NI AMERI, NITI RUSI NE MOGU DA SE ZAŠTITE OD NJIH - ŠTIT NE FUNKCIONIŠE! Jeftini su, teško ih oboriti, a brutalno su ratno sredstvo...
Podeli vest
Kopnena vojska SAD izabrala je kompaniju „Dinetiks", deo korporacije „Leidos", da napravi prototip sistema za borbu protiv bespilotnih letelica. Sistem je dobio naziv „Neuništivi štit" (Enduring Shield). Na sličnim sistemima radi i Rusija
Vojni kolumnista lista „Gazeta.ru" Mihail Hodarenok otkriva šta je glavni problem borbe protiv dronova.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
29.08.2021
09:47
Drugi pokušaj Amerike
Kopnena vojska SAD prvobitno je planirala da napravi Višenamenski lanser (MML, Multi-Mission Launcher) kao deo rešenja Zaštite od indirektnog napada (IFPC, Indirect Fires Protection Capability). Međutim, program je zaustavljen zbog „tehnoloških problema".
„Neuništivi štit" je sistem protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane koji može da otkrije vazdušne objekte u okruženju i ima mogućnost da istovremeno gađa nekoliko ciljeva, tvrdi projektant sistema.
Ovaj sistem je jednostavan za korišćenje i može se u potpunosti koristiti sa Integrisanim sistemom borbene kontrole (IBCS, Integrated Battle Command System), mrežom koja objedinjuje radiolokatore, štabove, komunikacijske veze i baterije protivvazduhoplovne i protivraketne odbrane vojske SAD i njenih saveznika.
Kopnena vojska SAD planira da napravi, sertifikuje i dostavi „prototipove koji su spremni za eksploataciju" do 2023. godine, piše portal „Difens njuz". Plan je da se potpiše ugovor za proizvodnju 400 lansera i odgovarajući broj protivraketa.
O jačanju mogućnosti u borbi protiv dronova govorilo se i na Međunarodnom vojno-tehničkom forumu „Armija 2021". Ruski koncern „Almaz Antej" počeo je da radi na protivavionskim raketama malih razmera koje su predviđene za uništavanje dronova, saopštio je glavni konstruktor koncerna Pavel Sozinov.
Bez veštačke inteligencije se ne može
Međutim, ni lanseri ni rakete malog kalibra nisu glavni problem borbe protiv bespilotnih letelica.
Kako bi počela izgradnja sistema protivvazduhoplovne odbrane za borbu protiv dronova svih vrsta, neophodno je stvoriti efikasan radarski sistem koji sada ne postoji.
Pritom, zone otkrivanja radio-lokacijskih stanica svih tipova moraju da obezbede otkrivanje i pratnju svih mogućih vazdušnih objekata sa izuzetno malih visina. Pored toga, praktično na svim tipovima savremenih lokatora se mora dodati optički kanal. Važno je i da radio-lokacijska stanica ima veliku pokretljivost, kao i da vreme razmeštanja lokatora ne bude duže od pet minuta.
Jedan od najvažnijih zadataka je proizvodnja automatizovanog sistema za prikupljanje, analizu radio-lokacijskih informacija i pronalaženje pravovremenih ciljeva svim mogućim vatrenim sredstvima. Verovatno se i ovde ne može bez veštačke inteligencije, a dok period kašnjenja informacija ne sme biti veći od nekoliko sekundi.
U borbu protiv dronova, pored protivavionskih raketnih sistema kratkog dometa, moraju se uključiti i ratni helikopteri, koji imaju specijalno obučene posade i mitraljeze kalibra 12,7 milimetara. Na svakom helikopteru ih ima od 6 do 12.
Neophodno je da se iz prvog napada onesposobi dron, jer je moguće da neće biti druge prilike.
Problem je u tome što ne mogu svi helikopteri da stignu sve tipove dronova, pa je za uništavanje dronova potrebno da se koriste avioni tipa Jak-130 i čak laki turboelisni avioni tipa EMB-314 „Super tukano" brazilske kompanije „Embrajer", koji imaju veliki broj mitraljeza i topova kalibra 12,7-23 milimetra.
Pored toga, potrebno je i da se specijalizovana oklopna vozila opreme protivavionskim mitraljezima kalibra 12,7-30 milimetara, dok bi njihov broj trebalo da bude od četiri pa naviše. Slična vozila bi trebalo da budu predviđena i za borbu protiv dronova-kamikaza.
Najperspektivnije sredstvo za borbu protiv udarnih dronova je ruski kompleks „Derivacija PVO", koji ima automatski top kalibra 57 milimetara i veliku brzinu prilikom gađanja. Ovaj sistem će omogućiti da se skrati opseg upotrebe preciznog naoružanja dronova, odnosno da se omogući uništavanje dronova pre nego što lansiraju rakete.
Jaz u ceni odbrambenih i napadačkih dronova
Sa smanjenjem mase i gabarita, kao i povećanjem broja dronova koji učestvuju samo u jednom napadu, ostaje problem naoružavanja vojske laserskim naoružanjem, s obzirom da je trenutno glavni problem veliki cenovni jaz između napadačkih i odbrambenih dronova.
Udarni dron-kamikaza može da košta nekoliko stotina dolara, a cena protivavionske vođene rakete kratkog dometa može dostići i do nekoliko desetina hiljada dolara.
Primena klasičnih sredstava odbrane (protivavionskog raketnog kompleksa i zenitno-raketnog sistema kratkog i dugog dometa) protiv sličnih vazdušnih objekata može dovesti do krajnjeg iznurivanja mogućnosti druge strane i ujedno povlači za sobom kolaps odbrambeno-industrijskog kompleksa tokom dugih borbenih akcija.
Krajnje efikasno sredstvo borbe protiv svih tipova dronova je primena sredstava radio-elektronske borbe. Upravo radio-elektronska borba u značajnoj meri može da smanji borbene sposobnosti drona, jer svi tipovi dronova imaju radio kanale bez kojih navigacija i sistemi odbrane ne mogu reagovati. Pored toga, efikasnost će se pokazati i zahvaljujući stanici za vizuelno-optičko ometanje koja praktično postoji na svim dronovima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske oružane snage, prema sinhronizovanim objavama zapadnih i ukrajinskih izvora, započele su testiranje duboko modernizovane verzije operativno-taktičkog raketnog sistema Iskander, nezvanično označene kao Iskander-1000.
Spoljnopolitički stručnjak nemačke Hrišćansko-demokratske unije Roderih Kicveter izjavio je da Vladimir Putin obučava stotine hiljada vojnika, ali da ih ne šalje na ratište u Ukrajinu, već ih raspoređuje u Belorusiji, zemlji koja se graniči sa NATO.
Prošle godine prihodi evropskih — a pre svega nemačkih — fabrika oružja dostigli su rekordne nivoe, piše Focus. Ruska odbrambena industrija takođe beleži snažan rast, što i ne čudi, jer istraživači kao glavni razlog ovog “booma” navode konflikt u Ukrajini.
Ruski ambasador u Velikoj Britaniji Andrej Kelin upozorio je London da će doći do posledica u slučaju ponavljanja incidenta iz juna, kada je britanski brod narušio ruske teritorijalne vode u blizini Krima
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski reagovala je povodom sramnih reakcija Zagreba nakon nastupa pevačice Snežane Đurišić.
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto istakao je da je potpuna laž da bi MOL, ukoliko preuzme ruski udeo u vlasništvu NIS, ugasio Rafineriju u Pančevu.
Član predsedništva SNS i poslanik u Skupštini Srbije Nebojša Bakarec bez pardona prokomentarisao je sramno ponašanje srpske opozicije koja jedva čeka dolazak ustaše Tonina Picule u Srbiju.
Viši sud u Beogradu ponovo je presudio u korist glavnog javnog tužioca Višeg javnog tužilaštva Nenada Stefanovića pošto je utvrdio da su mu novinar i urednik novina "Nova" Ranko Pivljanin i Ivan Miličević povredili pravo na dostojanstvo ličnosti, objavljivanjem neistinitih informacija u tekstovima od 22. novembra 2023. godine.
Akademik za semafore, jedan od najokorelijih antisrpskih esktremista Dušan Teodorović zatražio je od EU da uvede lične sankcije ćerki predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Posle jedne od borbi na Exatlonu Crveni tim, a posebno Radojica Lazić, provocirao je Sanju Kalinović, na šta je ona uzvratila sarkastičnim poljupcima i lažnom zahvalnošću.
Takmičar Crvenih u najvećem sportskom rijalitiju na svetu, Jovan Radulović Jodžir, sapleo se i povredio nogu. Zbog pada je odmah reagovao lekarski tim.
Pravo niotkuda došlo je do svađe između Marka Nikolića i Nemanje Radovanovića. Mesar je potpuno izgubio živce, pa čak i krenuo na saigrača. Srećom, ceo Plavi tim se umešao i sprečio eventualnu tuču.
Televizija Informer večeras emituje specijalni program posvećen najnovijim dešavanjima u Loznici, sa fokusom na strašnu i do sada neviđenu zloupotrebu elementarne nepogode u političke svrhe.
Prema izveštaju Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije, sutra se očekuje hladno jutro uz slab mraz, a kasnije tokom dana mestimično oblačno, uz temperature do 12 stepeni Celzijusove skale.
U pojedinim opštinama, ako potraje vanredna situacija zbog vremenskih nepogoda, plan je da se uvede onlajn nastava na početku drugog polugodišta, najavio je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković.
Portret Ane Bolen, druge supruge engleskog kralja Henrija VIII, koji se čuva u Nacionalnoj galeriji portreta od 1882. godine, uopšte ne prikazuje ovu moćnu i uticajnu kraljicu, već njenu ćerku Elizabetu I.
Željko Ražnatović Arkan (48), ubijen je pre tačno 26. godina, 15. januara 2000. Dobrosav Gavrić Gavra, nekadašnji policajac iz Loznice, koji je osuđen na 35 godina zatvora zbog ubistva komandanta Dobrovoljačke garde, i dalje je u bekstvu.
U poslednjoj deceniji pokušaji kao i izvšena ubistva na grobljima u okršajima kriminalnih klanova otvorila su pitanja o tome kako su pripadnici podzemlja spremni da eliminišu svoje mete bez obzira na mesto i vreme, pa čak i na grobljima, naočigled ljudi koji su došli da oplakuju svoje najmilije.
Lazar Ristovski i Danica Ristovski prvi put su se pojavili u javnosti nakon razvoda braka sinoć na premijeri filma "Saučesnici", gde su u sali sedeli četiri reda jedan iza drugog, bez ikakvog kontakta ili pozdrava.
Danas se navršava 26 godina od ubistva Željka Ražnatovića Arkana, a pomenu je prisustvovala i njegova supruga Svetlana Ceca Ražnatović sa porodicom i prijateljima.
Između Mine Kostić i njenog dečka Maneta Ćuruvije, Kaspera već je došlo do prve svađe, a pevačica mu je zamerila što je odgovarao na pitanja umesto nje.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar