Tokom kriznih razgovora između ruskih diplomata i predstavnika NATO-a još nije postignut dogovor o ključnim zahtevima Moskve, otkrio je generalni sekretar vojnog bloka, dodajući da su i druge oblasti otvorene za kompromis
Govoreći nakon samita u Briselu, Jens Stoltenberg je rekao novinarima da su dve strane imale „iskrenu i otvorenu diskusiju o širokom spektru pitanja, naravno sa fokusom na tenzije u, i oko Ukrajine".
On je rekao da je još važnije kada su tenzije velike, da se predstavnici sretnu. Prema njegovim rečima, blok je spreman da sa Moskvom razgovara o nizu pitanja kontrole naoružanja i zakaže „seriju sastanaka o različitim temama, uključujući ograničenja na raketno oružje u Evropi. Ruska strana je jasno stavila do znanja da nije spremna da zakaže sastanak danas, ali pozdravljam da postoji spremnost za dijalog", rekao je on.
On je takođe rekao da je NATO zainteresovan da obnovi svoju misiju u Moskvi, kao i da radi na ponovnom otvaranju ruskog diplomatskog prisustva u svom sedištu u belgijskoj prestonici.
- Što se tiče interakcije, saveznici su zainteresovani za pronalaženje mogućnosti za razvoj civilnih i vojnih kanala komunikacije, kao i za mogućnost ponovnog uspostavljanja rada naših misija u Moskvi i Briselu - rekao je Stoltenberg.
Međutim, u isto vreme, Stoltenberg je jasno stavio do znanja da vojna organizacija nije spremna da napravi kompromis u pogledu onoga što smatra njenim osnovnim principima kako bi ispunila zahteve Rusije.
Moskva je zatražila pismena uveravanja da Ukrajina neće biti primljena u članstvo vojnog bloka. Prema rečima šefa NATO-a, „samo Ukrajina i 30 saveznika mogu da odluče kada će Ukrajina postati članica. Rusija nema pravo veta".
U okviru serije pitanja i odgovora novinarima, Stoltenberg je upitan da li veruje da će slanje oružja i vatrene moći u Kijev pomoći u deeskalaciji tenzija u regionu.
- Ukrajina ima pravo na samoodbranu - rekao je bivši norveški premijer.
- Rusija ima najveću kopnenu moć u Evropi, ona je jedna od dve velike nuklearne sile, mnogo je investirala u nove moderne kapacitete tokom godina. I ne samo to, Rusija je i ranije koristila vojnu silu protiv Ukrajine. Dakle, cela ideja da Ukrajina preti Rusiji je apsolutno stavljena naopačke.
Saopštenje Stoltenberga dolazi nakon razgovora ruskih i američkih zvaničnika o evropskim bezbednosnim predlozima Moskve.
Prošlog meseca Moskva je poslala dva nacrta sporazuma, jedan upućen Vašingtonu, a drugi NATO-u, tražeći da se prekine dalje širenje bloka na istočnu Evropu.
U jednoj klauzuli se zahteva da se odbace dugoročni napori Kijeva da se pridruži vojnom bloku, kao i da se trupama NATO-a zabrani bilo kakva zajednička vojna aktivnost na teritoriji Ukrajine i u drugim istočnoevropskim, transkavkaskim i centralnoazijskim državama.
Odnosi između NATO-a i Rusije poslednjih meseci su sve zategnutiji. U novembru je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da se dosadašnji dijalog između dve strane pokazao kao uzaludan i da je vojni blok više zainteresovan za „razvijanje propagande i pritiska na Rusiju" kada su u pitanju odnosi sa susednom Ukrajinom.
Mesec dana ranije, Moskva je objavila da obustavlja sve direktne bilateralne veze sa vojnim blokom i da zatvora njegove kancelarije u ruskoj prestonici. Taj potez je usledio kao odgovor na proterivanje osam ruskih diplomata iz sedišta u Briselu od strane NATO-a, za koje navodi da učestvovali u navodnoj neotkrivenoj „špijunaži". Rusija je odbacuia sve optužbe.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Poljska vojska je saopštila da je aktivirala borbene avione, helikoptere i sisteme protivvazdušne odbrane nakon novog masovnog napada ruskih dronova na ukrajinsku teritoriju.
Finska je ušla u NATO računajući da će se Rusija urušiti i da će Helsinki iz takvog raspleta moći nešto da izvuče, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Letonija se praktično pretvorila u saučesnika ukrajinskih napada dronovima na Rusiju, jer ne sprečava bespilotne letelice koje iz ukrajinskog pravca idu ka ruskoj teritoriji, izjavio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Najveća opasnost za NATO nije spoljni neprijatelj, već unutrašnje raspadanje transatlantskog saveza, poručio je poljski premijer Donald Tusk, upozoravajući da zapadne države moraju hitno da zaustave trend slabljenja jedinstva unutar alijanse.
Zemlje Evropske unije i NATO-a pokušavaju da u Baltičkom moru isprobaju mehanizme kontrole i blokiranja međunarodne plovidbe, kako bi ih kasnije koristile protiv država koje Zapad smatra „nepoželjnim“, izjavio je ruski diplomata Artjom Bulatov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Nekadašnja predsednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica svojevremeno je pred tužilaštvom sopstvenog sina Miloša Medenicu opisala kao čoveka koji se godinama bori sa zavisnošću od kokaina, koji „živi u deluzijama“, jedan dan misli da je Donald Tramp, a drugi Robin Hud, te da je više puta pokušavala da ga odvede na lečenje.
U toku je još jedan udar na predsednika Aleksandra Vučića i Srbiju, koji dolazi od islamističko-albanskog dvojca, što samo potvrđuje ono što odavno znamo.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
U nedelju, 24. maja, u manastiru Tumane svečano će biti obeležena dva velika jubileja – 90 godina od obretenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog Čudotvorca i deset godina od obnove velike tumanske litije.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Ljubavni život Anite Stanojlović godinama intrigira javnost, iza nje su brojne turbulentne veze i romanse, a ovo je spisak njenih partnera iz rijalitija.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar