spektakla “Na merama”, koja se emituje večeras od 20h, otkriće vam zašto je “žuti političar” Borko Stefanović dobio “titulu” “Pakleni vozač”, šta u teretani radi Borkov partijski šef i tajkun Dragan Đilas, gde posle Skupštine odlazi njihova stranačka drugarica Marinika Tepić…
Prošle sedmice u popularnoj Informerovoj TV emisiji "Na merama" mogli ste, između ostalog, da vidite, kako biznismen iz Ratkova Branko Babić sa Draganom J. Vučićevićem dogovara kupovinu medija Junajted grupe, šta na pijaci pazari ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, kakve turustičke aranžmane merka poslanica-blokaderka Biljana Đorđević, gde penzionerske dane provodi nekadašnji lider SPO-a Vuk Drašković…
Gosti Info jutra Nikola Rađen, bivši vaterpolista, Dragan Vasiljković, fondacija "Kapetan Dragan" i Branko Babić, biznismen komentarisali su uvrede na račun Srba koje dolaze iz regiona.
Sve više roditelja svakog dana dovozi decu u školu, što je pomodarstvo, tvrde korsnici društvenih mreža. Upravo ova tema zapalila je internet, jer mnogi tvrde da je to nekada bio blam, a danas trend sa Zapada.
Povodom aktuelnih sankcija Naftnoj industriji Srbije oglasio se i generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije Tomislav Mićović i otkrio da je trenutna situacija prilika da se rafinerija u Pančevu vrati u srpske ruke!
Studentski centar Novi Sad juče je objavio preliminarnu listu za smeštaj studenata starijih godina u studentskim domovima u Novom Sadu, Somboru i Zrenjaninu, a konačna lista biće objavljena 15. decembra.
U Mašinsko-saobraćajnoj školi u Čačku otvorena je izložba pod nazivom „Moja ćirilica”, autorke Olgice Stefanović, akademske slikarke i ikonopisca iz Novog Sada.
Do ubistva u Čačku došlo je rano jutros, a iako su prve informacije ukazivale na to da je ovo trostruko ubistvo, ispostavilo se da je reč o samoubistvu i dvostrukom ubistvu
Čačak je potresao jeziv masakr u jednoj porodičnoj kući, a u kojoj su pronađena tela majke, oca i sina. Komšije stradalih otvorile su dušu za Informer.
Književnik Radivoj Raša Popov je pre 11 godina doživeo veliku neprijatnost kada su ga napala dvojica maloletnika koji su mu oteli novac, a onda pokušali i da provale u njegov stan.
Vlasnica mačke Nikola (24) želela je da proveri da li se njena ljubimica Mila smirila i naučila da se ne igra jelkom, ali je eksperiment propao za svega nekoliko minuta.
Privatni detektiv Rejmond Rano, koji više od 30 godina prati bračna neverstva, tvrdi da postoji jedan vrlo jasan znak koji često otkriva muškarce koji varaju, a to je stanje njihovog automobila.
Fejsbuk Dejting poslednjih meseci privlači sve više pažnje, ali mlađi korisnici i dalje teško dolaze do mečeva. Starija publika mnogo bolje koristi ovu opciju, dok mladi sve češće prelaze na druge aplikacije.
Nova 2026. godina se bliži, a evropske metropole već spremaju spektakl kakav se pamti. Ovo je lista gradova koji su uvek rasprodati i poznati po dočeku o kom se priča mesecima.
Veljko Kuzmančević, suprug modne dizajnerke Verice Rakočević, ispričao je kako se odrekao potomstva i da nakon očeve smrti nikada nije posetio njegov grob.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar