(VIDEO) AMERI ĆE POLUDETI, RUSIJA SPREMA NOVI SPEJS ŠATL, A ONI SU SVOJE PENZIONISALI! Naslednik "Burana" je revolucija u svemirskim letovima!
Podeli vest
Rusija ima tehnologije i mogućnosti za uspešnu realizaciju projekta stvaranja novog kosmičkog broda, naslednika „Burana", i mogla bi da bude prva u svetu u toj sferi, ocenjuju ruski eksperti, komentarišući vest da ruska kompanija „Molnija", koja je tvorac i legendarnog „Burana", razvija novi civilni kosmički šatl
Stručnjaci ističu da pojava takvih sistema kao što su navođeni hipersonični blokovi avangarda svedoči o tome da su mnogi tehnički problemi iz sovjetskog perioda uspešno rešeni. To sugeriše da Rusija, pored tehnologija, ima i materijale koji mogu da podnesu velika opterećenja i najviše temperature. Eksperti su zbog toga sigurni da bi Rusija mogla u toj oblasti da bude prva, ako objedini sve tehnologije i razvoj sovjetske ere i kombinuje ih sa onima koji su napravljeni poslednjih godina.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
27.03.2021
16:46
Šef vazduhoplovne laboratorije „Stratonavtika" Denis Jefremov ocenjuje da je razvoj svemirskih letelica za višenamensku upotrebu veoma perspektivan pravac.
- Sada svetska svemirska industrija pokušava da napravi upravo svemirske letelice za višekratnu upotrebu. U tome već postoje uspesi, barem među Amerikancima. Mislim da je ovo pravac koji veoma perspektivan i za nas - rekao je on.
Rusija će realizovati revolucionarne projekte
Olga Sokolova, generalna direktorka kompanije „Molnija" koja ulazi u sastav koncerna „Kalašnjikov" i „Rosteh" obelodanila je da je razvoj civilnog kompleksa za višekratnu upotrebu sa orbitalnom letelicom u punom jeku i da će kompleks „u narednih pet godina poleteti u kosmos".
Reč je zapravo o sistemu s orbitalnom letelicom s ljudskom posadom, koja će moći da sleti i na aerodrom. U avgustu prošle godine, Roskosmos je naložio specijalizovanim preduzećima da razviju projekte za takve brodove za servisne stanice.
Ruski mediji podsećaju da „Molnija" od početka osamdesetih razvija višenamenski avijaciono-kosmički sistem (MAKS), koji se sastoji od nosača aviona i orbitalne letelice. Glavna svrha MAKS-a bila je isporuka tereta i posada u orbitu, uključujući i na svemirske stanice.
Projekat je obnovljen 2012. godine. Radi se o aerokosmičkom sistemu za suborbitalne turističke letove i lansiranje satelita na orbitu. Krilata letelica može da poleti iz nosača aviona, da se ubrza i dostigne visinu od 105-120 kilometara, a zatim da samostalno sleti na aerodrom.
Još prošle godine je direktor svemirske agencije „Roskosmos" Dmitrij Rogozin rekoa da Rusija pravi svemirski brod za višekratnu upotrebu, za rad na niskim orbitama.
Eksperti objašnjavaju da je pitanje svemirskih nosača za višekratnu upotrebu ponovo postalo aktuelno zbog potrebe smanjenja troškova prilikom otpravke tereta u orbitu, a procenjuje se da takvi sistemi mogu desetostruko da smanje troškove. Pored toga, pojavom novih tehnologija i resursa, koncept višekratne orbitalne letelice slične sovjetskom „Buranu" postao je izvodljiviji, imajući u vidu da sada postoje novi materijali, tehnologije, mogućnosti u automatizaciji. Eksperti su ubeđeni da Moskva na osnovu njih može da napravi revolucionarne projekte, koji po svojim taktičkim i tehničkim karakteristikama neće biti inferiorni u odnosu na prethodne, a u mnogome će ih čak i nadmašiti.
Legendarni „Buran" odgovor na američki „Spejs-šatl"
„Buran" je sovjetska kosmički brod, koji je razvila upravo kompanija „Molnija", a prema mišljenjima stručnjaka, to je bio odgovor na sličan američki projekat „Spejs-šatl", zamišljen je kao vojni sistem, što je, ujedno, bio odgovor i na, kako se verovalo, planiranu upotrebu američkih šatlova u vojne svrhe.
Projekat „Buran" je odobren 1976. godine, a svoj prvi i jedini let ovaj kosmički brod je izvršio 15. novembra 1988. Tada je projekat zatvoren zbog visokih troškova. Savremeni pandan tog šatla trebalo bi da bude jeftiniji i leti dalje, smatra Jefremov.
- Ako su ranije brodovi za višekratnu upotrebu bili veoma skupi prilikom eksploatacije, sada ih pokušavaju učiniti jeftinijim. Ili bi, makar, ti takvi brodovi trebalo da omoguće da letite dalje nego ranije - objasnio je on.
„Buran" je u orbitu lansiran pomoću supermoćne rakete-nosača „Energija", koja je takođe razvijena u okviru ovog programa.
„Buran" je dva puta obleteo zemlju na visinama između 247 i 256 kilometara, a let je trajao ukupno 205 minuta. Let je bio bez posade, jer sistem za održavanje života do tada nije bio u potpunosti testiran. Ipak, let je bio uspešan, a „Buran" je postao prva svemirska letelica koja je sletela u automatskom režimu.
Računalo se da će „Buran" ostvariti stotinu letova, a bilo je planirano da se u okviru programa napravi pet takvih kosmičkih brodova. Međutim, zbog ekonomskih teškoća sa kojima se Sovjetski Savez tih godina suočavao, finansiranje projekta je praktično prestalo posle prvog leta, iako je zvanično projekat ukinut 1993. godine.
Ruski eksperti ističu da je uprkos svemu, SSSR tada napravio jedinstven proizvod koji je mogao automatski da poleće i manevriše u orbiti, kao i pri sletanju, dok su SAD to mogle ponoviti tek 2010. godine, kada su lansirale svoj prototip H-37B.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić ponovo je iskoristio priliku da se, preko hrvatskih medija, obračuna sa sopstvenom državom i narodom, nastavljajući kontinuitet svojih političkih nastupa usmerenih isključivo protiv Srbije.
Na televiziji Pink završeno je prvo ovogodišnje izdanje emisije "Hit tvit". Voditeljka Verica Bradić sa svojim gostima analizirala je događaje koji su uzdrmali planetu.
Peta epizoda Exatlona Srbija bila je veoma napeta, kako na poligonu, tako i u redovima Plavih i Crvenih. Ipak, Plavi tim je odneo ubedljivu pobedu rezultatom 10:1.
U večerašnjim nominacijama u Exatlonu Srbija, borbu je izgubio Marko Milovanović, koji je ujedno prvi učesnik koji će napustiti najveći sportski rijaliti na svetu.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Danas se nastavlja suđenje četvorici pripadnika organizovane kriminalne grupe optuženih da su 29. januara 2021. godine, u Rakovici, na podmukao način ubili Zorana Uskokovića zvanog Skole.
Pre četiri godine, holandski istražitelji pronašli su deo plena ukradenog tokom spektakularne pljačke na sajmu umetnosti i antikviteta TEFAF, za koju se sumnjalo da su je izveli pripadnici grupe Pink Panteri iz Srbije.
Zoran Marjanović koji je optužen da je 2. aprila 2016. na nasipu u Crvenki kod Borče ubio suprugu, pevačicu Jelenu Marjanović, u petak bi posle skoro dva meseca ponovo trebalo da sedne na optuženičku klupu Višeg suda u Beogradu.
Glumica Olivera Viktorović (62) priznala je da je nudista i otkrila je da je to postala sasvim slučajno zbog zdravstvenih problema koje je imala sa jajnicima.
Pevačice Sabrina Salerno, Samanta Foks i Kim Vajld su osamdesetih godina važile za najveće seks bombe u svetu, a veliku popularnost imale su i u Srbiji.
Vlada Srbije donela je odluku o dodeli priznanja za vrhunski doprinos nacionalnoj kulturi, odnosno kulturi nacionalnih manjina, čime je 21 umetnik i kulturni radnik ostvario pravo na doživotno mesečno primanje u visini prosečne zarade, saopštilo je Udruženje dramskih umetnika Srbije.
Serija "Igra prestola" ("Game of Thrones") dobiće više nastavaka. Džordž R.R. Martin, po čijim knjigama je serija nastala, potvrdio je da HBO radi na novim projektima među kojima je i pomenuta hit serija.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar