HAOS PRED VRATIMA EU, "IGRAĆEMO PUTINOVU IGRU"... Preti li članicama međusobni RAT ZA GAS ako ostanu bez ruskog energenta?!
Podeli vest
Plan Evropske komisije da smanji zavisnost od ruskog gasa ove godine biće teško ostvariv i mogao bi da izazove međusobnu grabež za gorivom u trenutku dok cene energije već postaju bolne za ekonomiju, upozoravaju stručnjaci
Izvršna vlast Evropske unije prošle nedelje objavila je plan za smanjenje zavisnosti EU od ruskog gasa za dve trećine ove godine i okončanje uvoza ruskog fosilnog goriva mnogo pre 2030. godine.
SAD i EU su uvele sankcije na rusku naftu, a Moskva bi kao odgovor mogla da obustavi protok gasa kroz glavni evropski gasovod "Severni tok 1". Cena 'crnog zlata' bi u tom slučaju porasla na više od 300 dolara po barelu, kaže potpredsednik ruske vlade zadužen za energetiku Aleksandar Novak
09.03.2022
07:00
Detaljniji predlog uslediće u maju. Prvobitni plan Komisije kaže da bi do kraja ove godine EU mogla da zameni ekvivalent od 102 milijarde kubnih metara (bcm) od ukupno 155 milijardi kubnih metara ruskog gasa koji dobija svake godine. Najveći deo ušteda bi došao od uvoza više tečnog prirodnog gasa (TPG) i gasa od alternativnih snabdevača gasovodima.
Brže korišćenje obnovljive energije koju EU planira da proširi kako bi se smanjile emisije ugljenika i podsticanje potrošača da štede energiju dodatno bi umanjilo potražnju. Ciljevi EU, međutim, premašuju ono što Međunarodna agencija za energiju (IEA) i analitičari procenjuju da je izvodljivo.
IEA kaže da bi Evropa mogla da smanji uvoz ruskog gasa za 50 milijardi kubnih metara ove godine, ili za nešto više od 80 milijardi kubika ako bi zemlje prešle sa gasa na sagorevanje nafte i uglja sa većim emisijama. Analitičari bankarsko-investicione Džefris grupe procenjuju da bi EU ove godine mogla da zameni oko 65 milijardi kubnih metara ruskog gasa.
„Kratkoročno gledano, cilj EU je zaista nerealan“, rekao je Džoel Henkok, potpredsednik za istraživanje roba u investicionoj banci Natiksis. „Evropa radije gleda na spor razvod od Rusije u narednih deset godina."
Zemlje članice EU neće moći istovremeno da dopune gas u skladištu i smanje ruski uvoz ove godine, rekao je Henkok. Komisija će do aprila predložiti pravila koja zahtevaju od zemalja EU da popune skladišta gasa 90 odsto do 1. oktobra svake godine. Skladište u EU, koje se popunjava tokom leta kada su potražnja i cene obično niže, popunjeno je 26 odsto.
Foto: Pixabay
Jedna od najvećih prepreka za zamenu tolike količine gasa ove godine je obezbeđivanje dovoljno TPG-a. Komisija kaže da bi oko 10 milijardi kubnih metara gasa moglo da dođe od alternativnih snabdevača gasovodima, dok bi 50 milijardi kubnih metara bio TPG. To je ekvivalentno oko 10 odsto godišnje globalne ponude TPG-a.
„Dobijanje ovog obima će biti teško: 50 milijardi kubnih metara bi predstavljalo veliku dodatnu količinu na već skučenom globalnom TPG tržištu i dodatna potražnja ne može biti zadovoljena pre sredine 2020-ih“, kaže Džesi Skot iz nemačkog analitičkog centra Agora Energievende.
Globalno tržište gasa je zategnuto već godinu dana, podižući cene na rekordne nivoe. Visoke cene u Evropi privukle su ponudu sa drugih mesta. Američki izvoznici isporučuju rekordne količine TPG-a u Evropu tri uzastopna meseca, po cenama najmanje 10 puta višim nego pre godinu dana.
Potražnja za TPG u Aziji takođe brzo raste svake godine, dodajući izazove Evropi u obezbeđivanju energenta. Međunarodna koordinacija bi bila potrebna kako bi se izbeglo dalje povećanje cena i osiguralo da siromašnije zemlje mogu priuštiti TPG.
U mesecima pre ruske vojne operacije u Ukrajini 24. februara, Sjedinjene Države i EU su vodile razgovore sa kompanijama i vladama o povećanju isporuke gasa Evropi u slučaju vanredne situacije. Odustajanje od ruskog gasa zahtevalo bi „ratni napor“ i hitnu akciju evropskih vlada, rekao je Sajmon Taljapijetra iz briselskog istraživačkog centra Bruegel.
On upozorava da treba biti oprezan, s obzirom na napetost koja bi mogla da nastane među članicam EU u potrazi za gasom.
"U suprotnom, ako krenemo jedni protiv drugih i počnemo da se takmičimo kao ludi za TPG, onda ćemo zaista igrati Putinovu igru i obezbediti velike benefite dobavljačima“, rekao je on.
Na međunarodnom planu to bi zahtevalo korišćenje diplomatske vatrene moći EU za koordinaciju sa drugim velikim kupcima TPG-a i za stimulisanje dodatnog snabdevanja, kažu analitičari.
„Ako je ovo strategija o samoj kupovini TPG-a, mislim da je to veoma teško postići“, rekao je Nikos Cafos iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) sa sedištem u SAD i pojasnio:
„Ako je ovo strategija za dovođenje alternativnih dobavljača u Evropu, onda je to mnogo realnije".
U međuvremenu, evropski terminali za uvoz TPG imaju ograničen kapacitet da prime više tereta. Neke zemlje planiraju nove terminale, ali to su veliki industrijski projekti i potrebne su godine da se završe.
Kršenje dugoročnih ugovora za gas gasovodima iz Rusije značilo bi zamenu tih količina skupljim spot kupovinama – to je trošak koji je EU priznala.
„Moramo biti svesni da kompanije koje su potpisale dugoročne ugovore sa Gaspromom dobijaju gas po znatno nižim cenama nego što mi moramo da platimo na tržištu TPG. Tako da će to uticati na naše cene energije“, rekao je evropski komesar za energetiku Kadri Simson poslanicima EU u utorak.
Foto: AP/Photo
Računi EU za energiju su porasli od kraja prošle godine, što je navelo industrijske firme da smanje proizvodnju i mnoge vlade da subvencionišu cene goriva. Teško je proceniti ukupnu cenu plana EU, ali će verovatno iznositi stotine milijardi evra, kažu analitičari. Cena uvoza gasa u EU iz Rusije do sada je varirala između oko 200 do 800 miliona evra dnevno.
Samo punjenje skladišta gasa u EU bi ove godine moglo koštati 65 milijardi evra po februarskim cenama gasa, ili 160 milijardi evra na osnovu rekordno visokih evropskih cena gasa zabeleženih ranije ovog meseca, prema CSIS-u.
Iako bi evropski plan za alternativne isporuke gasa ove godine mogao biti nategnut, drugi elementi bi mogli biti više nego postignuti. Komisija kaže da bi 20 milijardi kubnih metara ruskog gasa moglo biti zamenjeno vetrom i solarnim kapacitetom 2022. i 170 milijardi kubnih metara - ili 480 gigavata (GV) vetra i 420 gigavata solarne energije - do 2030. godine. EU je 2021. godine imala instalirano 189 GV vetra, rekla je industrijska grupa VindEurope.
Politika klimatskih promena o kojoj pregovaraju kreatori politike EU mogla bi da postigne te ciljeve do 2030. godine – pod uslovom da zemlje i kompanije ulažu dovoljno. Ako bi zemlje EU potrošile 240 milijardi evra tokom 2022-2025, mogle bi zajedno da instaliraju 65 GV vetra i 150 GV solarne energije, kažu analitičari Bloomberg Intelligence.
Predlog EU u maju će pokušati da ubrza izdavanje dozvola i ublaži uska grla koja su sprečavala instalacije. Javno finansiranje je takođe dostupno, uključujući i iz fonda EU za oporavak od kovida-19 od 800 milijardi evra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
dera
pre 3 godine
Priča , a činjenica je da imate proizvode koji su skupi i to po do sadašnjim cenama energenata , kolike će te cene biti po sadašnjim i budućim cenama tih energenata ? Konkurentnost na tržištu se ne može postići pričom , kupac gleda robu i naročito cenu . Rešenje je da ameri sede kući i ne diraju nikog , a Evropa da ispere oči " kamilicom " dobra je protiv zaslepljenosti .
SAD i EU su uvele sankcije na rusku naftu, a Moskva bi kao odgovor mogla da obustavi protok gasa kroz glavni evropski gasovod "Severni tok 1". Cena 'crnog zlata' bi u tom slučaju porasla na više od 300 dolara po barelu, kaže potpredsednik ruske vlade zadužen za energetiku Aleksandar Novak
Rusija dostavlja Iranu informacije o ciljevima napada na američke snage na Bliskom istoku, što je prvi pokazatelj da još jedan veliki američki protivnik učestvuje, indirektno, u ratu, ocenjuje Vašington post.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je u Palati Srbija predstavio nacionalnu strategiju razvoja pod nazivom „Srbija 2030“, ističući pritom viziju kakva bi Srbija trebalo da bude do 2035. godine.
Lider Srpske napredne stranke (SNS) i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević posetio je danas Kulu i Sivac i razgovarao sa aktivistima i simpatizerima Srpske napredne stranke.
SPS ima čak tri (od sedam) potpredsednika stranke, koji „ne vole“ (mrze) predsednika Vučića, i koji često napadaju SNS i Vučića, bez vidljivog razloga. Nevidljivi razlog je to što SPS želi da ima koalicioni potencijal za koaliciju sa blokaderima i opozicijom.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Milenko Jovanov odgovorio je lideru Stranke slobode i pravde Draganu Đilasu koji ga je optužio da "se šlihta predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću".
Sportski rijaliti Exatlon Srbija koji je emitovan na našoj televiziji sa Dominikanske Republike, toliko se dopao nekima da su odlučili da organizuju nastavak i to u Srbiji.
Jedno od najprepoznatljivijih lica Infomer TV, voditelja Igora Ćurčića, od večeras ćete moći da gledate svakog utorka od 22 časa u emisiji „Dobro veče Srbadijo".
Profesorka doktorka Radmila Tonković, akademik, Sreten Egerić, pukovnik u penziji i Žarko Rakić, spoljnopolitički komentator gostujući u Info jutru komentarisali su napad Amerike i Izraela na Iran.
Aleksandar Šešelj, zamenik predsednika SRS i Borko Kašanski, glavni urednik Srpskog telegrafa gostujući u Info jutru komentarisali su situaciju na političkoj sceni Srbije.
Ministar finansija Siniša Mali obišao je radove na izgradnji Nacionalnog paviljona Srbije na Ekspo kompleksu u Surčinu i tom prilikom rekao da je ovaj paviljon centralni objekat Ekspa.
Inspektori Državnog inspektorata (DIRH) sproveli su 305 inspekcijskih nadzora u okviru zimskih sezonskih akcija i otkrili 51 prekršaj, od kojih je najčešći nepravilnost u isticanju cena i načinu oglašavanja.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski javno se zahvalila predsedniku Aleksandru Vučiću na podršci usvajanju Zakona roditelj-negovatelj.
Majka ubijenog Milana Kneževića ogorčena je nakon što je Apelacioni sud potvrdio kaznu Đorđu Prpiću, koji je februara 2024. nožem ubio njenog sina, i ističe da ostaje nada u žalbu tužilaštva Vrhovnom sudu.
Radoje Zvicer, navodni vođa "kavačkog klana", prema tvrdnjama Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) Crne Gore platio je 4,5 miliona evra državljaninu Srbije Miroslavu Starčeviću, zvanom Mića Crnogorac na ime učešća pripadnika njegove kriminalne grupe u nabavci kokaina i njegovom transportu brodom.
G. D. zadobila je stravične povrede kada su je napali vlasnički psi u dvorištu kuće na Voždovcu, a sada je prvi put za medije pričala njena ćerka Milica D. i otkrila sve detalje.
Fridrih II Veliki koji se često pominje u seriji "Katarina Velika" bio je treći kralj Pruske. Otac ga je u detinjstvu terao da gleda pogubljenje svog prijatelja.
Nothing Phone 4a stiže sa impresivnim 1,5K OLED ekranom, moćnim kamerama i prepoznatljivim transparentnim dizajnom. Osnovni model sa 8 GB RAM-a i 128 GB memorije koštaće oko 380 €, dok će 4a Pro startovati od 475 €.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar