NI AMERI, NITI RUSI NE MOGU DA SE ZAŠTITE OD NJIH - ŠTIT NE FUNKCIONIŠE! Jeftini su, teško ih oboriti, a brutalno su ratno sredstvo...
Podeli vest
Kopnena vojska SAD izabrala je kompaniju „Dinetiks", deo korporacije „Leidos", da napravi prototip sistema za borbu protiv bespilotnih letelica. Sistem je dobio naziv „Neuništivi štit" (Enduring Shield). Na sličnim sistemima radi i Rusija
Vojni kolumnista lista „Gazeta.ru" Mihail Hodarenok otkriva šta je glavni problem borbe protiv dronova.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
29.08.2021
09:47
Drugi pokušaj Amerike
Kopnena vojska SAD prvobitno je planirala da napravi Višenamenski lanser (MML, Multi-Mission Launcher) kao deo rešenja Zaštite od indirektnog napada (IFPC, Indirect Fires Protection Capability). Međutim, program je zaustavljen zbog „tehnoloških problema".
„Neuništivi štit" je sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane koji može da otkrije vazdušne objekte u okruženju i ima mogućnost da istovremeno gađa nekoliko ciljeva, tvrdi projektant sistema.
Ovaj sistem je jednostavan za korišćenje i može se u potpunosti koristiti sa Integrisanim sistemom borbene kontrole (IBCS, Integrated Battle Command System), mrežom koja objedinjuje radiolokatore, štabove, komunikacijske veze i baterije protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane vojske SAD i njenih saveznika.
Kopnena vojska SAD planira da napravi, sertifikuje i dostavi „prototipove koji su spremni za eksploataciju" do 2023. godine, piše portal „Difens njuz". Plan je da se potpiše ugovor za proizvodnju 400 lansera i odgovarajući broj protivraketa.
O jačanju mogućnosti u borbi protiv dronova govorilo se i na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2021". Ruski koncern „Almaz Antej" počeo je da radi na protivavionskim raketama malih razmera koje su predviđene za uništavanje dronova, saopštio je glavni konstruktor koncerna Pavel Sozinov.
Bez veštačke inteligencije se ne može
Međutim, ni lanseri ni rakete malog kalibra nisu glavni problem borbe protiv bespilotnih letelica.
Kako bi počela izgradnja sistema protivvazduhoplovne odbrane za borbu protiv dronova svih vrsta, neophodno je stvoriti efikasan radarski sistem koji sada ne postoji.
Pritom, zone otkrivanja radio-lokacijskih stanica svih tipova moraju da obezbede otkrivanje i pratnju svih mogućih vazdušnih objekata sa izuzetno malih visina. Pored toga, praktično na svim tipovima savremenih lokatora se mora dodati optički kanal. Važno je i da radio-lokacijska stanica ima veliku pokretljivost, kao i da vreme razmeštanja lokatora ne bude duže od pet minuta.
Jedan od najvažnijih zadataka je proizvodnja automatizovanog sistema za prikupljanje, analizu radio-lokacijskih informacija i pronalaženje pravovremenih ciljeva svim mogućim vatrenim sredstvima. Verovatno se i ovde ne može bez veštačke inteligencije, a dok period kašnjenja informacija ne sme biti veći od nekoliko sekundi.
U borbu protiv dronova, pored protivavionskih raketnih sistema kratkog dometa, moraju se uključiti i ratni helikopteri, koji imaju specijalno obučene posade i mitraljeze kalibra 12,7 milimetara. Na svakom helikopteru ih ima od 6 do 12.
Neophodno je da se iz prvog napada onesposobi dron, jer je moguće da neće biti druge prilike.
Problem je u tome što ne mogu svi helikopteri da stignu sve tipove dronova, pa je za uništavanje dronova potrebno da se koriste avioni tipa Jak-130 i čak laki turboelisni avioni tipa EMB-314 „Super tukano" brazilske kompanije „Embrajer", koji imaju veliki broj mitraljeza i topova kalibra 12,7-23 milimetra.
Pored toga, potrebno je i da se specijalizovana oklopna vozila opreme protivavionskim mitraljezima kalibra 12,7-30 milimetara, dok bi njihov broj trebalo da bude od četiri pa naviše. Slična vozila bi trebalo da budu predviđena i za borbu protiv dronova-kamikaza.
Najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski kompleks „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i veliku brzinu prilikom gađanja. Ovaj sistem će omogućiti da se skrati opseg upotrebe preciznog naoružanja dronova, odnosno da se omogući uništavanje dronova pre nego što lansiraju rakete.
Jaz u ceni odbrambenih i napadačkih dronova
Sa smanjenjem mase i gabarita, kao i povećanjem broja dronova koji učestvuju samo u jednom napadu, ostaje problem naoružavanja vojske laserskim naoružanjem, s obzirom da je trenutno glavni problem veliki cenovni jaz između napadačkih i odbrambenih dronova.
Udarni dron-kamikaza može da košta nekoliko stotina dolara, a cena protivavionske vođene rakete kratkog dometa može dostići i do nekoliko desetina hiljada dolara.
Primena klasičnih sredstava odbrane (protivavionskog raketnog kompleksa i zenitno-raketnog sistema kratkog i dugog dometa) protiv sličnih vazdušnih objekata može dovesti do krajnjeg iznurivanja mogućnosti druge strane i ujedno povlači za sobom kolaps odbrambeno-industrijskog kompleksa tokom dugih borbenih akcija.
Krajnje efikasno sredstvo borbe protiv svih tipova dronova je primena sredstava radio-elektronske borbe. Upravo radio-elektronska borba u značajnoj meri može da smanji borbene sposobnosti drona, jer svi tipovi dronova imaju radio kanale bez kojih navigacija i sistemi odbrane ne mogu reagovati. Pored toga, efikasnost će se pokazati i zahvaljujući stanici za vizuelno-optičko ometanje koja praktično postoji na svim dronovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO planira da u naredne dve godine znatno ojača odbranu na evropskim granicama sa Rusijom, pre svega kroz uspostavljanje takozvane automatizovane odbrambene zone, koja bi bila opremljena sistemima sposobnim da deluju gotovo bez direktnog učešća vojnika.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Analitičar Saša Borojević eksluzivno za Informer TV otkrio je da je radio intervju sa rođenim bratom Džefrija Epstina, koji mu je otkrio šta mu je rekao zatvorski čuvar nakon smrti seksualnog predatora.
Hrvat iz Splita nazvao je mesaru "Maksovi mesari" po ustaškim zločincima u Drugom svetskom ratu kojima je zapovedao Vjekoslav Maks Luburić, zapovednik logora Jasenovac i Stara Gradiška, u kojima su počinjeni stravični zločini nad Srbima, Jevrejima, Romima...
Miljenik publike i ostalih takmičara Jovan Radulović Jodžir održao je emotivan govor prilikom oproštaja od Exatlona i zakunuo se da nikada nije video toliko dobrih ljudi.
Došlo je do novog sukoba između Sanje Kalinović, Anabele Zonai i Milice Ohman tokom kojeg su se međusobno optuživale za prisluškivanje, spletkarenje i foliranje.
Prošle sedmice u Informerovoj spektakularnoj emisiji “Na merama” otkrili smo vam kako izgleda kad se okoreli opozicionar Miki Aleksić prepusti gastronomskim užicima, na koji način popularno TV lice Žika Šarenica “krcka” penziju, gde provodi vreme perjanica Đilasove stranke Branko Miljuš, šta kupuje pevač Dragan Kojić Keba…
Član predsedništva SNS Miroslav Čučković gostujući u Info jutru komentarisao je učešće rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića na narednim izborima i to ispred tzv. Studentske liste.
Na pijacama širom Srbije ovih dana pažnju kupaca privlači paradajz koji je, prema njihovim rečima, ukusniji nego tokom leta, a prodaje se po ceni od oko 200 dinara za kilogram, što ga čini jeftinijim čak i od kiselog kupusa.
Patrijarh srpski Porfirije pozvao je sveštenstvo i vernike da se 8. februara pridruže akciji dobrovoljnog davanja krvi koju organizuju Crveni krst Srbije i Institut za transfuziju krvi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je završena rekonstrukcija objekta u Ljermontovljevoj ulici broj 12a u Beogradu i da će službe koje su u njemu smeštene ponovo početi sa radom u ponedeljak, 9. februara 2026. godine.
Niška policija je za samo dva sata od izršenja teškog zločina uspela da identifikuje izvršioce i uhapsi tri osobe koje se sumnjiče da su umešane u ubistvo Aleksandre Š. (44) koja je jutros u 7.30 sati ubijena u niškom naselju Palilula.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) uspešno su identifikovali i uhapsili U. R. (28), koji se sumnjiči da stoji iza bombaških napada na poznate beogradske restorane koji su se dogodili u prethodna dva dana.
U selu Biohane, kod Tutina muškarac R. D. (61) pronađen je mrtav na lokalnom groblju, a prema prvim nezvaničnim informacijama sumnja se na samobistvo, saznaje Informer.
Beogradska policija uhapsila je S. H. (40) i ukrajinsku državljanku S. T. (23) zbog sumnje da su iz galerije ULUS ukrali sliku Zdravka Vučinića "Uspenje"
Ljiljana Lašić, legendarna Tina iz serije "Pozorište u kući", napustila je arhitekturu zbog braka, a kasnije i samu slavu kada ju je popularnost počela gušiti.
Glumica Rut Gemel priznala je da je imala tremu pred snimanje intimnih scena u novoj sezoni "Bridžertona", ali da je iskustvo na kraju bilo više zabavno nego stresno.
Narodnooslobodilačka borba (NOB) i građanski rat unutar Drugog svetskog rata, komunistička revolucija i obračuni posle 1945. nisu samo istorijske teme - one su duboko urezane u srpsku književnost 20. veka.
Dvadesetogodišnja studija pokazala je da ishrana zasnovana na maslinovom ulju, orašastim plodovima i povrću može značajno da smanji rizik od moždanog udara. Naučnici ističu da pridržavanje mediteranskog načina ishrane može da umanji verovatnoću pojave svih vrsta moždanog udara i do 25 odsto.
Ketrin de Noar, menadžerka jednog od najvećih legalnih bordela u Evropi podelila je priču koja je iznenadila čak i one koji misle da ih industrija za odrasle više ne može šokirati.
Ako ste do sada koristili Jutjub u pozadini na Android uređaju bez pretplate, stižu loše vesti od Gugla. Kompanija je zvanično potvrdila da će uskoro ukloniti metod koji je godinama omogućavao besplatno puštanje videa u pozadini.
Bivša supruga poznatog repera Nenada Aleksića Ša, Vanja Ignjatović, iznenadila je javnost kada se udala u strogoj tajnosti, što je sada otkrila putem društvenih mreža.
Živorad Nikolić, poznatiji kao Žika Šarenica, otkrio je kako danas izgleda njegova svakodnevica, govorio o porodici, ali i o svemu onome sa čim se susretao tokom dugogodišnjeg voditeljskog posla.
Pravi haos izbio je u studiju "Zvezda Granda" kada je došlo do rasprave između članova žirija, i to zbog glasova i prolaska kandidata, a nezadovoljstvo iskazala je pevačica Snežana Đurišić.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar