Kopnena vojska SAD izabrala je kompaniju „Dinetiks", deo korporacije „Leidos", da napravi prototip sistema za borbu protiv bespilotnih letelica. Sistem je dobio naziv „Neuništivi štit" (Enduring Shield). Na sličnim sistemima radi i Rusija
Vojni kolumnista lista „Gazeta.ru" Mihail Hodarenok otkriva šta je glavni problem borbe protiv dronova.
Drugi pokušaj Amerike
Kopnena vojska SAD prvobitno je planirala da napravi Višenamenski lanser (MML, Multi-Mission Launcher) kao deo rešenja Zaštite od indirektnog napada (IFPC, Indirect Fires Protection Capability). Međutim, program je zaustavljen zbog „tehnoloških problema".
„Neuništivi štit" je sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane koji može da otkrije vazdušne objekte u okruženju i ima mogućnost da istovremeno gađa nekoliko ciljeva, tvrdi projektant sistema.
Ovaj sistem je jednostavan za korišćenje i može se u potpunosti koristiti sa Integrisanim sistemom borbene kontrole (IBCS, Integrated Battle Command System), mrežom koja objedinjuje radiolokatore, štabove, komunikacijske veze i baterije protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane vojske SAD i njenih saveznika.
Kopnena vojska SAD planira da napravi, sertifikuje i dostavi „prototipove koji su spremni za eksploataciju" do 2023. godine, piše portal „Difens njuz". Plan je da se potpiše ugovor za proizvodnju 400 lansera i odgovarajući broj protivraketa.
O jačanju mogućnosti u borbi protiv dronova govorilo se i na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2021". Ruski koncern „Almaz Antej" počeo je da radi na protivavionskim raketama malih razmera koje su predviđene za uništavanje dronova, saopštio je glavni konstruktor koncerna Pavel Sozinov.
Bez veštačke inteligencije se ne može
Međutim, ni lanseri ni rakete malog kalibra nisu glavni problem borbe protiv bespilotnih letelica.
Kako bi počela izgradnja sistema protivvazduhoplovne odbrane za borbu protiv dronova svih vrsta, neophodno je stvoriti efikasan radarski sistem koji sada ne postoji.
Pritom, zone otkrivanja radio-lokacijskih stanica svih tipova moraju da obezbede otkrivanje i pratnju svih mogućih vazdušnih objekata sa izuzetno malih visina. Pored toga, praktično na svim tipovima savremenih lokatora se mora dodati optički kanal. Važno je i da radio-lokacijska stanica ima veliku pokretljivost, kao i da vreme razmeštanja lokatora ne bude duže od pet minuta.
Jedan od najvažnijih zadataka je proizvodnja automatizovanog sistema za prikupljanje, analizu radio-lokacijskih informacija i pronalaženje pravovremenih ciljeva svim mogućim vatrenim sredstvima. Verovatno se i ovde ne može bez veštačke inteligencije, a dok period kašnjenja informacija ne sme biti veći od nekoliko sekundi.
U borbu protiv dronova, pored protivavionskih raketnih sistema kratkog dometa, moraju se uključiti i ratni helikopteri, koji imaju specijalno obučene posade i mitraljeze kalibra 12,7 milimetara. Na svakom helikopteru ih ima od 6 do 12.
Neophodno je da se iz prvog napada onesposobi dron, jer je moguće da neće biti druge prilike.
Problem je u tome što ne mogu svi helikopteri da stignu sve tipove dronova, pa je za uništavanje dronova potrebno da se koriste avioni tipa Jak-130 i čak laki turboelisni avioni tipa EMB-314 „Super tukano" brazilske kompanije „Embrajer", koji imaju veliki broj mitraljeza i topova kalibra 12,7-23 milimetra.
Pored toga, potrebno je i da se specijalizovana oklopna vozila opreme protivavionskim mitraljezima kalibra 12,7-30 milimetara, dok bi njihov broj trebalo da bude od četiri pa naviše. Slična vozila bi trebalo da budu predviđena i za borbu protiv dronova-kamikaza.
Najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski kompleks „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i veliku brzinu prilikom gađanja. Ovaj sistem će omogućiti da se skrati opseg upotrebe preciznog naoružanja dronova, odnosno da se omogući uništavanje dronova pre nego što lansiraju rakete.
Jaz u ceni odbrambenih i napadačkih dronova
Sa smanjenjem mase i gabarita, kao i povećanjem broja dronova koji učestvuju samo u jednom napadu, ostaje problem naoružavanja vojske laserskim naoružanjem, s obzirom da je trenutno glavni problem veliki cenovni jaz između napadačkih i odbrambenih dronova.
Udarni dron-kamikaza može da košta nekoliko stotina dolara, a cena protivavionske vođene rakete kratkog dometa može dostići i do nekoliko desetina hiljada dolara.
Primena klasičnih sredstava odbrane (protivavionskog raketnog kompleksa i zenitno-raketnog sistema kratkog i dugog dometa) protiv sličnih vazdušnih objekata može dovesti do krajnjeg iznurivanja mogućnosti druge strane i ujedno povlači za sobom kolaps odbrambeno-industrijskog kompleksa tokom dugih borbenih akcija.
Krajnje efikasno sredstvo borbe protiv svih tipova dronova je primena sredstava radio-elektronske borbe. Upravo radio-elektronska borba u značajnoj meri može da smanji borbene sposobnosti drona, jer svi tipovi dronova imaju radio kanale bez kojih navigacija i sistemi odbrane ne mogu reagovati. Pored toga, efikasnost će se pokazati i zahvaljujući stanici za vizuelno-optičko ometanje koja praktično postoji na svim dronovima.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.