NI AMERI, NITI RUSI NE MOGU DA SE ZAŠTITE OD NJIH - ŠTIT NE FUNKCIONIŠE! Jeftini su, teško ih oboriti, a brutalno su ratno sredstvo...
Podeli vest
Kopnena vojska SAD izabrala je kompaniju „Dinetiks", deo korporacije „Leidos", da napravi prototip sistema za borbu protiv bespilotnih letelica. Sistem je dobio naziv „Neuništivi štit" (Enduring Shield). Na sličnim sistemima radi i Rusija
Vojni kolumnista lista „Gazeta.ru" Mihail Hodarenok otkriva šta je glavni problem borbe protiv dronova.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
29.08.2021
09:47
Drugi pokušaj Amerike
Kopnena vojska SAD prvobitno je planirala da napravi Višenamenski lanser (MML, Multi-Mission Launcher) kao deo rešenja Zaštite od indirektnog napada (IFPC, Indirect Fires Protection Capability). Međutim, program je zaustavljen zbog „tehnoloških problema".
„Neuništivi štit" je sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane koji može da otkrije vazdušne objekte u okruženju i ima mogućnost da istovremeno gađa nekoliko ciljeva, tvrdi projektant sistema.
Ovaj sistem je jednostavan za korišćenje i može se u potpunosti koristiti sa Integrisanim sistemom borbene kontrole (IBCS, Integrated Battle Command System), mrežom koja objedinjuje radiolokatore, štabove, komunikacijske veze i baterije protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane vojske SAD i njenih saveznika.
Kopnena vojska SAD planira da napravi, sertifikuje i dostavi „prototipove koji su spremni za eksploataciju" do 2023. godine, piše portal „Difens njuz". Plan je da se potpiše ugovor za proizvodnju 400 lansera i odgovarajući broj protivraketa.
O jačanju mogućnosti u borbi protiv dronova govorilo se i na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2021". Ruski koncern „Almaz Antej" počeo je da radi na protivavionskim raketama malih razmera koje su predviđene za uništavanje dronova, saopštio je glavni konstruktor koncerna Pavel Sozinov.
Bez veštačke inteligencije se ne može
Međutim, ni lanseri ni rakete malog kalibra nisu glavni problem borbe protiv bespilotnih letelica.
Kako bi počela izgradnja sistema protivvazduhoplovne odbrane za borbu protiv dronova svih vrsta, neophodno je stvoriti efikasan radarski sistem koji sada ne postoji.
Pritom, zone otkrivanja radio-lokacijskih stanica svih tipova moraju da obezbede otkrivanje i pratnju svih mogućih vazdušnih objekata sa izuzetno malih visina. Pored toga, praktično na svim tipovima savremenih lokatora se mora dodati optički kanal. Važno je i da radio-lokacijska stanica ima veliku pokretljivost, kao i da vreme razmeštanja lokatora ne bude duže od pet minuta.
Jedan od najvažnijih zadataka je proizvodnja automatizovanog sistema za prikupljanje, analizu radio-lokacijskih informacija i pronalaženje pravovremenih ciljeva svim mogućim vatrenim sredstvima. Verovatno se i ovde ne može bez veštačke inteligencije, a dok period kašnjenja informacija ne sme biti veći od nekoliko sekundi.
U borbu protiv dronova, pored protivavionskih raketnih sistema kratkog dometa, moraju se uključiti i ratni helikopteri, koji imaju specijalno obučene posade i mitraljeze kalibra 12,7 milimetara. Na svakom helikopteru ih ima od 6 do 12.
Neophodno je da se iz prvog napada onesposobi dron, jer je moguće da neće biti druge prilike.
Problem je u tome što ne mogu svi helikopteri da stignu sve tipove dronova, pa je za uništavanje dronova potrebno da se koriste avioni tipa Jak-130 i čak laki turboelisni avioni tipa EMB-314 „Super tukano" brazilske kompanije „Embrajer", koji imaju veliki broj mitraljeza i topova kalibra 12,7-23 milimetra.
Pored toga, potrebno je i da se specijalizovana oklopna vozila opreme protivavionskim mitraljezima kalibra 12,7-30 milimetara, dok bi njihov broj trebalo da bude od četiri pa naviše. Slična vozila bi trebalo da budu predviđena i za borbu protiv dronova-kamikaza.
Najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski kompleks „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i veliku brzinu prilikom gađanja. Ovaj sistem će omogućiti da se skrati opseg upotrebe preciznog naoružanja dronova, odnosno da se omogući uništavanje dronova pre nego što lansiraju rakete.
Jaz u ceni odbrambenih i napadačkih dronova
Sa smanjenjem mase i gabarita, kao i povećanjem broja dronova koji učestvuju samo u jednom napadu, ostaje problem naoružavanja vojske laserskim naoružanjem, s obzirom da je trenutno glavni problem veliki cenovni jaz između napadačkih i odbrambenih dronova.
Udarni dron-kamikaza može da košta nekoliko stotina dolara, a cena protivavionske vođene rakete kratkog dometa može dostići i do nekoliko desetina hiljada dolara.
Primena klasičnih sredstava odbrane (protivavionskog raketnog kompleksa i zenitno-raketnog sistema kratkog i dugog dometa) protiv sličnih vazdušnih objekata može dovesti do krajnjeg iznurivanja mogućnosti druge strane i ujedno povlači za sobom kolaps odbrambeno-industrijskog kompleksa tokom dugih borbenih akcija.
Krajnje efikasno sredstvo borbe protiv svih tipova dronova je primena sredstava radio-elektronske borbe. Upravo radio-elektronska borba u značajnoj meri može da smanji borbene sposobnosti drona, jer svi tipovi dronova imaju radio kanale bez kojih navigacija i sistemi odbrane ne mogu reagovati. Pored toga, efikasnost će se pokazati i zahvaljujući stanici za vizuelno-optičko ometanje koja praktično postoji na svim dronovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o svim najaktuelnijim temama i odgovarao na sva najvažnija pitanja u telefonskom uključenju na Informer TV.
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije navelo je danas u saopštenju da je napad Amerike i Izraela na Iran bila planirana vojna akcija protiv suverene države.
Predsedniku Socijalističke partije Srbije (SPS) i ministru u Vladi Srbije Ivici Dačiću, koji je hospitalizovan zbog obostrane upale pluća, stigao je veliki broj telegrama i pisama podrške iz zemlje i inostranstva, saopštilo je rukovodstvo stranke.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin na brutalan način je odgovorio blokaderu Borislavu Novakoviću, potpredsedniku Novog pokreta Srbije, koji je izrekao niz sramnih optužbi na račun vlasti u tajkunskom Radaru.
Danska je jedna od najrazvijenijih zemalja Evrope koja redovno svima drugima drži lekcije iz demokratije, pa tako i Srbiji, posebno kada je u pitanju održavanje izbora, a evo kako glasanje izgleda u ovoj zemlji.
Lider SNS i savetnik predsednika republike, Miloš Vučević ocenio je da je svet ušao u period ozbiljne nestabilnosti, obeležen novim sukobima, ratovima i sve dubljim podelama među državama i narodima, poručivši da je u takvim okolnostima najvažnije da Srbija sačuva mir i stabilnost.
U Specijalnoj emisiji Exatlona Radojica Lazić otkrio je kako je izgledao njegov prvi susret sa Jovanom Radulovićem Jodžirom, sa kojim danas ima izuzetno snažno prijateljstvo.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam u čemu uživa glumac Mima Karadžić, šta "merka" muzičar Dženan Lončarević, kako izgleda "modni pohod" glumice Vesne Trivalić, na koji način se biznismen Toplica Spasojević odmara od posla, za čime traga fotograf i režiser Dejan Milićević, kuda žuri perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, zašto je poličar u pokušaju Srđan Milivojević teški licemer...
Od 3. marta u 22 časa na Informer TV stiže nova emisija "Dobro veče, Srbadijo", autorski projekat koji podseća na to ko smo, odakle smo i šta ne smemo da zaboravimo.
Prošle sedmice u Informerovoj popularnoj emisiji "Na merama" otkrili smo vam sa kim sedi okoreli blokader Jovo Bakić, šta kupuje voditeljka Marija Veljković, kakve su reakcije prolaznika na fudbalera Marka Arnautovića, kako glumica blokaderka Svetlana Bojković glumata u privatnom životu, na koji način se opušta advokat Toma Fila...
Profesor doktor Vladan Petrov, predsednik Ustavnog suda gostujući u Prvim info komentarisao je situaciju u državi i način na koji mediji plasiraju informacije.
Eksplozije koje su jutros odjeknule u Ujedinjenim Arapskim Emiratima uznemirile su javnost. Građanima Srbije koji trenutno borave na teritoriji te zemlje stigao je apel da potraže zaklon. Na Bliskom istoku je u toku sveopšti rat.
Biznismen i brat nekadašnjeg predsednika Crne Gore, Aco Đukanović, saslušavan je danas skoro pet sati u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću nakon čega mu je određeno zadržavanje do 72 sata.
Leskovčanin V.S. koji se teretio da je ukrao ikonu Bogorodice sa Hristom koju je 2024. godine u Srbiju doneo pokojni monah sa Hilandara Velikosimnik Simeon Krajnović pravnosnažno je oslobođen optužbe.
Legendarni komičar Džim Keri šokirao je javnost svojim izgledom na 51. dodeli prestižnih francuskih filmskih priznanja u Parizu, gde se pojavio potpuno neprepoznatljiv.
Katarina Velika volela je muziku, ali je bila i njen pokrovitelj i veliki kulturni radnik za vreme svoje vladavine. Pisala je čak i libreta, a ponekad i pevala dvorske kantate.
Serija "Otvorena vrata" odavno je stekla status kultnog televizijskog ostvarenja, a replike Katarine Anđelić Cakane, koju je maestralno odigrala Vesna Trivalić, citiraju se i decenijama nakon prvog emitovanja.
Mnogi se svakodnevno oslanjaju na Viber, ali malo ko se upušta u dublja podešavanja same aplikacije. Ovo su skrivene opcje koje će vam unaprediti korišćenje.
Spavanje u čarapama deli mišljenja, a prema nekim isrtaživanjima može imati i prednosti i rizike, u zavisnosti od navika, udobnosti i zdravstvenog stanja osobe.
Evropljani sve više vole kratka putovanja, posebno vikend odmore i produžene praznike. Najtraženije destinacije kombinuju kulturu, dobru zabavu i opuštanje, što ih čini idealnim izborom za brzi beg iz svakodnevnice.
Kejt Mos (52) se možda više ne pojavljuje na modnoj sceni kao ranije, ali definitivno nije zaboravila pistu, nedavno se vratila pred publiku na reviji Gučija tokom Nedelje mode u Milanu.
Programer Samija Azdoufala je slučajno otkrio propust koji mu je omogućio pristup hiljadama robot usisivača širom sveta, pokazujući koliko pametni domovi mogu biti ranjivi.
Učesnik rijalitija "Elita" Asmin Durdžić našao se na meti brojnih komentara nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kojem tokom Ramazana jede slaninu, iako se u javnosti predstavlja kao vernik.
Muzičar Đorđe David gotovo nikada se ne pojavljuje u javnosti sa 18 godina mlađom suprugom Anom, a sada je došao sa njom na jednogodišnji pomen Saši Popoviću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar