Rusija ima tehnologije i mogućnosti za uspešnu realizaciju projekta stvaranja novog kosmičkog broda, naslednika „Burana", i mogla bi da bude prva u svetu u toj sferi, ocenjuju ruski eksperti, komentarišući vest da ruska kompanija „Molnija", koja je tvorac i legendarnog „Burana", razvija novi civilni kosmički šatl
Stručnjaci ističu da pojava takvih sistema kao što su navođeni hipersonični blokovi avangarda svedoči o tome da su mnogi tehnički problemi iz sovjetskog perioda uspešno rešeni. To sugeriše da Rusija, pored tehnologija, ima i materijale koji mogu da podnesu velika opterećenja i najviše temperature. Eksperti su zbog toga sigurni da bi Rusija mogla u toj oblasti da bude prva, ako objedini sve tehnologije i razvoj sovjetske ere i kombinuje ih sa onima koji su napravljeni poslednjih godina.
Šef vazduhoplovne laboratorije „Stratonavtika" Denis Jefremov ocenjuje da je razvoj svemirskih letelica za višenamensku upotrebu veoma perspektivan pravac.
- Sada svetska svemirska industrija pokušava da napravi upravo svemirske letelice za višekratnu upotrebu. U tome već postoje uspesi, barem među Amerikancima. Mislim da je ovo pravac koji veoma perspektivan i za nas - rekao je on.
Rusija će realizovati revolucionarne projekte
Olga Sokolova, generalna direktorka kompanije „Molnija" koja ulazi u sastav koncerna „Kalašnjikov" i „Rosteh" obelodanila je da je razvoj civilnog kompleksa za višekratnu upotrebu sa orbitalnom letelicom u punom jeku i da će kompleks „u narednih pet godina poleteti u kosmos".
Reč je zapravo o sistemu s orbitalnom letelicom s ljudskom posadom, koja će moći da sleti i na aerodrom. U avgustu prošle godine, Roskosmos je naložio specijalizovanim preduzećima da razviju projekte za takve brodove za servisne stanice.
Ruski mediji podsećaju da „Molnija" od početka osamdesetih razvija višenamenski avijaciono-kosmički sistem (MAKS), koji se sastoji od nosača aviona i orbitalne letelice. Glavna svrha MAKS-a bila je isporuka tereta i posada u orbitu, uključujući i na svemirske stanice.
Projekat je obnovljen 2012. godine. Radi se o aerokosmičkom sistemu za suborbitalne turističke letove i lansiranje satelita na orbitu. Krilata letelica može da poleti iz nosača aviona, da se ubrza i dostigne visinu od 105-120 kilometara, a zatim da samostalno sleti na aerodrom.
Još prošle godine je direktor svemirske agencije „Roskosmos" Dmitrij Rogozin rekoa da Rusija pravi svemirski brod za višekratnu upotrebu, za rad na niskim orbitama.
Eksperti objašnjavaju da je pitanje svemirskih nosača za višekratnu upotrebu ponovo postalo aktuelno zbog potrebe smanjenja troškova prilikom otpravke tereta u orbitu, a procenjuje se da takvi sistemi mogu desetostruko da smanje troškove. Pored toga, pojavom novih tehnologija i resursa, koncept višekratne orbitalne letelice slične sovjetskom „Buranu" postao je izvodljiviji, imajući u vidu da sada postoje novi materijali, tehnologije, mogućnosti u automatizaciji. Eksperti su ubeđeni da Moskva na osnovu njih može da napravi revolucionarne projekte, koji po svojim taktičkim i tehničkim karakteristikama neće biti inferiorni u odnosu na prethodne, a u mnogome će ih čak i nadmašiti.
Legendarni „Buran" odgovor na američki „Spejs-šatl"
„Buran" je sovjetska kosmički brod, koji je razvila upravo kompanija „Molnija", a prema mišljenjima stručnjaka, to je bio odgovor na sličan američki projekat „Spejs-šatl", zamišljen je kao vojni sistem, što je, ujedno, bio odgovor i na, kako se verovalo, planiranu upotrebu američkih šatlova u vojne svrhe.
Projekat „Buran" je odobren 1976. godine, a svoj prvi i jedini let ovaj kosmički brod je izvršio 15. novembra 1988. Tada je projekat zatvoren zbog visokih troškova. Savremeni pandan tog šatla trebalo bi da bude jeftiniji i leti dalje, smatra Jefremov.
- Ako su ranije brodovi za višekratnu upotrebu bili veoma skupi prilikom eksploatacije, sada ih pokušavaju učiniti jeftinijim. Ili bi, makar, ti takvi brodovi trebalo da omoguće da letite dalje nego ranije - objasnio je on.
„Buran" je u orbitu lansiran pomoću supermoćne rakete-nosača „Energija", koja je takođe razvijena u okviru ovog programa.
„Buran" je dva puta obleteo zemlju na visinama između 247 i 256 kilometara, a let je trajao ukupno 205 minuta. Let je bio bez posade, jer sistem za održavanje života do tada nije bio u potpunosti testiran. Ipak, let je bio uspešan, a „Buran" je postao prva svemirska letelica koja je sletela u automatskom režimu.
Računalo se da će „Buran" ostvariti stotinu letova, a bilo je planirano da se u okviru programa napravi pet takvih kosmičkih brodova. Međutim, zbog ekonomskih teškoća sa kojima se Sovjetski Savez tih godina suočavao, finansiranje projekta je praktično prestalo posle prvog leta, iako je zvanično projekat ukinut 1993. godine.
Ruski eksperti ističu da je uprkos svemu, SSSR tada napravio jedinstven proizvod koji je mogao automatski da poleće i manevriše u orbiti, kao i pri sletanju, dok su SAD to mogle ponoviti tek 2010. godine, kada su lansirale svoj prototip H-37B.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Raketa Cirkon ispaljena je četiri puta sa fregate Admiral Gorškov na Arktiku. Prema izveštajima, svaki put su rakete, koje mogu da putuju brzinom od 6.100 km / h, pogodile svoj cilj
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocenio je da su državljani Srbije koji su sa čarter leta vraćeni iz Tivta za Beograd doživeli neprimeren tretman, te da bi njihov doček bio drugačiji da su nosili politički podobne poruke.
Urednik dnevnog lista "Vijesti" i nekadašnji predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) Vukašin Obradović ocenio je da su odnosi Crne Gore i Srbije u poslednjih mesec dana ozbiljno narušeni, te da su dešavanja uoči Samita EU - Zapadni Balkan, uključujući slučaj zadržavanja u Tivtu i vraćanja čarter leta iz Beograda, posledica šire političke operacije čiji je cilj bio prikrivanje neuspeha SNS vlasti u Srbiji na polju EU integracija.
Bivši višestruki predsednik i premijer Crne Gore i počasni predsednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović ocenio je da su dešavanja uoči Samita EU - Zapadni Balkan, vezana za zadržavanje u Tivtu i vraćanje čarter leta iz Beograda, posledica "neodgovorne politike koja koja ne vodi računa o dobrosusedskim odnosima niti o zajedničkom evropskom putu regiona".
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević obišao je danas selo Kolut kod Sombora, gde je razgovarao sa građanima i poručio da su upravo građani Srbije pokazali odgovornost i sačuvali stabilnost države u prethodnom periodu punom izazova.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Prvi put se objavljuju pisma igumana Jefrema iz atinskog zatvora, gde je 2011. bio pritvoren zbog spora oko zemljišta pre nego što je potpuno oslobođen.
Samo obična voda često nije dovoljna za pravu rehidrataciju organizma jer joj fale ključni minerali, a nutricionistkinja Jovana Srejić otkriva recept za savršen domaći napitak.
Sitno se odbrojava do početka berbe malina, a voćari u Arilju već sad u malinjacima imaju pune ruke posla. Kako kažu očekuje se rod sličan, ili nešto bolji od prošlogodišnjeg.
Policija je uhapsila crnogorskog državljanina R. C. (42), za kojim je NCB Interpola Podgorica raspisao međunarodnu poternicu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest meseci zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
U Splitskoj ulici u Mostaru sinoć se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je oštećen veći broj parkiranih vozila i saobraćajnih znakova, a prema nezvaničnim informacijama vozač je bio pod dejstvom alkohola.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Bivša rijaliti učesnica Kristina Spalević ne planira da se pomiri sa bivšim partnerom Kristijanom Golubovićem, ali je sada priznala da emocije prema njemu nisu nestale.
Karlo Zagorac se proslavio u rijaliti programu "Veliki brat" pre skoro dve decenije. Danas ga ne biste prepoznali, a za njegovu ženu mnogi misle da mu je ćerka.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar