(VIDEO) AMERI ĆE POLUDETI, RUSIJA SPREMA NOVI SPEJS ŠATL, A ONI SU SVOJE PENZIONISALI! Naslednik "Burana" je revolucija u svemirskim letovima!
Podeli vest
Rusija ima tehnologije i mogućnosti za uspešnu realizaciju projekta stvaranja novog kosmičkog broda, naslednika „Burana", i mogla bi da bude prva u svetu u toj sferi, ocenjuju ruski eksperti, komentarišući vest da ruska kompanija „Molnija", koja je tvorac i legendarnog „Burana", razvija novi civilni kosmički šatl
Stručnjaci ističu da pojava takvih sistema kao što su navođeni hipersonični blokovi avangarda svedoči o tome da su mnogi tehnički problemi iz sovjetskog perioda uspešno rešeni. To sugeriše da Rusija, pored tehnologija, ima i materijale koji mogu da podnesu velika opterećenja i najviše temperature. Eksperti su zbog toga sigurni da bi Rusija mogla u toj oblasti da bude prva, ako objedini sve tehnologije i razvoj sovjetske ere i kombinuje ih sa onima koji su napravljeni poslednjih godina.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
27.03.2021
16:46
Šef vazduhoplovne laboratorije „Stratonavtika" Denis Jefremov ocenjuje da je razvoj svemirskih letelica za višenamensku upotrebu veoma perspektivan pravac.
- Sada svetska svemirska industrija pokušava da napravi upravo svemirske letelice za višekratnu upotrebu. U tome već postoje uspesi, barem među Amerikancima. Mislim da je ovo pravac koji veoma perspektivan i za nas - rekao je on.
Rusija će realizovati revolucionarne projekte
Olga Sokolova, generalna direktorka kompanije „Molnija" koja ulazi u sastav koncerna „Kalašnjikov" i „Rosteh" obelodanila je da je razvoj civilnog kompleksa za višekratnu upotrebu sa orbitalnom letelicom u punom jeku i da će kompleks „u narednih pet godina poleteti u kosmos".
Reč je zapravo o sistemu s orbitalnom letelicom s ljudskom posadom, koja će moći da sleti i na aerodrom. U avgustu prošle godine, Roskosmos je naložio specijalizovanim preduzećima da razviju projekte za takve brodove za servisne stanice.
Ruski mediji podsećaju da „Molnija" od početka osamdesetih razvija višenamenski avijaciono-kosmički sistem (MAKS), koji se sastoji od nosača aviona i orbitalne letelice. Glavna svrha MAKS-a bila je isporuka tereta i posada u orbitu, uključujući i na svemirske stanice.
Projekat je obnovljen 2012. godine. Radi se o aerokosmičkom sistemu za suborbitalne turističke letove i lansiranje satelita na orbitu. Krilata letelica može da poleti iz nosača aviona, da se ubrza i dostigne visinu od 105-120 kilometara, a zatim da samostalno sleti na aerodrom.
Još prošle godine je direktor svemirske agencije „Roskosmos" Dmitrij Rogozin rekoa da Rusija pravi svemirski brod za višekratnu upotrebu, za rad na niskim orbitama.
Eksperti objašnjavaju da je pitanje svemirskih nosača za višekratnu upotrebu ponovo postalo aktuelno zbog potrebe smanjenja troškova prilikom otpravke tereta u orbitu, a procenjuje se da takvi sistemi mogu desetostruko da smanje troškove. Pored toga, pojavom novih tehnologija i resursa, koncept višekratne orbitalne letelice slične sovjetskom „Buranu" postao je izvodljiviji, imajući u vidu da sada postoje novi materijali, tehnologije, mogućnosti u automatizaciji. Eksperti su ubeđeni da Moskva na osnovu njih može da napravi revolucionarne projekte, koji po svojim taktičkim i tehničkim karakteristikama neće biti inferiorni u odnosu na prethodne, a u mnogome će ih čak i nadmašiti.
Legendarni „Buran" odgovor na američki „Spejs-šatl"
„Buran" je sovjetska kosmički brod, koji je razvila upravo kompanija „Molnija", a prema mišljenjima stručnjaka, to je bio odgovor na sličan američki projekat „Spejs-šatl", zamišljen je kao vojni sistem, što je, ujedno, bio odgovor i na, kako se verovalo, planiranu upotrebu američkih šatlova u vojne svrhe.
Projekat „Buran" je odobren 1976. godine, a svoj prvi i jedini let ovaj kosmički brod je izvršio 15. novembra 1988. Tada je projekat zatvoren zbog visokih troškova. Savremeni pandan tog šatla trebalo bi da bude jeftiniji i leti dalje, smatra Jefremov.
- Ako su ranije brodovi za višekratnu upotrebu bili veoma skupi prilikom eksploatacije, sada ih pokušavaju učiniti jeftinijim. Ili bi, makar, ti takvi brodovi trebalo da omoguće da letite dalje nego ranije - objasnio je on.
„Buran" je u orbitu lansiran pomoću supermoćne rakete-nosača „Energija", koja je takođe razvijena u okviru ovog programa.
„Buran" je dva puta obleteo zemlju na visinama između 247 i 256 kilometara, a let je trajao ukupno 205 minuta. Let je bio bez posade, jer sistem za održavanje života do tada nije bio u potpunosti testiran. Ipak, let je bio uspešan, a „Buran" je postao prva svemirska letelica koja je sletela u automatskom režimu.
Računalo se da će „Buran" ostvariti stotinu letova, a bilo je planirano da se u okviru programa napravi pet takvih kosmičkih brodova. Međutim, zbog ekonomskih teškoća sa kojima se Sovjetski Savez tih godina suočavao, finansiranje projekta je praktično prestalo posle prvog leta, iako je zvanično projekat ukinut 1993. godine.
Ruski eksperti ističu da je uprkos svemu, SSSR tada napravio jedinstven proizvod koji je mogao automatski da poleće i manevriše u orbiti, kao i pri sletanju, dok su SAD to mogle ponoviti tek 2010. godine, kada su lansirale svoj prototip H-37B.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Nakon isteka petogodišnjeg takozvanog predsedničkog mandata Vjose Osmani, jedino što je u Prištini izvesno jeste da Aljbin Kurti postaje apsolutni vladar lažne države, nešto poput monarha, čime kreće novi pakao za Srbe u južnoj srpskoj pokrajini.
Svetske cene hrane su u martu porasle drugi mesec zaredom, na naviši nivo od septembra 2025, a poskupljenja su zabeležena u svim kategorijama, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Seoba blokadera iz Rektorata dogodila se četiri dana nakon što je UKP, po nalogu tužilaštva, ušla u Rektorat u sklopu istrage smrti studentkinje Filozofskog fakulteta Milice Živković (25).
Odluka novih vlasnika Junajted medije da kao zakosne zastupnike u Agenciji za privredne registre (APR) umesto Igora Božića postave Brena Sadlera, izvršnog direktora za informativni program Adria News Networka (ANN), i Wouter van Houwelingen, višeg korporativnog predstavnika ANN, pokrenula je novi talas histerije u tajkunskim medijima.
Predsednik Srbija centra (SRCE) Zdravko Ponoš očajan je zbog poraza na nedavno održanim lokalnim izborima, na kojima je Srpska napredna stranka (SNS) ostvarila ubedljivu pobedu, a za sve je okrivio blokadere.
Informer televizija od ponedeljka u 21 čas pokreće prvi "Srpski dnevnik", a jedna od voditeljki, Sanja Batar rekla je da gledaoce očekuje neverovatan format, jer će se pričati ono što drugi ne smeju.
Srbija će se projektom "Mozaik" i pravljenjem svog satelita uključiti u razvoj svemirskih tehnologija, što je izuzetno važno jer će u budućnosti razvoj tih tehnologija sve više uticati na razvoj ekonomije, izjavio je savetnik ministra u Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Zoran Tomić.
U većem delu Srbije danas će biti umereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i toplije. Samo na istoku i jugu ujutro i pre podne biće pretežno oblačno, mestimično sa slabom kišom, a na visokim planinama sa slabim snegom. Temperature će se kretati od 4 do 19 stepeni.
Živote Borisa Majorskog i Dejane Neralić je 18. oktobra 2022. godine prekinuo muškarac (83) koji ih je pokosio automobilom, dok su oni skuterom išli u jedno etno selo nedaleko od Novog Sada.
Tela majke (30) i deteta (5) nađena su u porodičnoj kući u Donjoj Bistri pre tačno četiri godine, a kako je istragom utvrđeno, majka je između 9.30 i 11 časova ujutru ubila svoje dete u kupatilu, nakon čega je izvršila samoubistvo.
Serija "Katarina Velika" od ponedeljka biće emitovana u novom terminu, od 21.30 čas, razlog za to jeste nova informativna emisija na TV Informer "Srpski dnevnik", koji ćete moći da gledate u 21 čas.
Kupovina polovnog Epl uređaja omogućava uštedu i doprinos očuvanju životne sredine, ali nosi i rizike poput istrošene baterije, ograničene softverske podrške i nepredvidivog stanja uređaja.
Među brojnim idejama za farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja, jedan trik se posebno izdvojio jer je lak za izvođenje, a rezultat izgleda veoma efektno.
Pevačica Marina Visković progovorila je o partneru koji živi u Dubaiju, trenutnom stanju usled rata na Bliskom istoku, pa otkrila da mu ne kuva jer je jednom prilikom zapalila kuhinju.
Bivši rijaliti učesnik Kristijan Golubović izgubio je prvu ženu Danijelu zbog borbe sa opakom bolešću, a sada se prisetio kako je na njeno lečenje dao 21.000 evra za 21 tabletu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar