(VIDEO) AMERI ĆE POLUDETI, RUSIJA SPREMA NOVI SPEJS ŠATL, A ONI SU SVOJE PENZIONISALI! Naslednik "Burana" je revolucija u svemirskim letovima!
Podeli vest
Rusija ima tehnologije i mogućnosti za uspešnu realizaciju projekta stvaranja novog kosmičkog broda, naslednika „Burana", i mogla bi da bude prva u svetu u toj sferi, ocenjuju ruski eksperti, komentarišući vest da ruska kompanija „Molnija", koja je tvorac i legendarnog „Burana", razvija novi civilni kosmički šatl
Stručnjaci ističu da pojava takvih sistema kao što su navođeni hipersonični blokovi avangarda svedoči o tome da su mnogi tehnički problemi iz sovjetskog perioda uspešno rešeni. To sugeriše da Rusija, pored tehnologija, ima i materijale koji mogu da podnesu velika opterećenja i najviše temperature. Eksperti su zbog toga sigurni da bi Rusija mogla u toj oblasti da bude prva, ako objedini sve tehnologije i razvoj sovjetske ere i kombinuje ih sa onima koji su napravljeni poslednjih godina.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
27.03.2021
16:46
Šef vazduhoplovne laboratorije „Stratonavtika" Denis Jefremov ocenjuje da je razvoj svemirskih letelica za višenamensku upotrebu veoma perspektivan pravac.
- Sada svetska svemirska industrija pokušava da napravi upravo svemirske letelice za višekratnu upotrebu. U tome već postoje uspesi, barem među Amerikancima. Mislim da je ovo pravac koji veoma perspektivan i za nas - rekao je on.
Rusija će realizovati revolucionarne projekte
Olga Sokolova, generalna direktorka kompanije „Molnija" koja ulazi u sastav koncerna „Kalašnjikov" i „Rosteh" obelodanila je da je razvoj civilnog kompleksa za višekratnu upotrebu sa orbitalnom letelicom u punom jeku i da će kompleks „u narednih pet godina poleteti u kosmos".
Reč je zapravo o sistemu s orbitalnom letelicom s ljudskom posadom, koja će moći da sleti i na aerodrom. U avgustu prošle godine, Roskosmos je naložio specijalizovanim preduzećima da razviju projekte za takve brodove za servisne stanice.
Ruski mediji podsećaju da „Molnija" od početka osamdesetih razvija višenamenski avijaciono-kosmički sistem (MAKS), koji se sastoji od nosača aviona i orbitalne letelice. Glavna svrha MAKS-a bila je isporuka tereta i posada u orbitu, uključujući i na svemirske stanice.
Projekat je obnovljen 2012. godine. Radi se o aerokosmičkom sistemu za suborbitalne turističke letove i lansiranje satelita na orbitu. Krilata letelica može da poleti iz nosača aviona, da se ubrza i dostigne visinu od 105-120 kilometara, a zatim da samostalno sleti na aerodrom.
Još prošle godine je direktor svemirske agencije „Roskosmos" Dmitrij Rogozin rekoa da Rusija pravi svemirski brod za višekratnu upotrebu, za rad na niskim orbitama.
Eksperti objašnjavaju da je pitanje svemirskih nosača za višekratnu upotrebu ponovo postalo aktuelno zbog potrebe smanjenja troškova prilikom otpravke tereta u orbitu, a procenjuje se da takvi sistemi mogu desetostruko da smanje troškove. Pored toga, pojavom novih tehnologija i resursa, koncept višekratne orbitalne letelice slične sovjetskom „Buranu" postao je izvodljiviji, imajući u vidu da sada postoje novi materijali, tehnologije, mogućnosti u automatizaciji. Eksperti su ubeđeni da Moskva na osnovu njih može da napravi revolucionarne projekte, koji po svojim taktičkim i tehničkim karakteristikama neće biti inferiorni u odnosu na prethodne, a u mnogome će ih čak i nadmašiti.
Legendarni „Buran" odgovor na američki „Spejs-šatl"
„Buran" je sovjetska kosmički brod, koji je razvila upravo kompanija „Molnija", a prema mišljenjima stručnjaka, to je bio odgovor na sličan američki projekat „Spejs-šatl", zamišljen je kao vojni sistem, što je, ujedno, bio odgovor i na, kako se verovalo, planiranu upotrebu američkih šatlova u vojne svrhe.
Projekat „Buran" je odobren 1976. godine, a svoj prvi i jedini let ovaj kosmički brod je izvršio 15. novembra 1988. Tada je projekat zatvoren zbog visokih troškova. Savremeni pandan tog šatla trebalo bi da bude jeftiniji i leti dalje, smatra Jefremov.
- Ako su ranije brodovi za višekratnu upotrebu bili veoma skupi prilikom eksploatacije, sada ih pokušavaju učiniti jeftinijim. Ili bi, makar, ti takvi brodovi trebalo da omoguće da letite dalje nego ranije - objasnio je on.
„Buran" je u orbitu lansiran pomoću supermoćne rakete-nosača „Energija", koja je takođe razvijena u okviru ovog programa.
„Buran" je dva puta obleteo zemlju na visinama između 247 i 256 kilometara, a let je trajao ukupno 205 minuta. Let je bio bez posade, jer sistem za održavanje života do tada nije bio u potpunosti testiran. Ipak, let je bio uspešan, a „Buran" je postao prva svemirska letelica koja je sletela u automatskom režimu.
Računalo se da će „Buran" ostvariti stotinu letova, a bilo je planirano da se u okviru programa napravi pet takvih kosmičkih brodova. Međutim, zbog ekonomskih teškoća sa kojima se Sovjetski Savez tih godina suočavao, finansiranje projekta je praktično prestalo posle prvog leta, iako je zvanično projekat ukinut 1993. godine.
Ruski eksperti ističu da je uprkos svemu, SSSR tada napravio jedinstven proizvod koji je mogao automatski da poleće i manevriše u orbiti, kao i pri sletanju, dok su SAD to mogle ponoviti tek 2010. godine, kada su lansirale svoj prototip H-37B.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Levičarski radikali zapalili su letnjikovac na placu koji pripada direktoru odbrambenog koncerna „Rajnmetal“ Arminu Papergeru i povezali napad sa time što ova kompanije isporučuje oružje Ukrajini, objavio je list Bild.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Milenko Jovanov reagovao je na izlaganje narodnog poslanika Demokratske stranke Nebojše Novakovića, i rekao da je uveren da je Novaković lično bio veoma pogođen onim delom ekspozea u kojem je mandatar Miloš Vučević govorio o otklonu od jugoslovenstva i jugonostalgije, što ga je navelo da prilično jadno reaguje i pokuša lično da diskredituje Vučevića.
U pokušaju da pred grčkim i srpskim narodom i širom evropskom javnošću drsko prikrije inkriminišuće činjenice o eklatantnim prekršajima režima premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija, izvestilac Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) za prijem tzv. Kosova Dora Bakojani je preduzela još jedan sramotan korak, izjavio je danas ambasador Srbije u SAD Marko Đurić.
Predsednik i šef poslaničke grupe Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma čestitao je premijeru Milošu Vučeviću na podnesenom ekspozeu koji je bio takav da se svaki građanin Srbije prepoznao.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Da li ste založili vatru u čast radničkih prava ili za neke vladare iz senke? Na temu Prvog maja u "Info danu" govorio je profesor Bojan Dimitrijević, ekonomista.
U Info jutru o prijemu lažne države u Savet Evrope i kršenju međunarodnog prava, govorio je Veljko Odalović predsednik Vladine komisije za nestala lica.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Specijalista Opšte hirurgije u Opštoj bolnici u Sremskoj Mitrovici Nikola R. saslušan je danas u Višem tužilaštvu i njemu je zbog sumnje da je počinio krivično delo teško delo protiv zdravlja ljudi, određen kućni pritvor uz elektronski nadzor, pišu portali.
Mandatar za sastav Vlade Srbije Miloš Vučević rekao je danas da će nova vlada kada je reč o sportu nastaviti kontinuitet prepoznavanja tog važnog segmenta za zdravlje nacije i da će kroz program Skok u budućnost izvršiti značajna ulaganja u sport, kao i da je predviđeno da nagrada za svaku zlatnu olimpijsku medalju u Parizu bude 200.000 evra.
Fudbaleri Novog Pazara na svom terenu minimalnim rezultatom savladali Javor iz Ivanjice sa 1:0 (0:0) , dok su subotički Spartak i Železnčar odigrali 1:1 u 33. kola plej-auta Superlige Srbije.
Pomenom u Imoli danas je obeležena 30. godišnjica smrti trostrukog svetskog šampiona Formule 1 Ajrtona Sene, na stazi na kojoj je poginuo, tokom trke za Veliku nagradu San Marina.
Skoro svako ko kupi sladoled i uspe da ga ne pojede odjednom, kanticu ili kutiju će u zamrzivač odložiti uspravno, onako kako je i stajala u prodavnici.
Uprkos dešavanjima koja su u prdohodnih mesec i više dana potresala čitav istok Srbije posebno najveće selo na području grada Bora, Zlot, iz koga su osumničeni za monstruozno ubistvo dvogodišnje Danke Ilić , tradicionalna ,,Bakljada,, u organizaciji Mesne zajednice je održana.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.