MISLILI SU DA SE RUSI POVLAČE I VOJSKA POSUSTAJE! E, TEŠKA ZABLUDA! U toku operacija "ORLAN 10", dronovi odrađuju svoje, rat prešao u digitalnu fazu! (Video)
Rat u Ukrajini odavno je prešao u svoju digitalnu fazu u kojoj veliki značaj imaju bespilotne letelice, odnosno izviđački dronovi. Poslednjih dana u medijima se pojavilo pregršt informacija o tome da na kijevskom operativnom pravcu ruska vojska posustaje, da je u defanzivi i da se povlači, jer nema toliko borbenih akcija, kao pre
Međutim, operacije se uprkos tome nastavljaju, i to sa dronovima i inteligentnom municijom, odnosno laserski vođenim projektilima i oružjima visoke preciznosti poput "Iskandera M i K", krstarećeih raketa "Kalibar".
The Ministry of Defense of the Russian Federation showed footage of the operation of Orlan-10 multifunctional drones performing tasks during a special operation. pic.twitter.com/sZlvhvMTVN
Sredinom marta svedoci smo bili povećane borbene upotrebe izviđačkih dronova u borbenim operacijama. Istraživajući ovo polje i razgovarajući sa kredibilnim sagovornicima upućenim u dešavanja u Ukrajini pomalo nam je koliko-toliko oslikana upotreba ruskih bespilotnih lica.
Trenutno iznad kijevske oblasti najviše se koriste bespilotne letelice Orlan. Ruska vojska je u poslednjih 20 dana povećala njihov broj i uglavnom ih koriste u izviđačkoj misiji. Osim za prikupljanje informacija o pokretima ukrajinskih trupa i položajima protivnika, dronovi se koriste za obeležavanje koordinata za artiljeriju, avijaciju i višecevne bacače raketa koji su značajno unapredili efikasnost vatre, nanoseći velike gubitke ukrajinskoj vojsci, nego što je to bilou prvim nedeljama invazije na Ukrajinu.
Svaka ruska brigada ima četu Orlana u svom sastavu. Njihov osnovni zadatak je otkrivanje ciljeva, obezbeđenje i navođenje artiljerijskih jednica koje koriste preciznu artiljerijsku municiju tipa "Krasnopolj" i "Krasnopolj M".
Situaciju iz akcije: bespilotna letelica Orlan puna četiri sata pratila je artiljerijsku bateriju teških topova tipa "Pion", koja se skrivala po selima i šumama u kijevskoj oblasti, Izlazila na položaje, dejstovovala i vraćala se. Prateći kretanje uočen je njne položaj i vreme izlaska i vraćanja na položaje. Kada je baterija bila ponovo na vatrenom položaju, na lokaciji gde nije bilo civila ona je bila odmah uništena. Ovaj put ne artiljerijskim projektilom Krasnopolj, nego višecevnim bacačima raketa VBR BM-31 "Smerč". U ovom slučaju bila je u pitanju artiljerijsko -raketna brigada, a najverovatnije je da će dronovi posle završetka operacija u Ukrajini postati sastavni deo artiljerijskih brigada ruske vojske.
U prilog tome valja podsetiti na slučaj uništenja dela diviziona S-300 PS PVO Ukrajine negde u oklini Kijeva. Posle opservacije dok je sistem verovatno posle borbenog delovanja ulazio u hangar, gde se skriva usledio je napad i njegovo uništenje.
Orlan-10 je višenamenska bespilotna letelica srednjeg dometa koju je razvila ruska kompanija Special Technologi Center LLC (OOO Specialʹnij Tehnološki Centr) u Sankt Peterburgu. Bespilotna letelica je u službi Ministarstva odbrane Ruske Federacije. Namenjen je za različite misije uključujući izviđanje iz vazduha, osmatranje, praćenje, potragu i spasavanje, borbenu obuku, ometanje, otkrivanje radio signala i praćenje ciljeva na teško dostupnim terenima.
Proizvodnja bespilotne letelice započeta je 2010.godine.
Dizajn i karakteristike bespilotnih letelica Orlan-10
Sistem Orlan-10 se sastoji od četiri bespilotne letelice, sistema za lansiranje i opravaku, zemaljsku kontrolu preko upravljačke stanice. Bespilotna letelica ima modularni dizajn sa konfiguracijom visokog krila, dok se njegov repni deo sastoji od repnog dela i vertikalnog stabilizatora.
Orlan 10 ima raspon krila od 3,1 m, a aerodinamički trup je dugačak 2 m. Težina praznog je 12,5 kg, a maksimalna težina pri poletanju 16,5 kg. Bespilotna letelica se lansira pomoću sklopivog katapulta i izvlači pomoću sistema za sletanje padobranom.
Od opreme "Orlan 10" nosi: kameru za dnevnu svetlost, termovizijsku kameru, video kameru i radio predajnik u žiro-stabilizovanoj komori kamere koja je postavljena ispod trupa. Kamere pružaju obaveštajne podatke u realnom vremenu, 3D mape, nadzor i izviđanje ciljeva na zemlji.
Slike, video i drugi senzorski podaci prikupljeni od strane korisnih tereta se prenose do zemaljske kontrolne stanice u realnom vremenu, preko veze za prenos podataka koristeći 3G/4G ćelijske mreže.
"Orlan-10" je opremljen sposobnošću elektronskog ratovanja i može razlikovati prijateljska i neprijateljska sredstva za prenos informacija. Orlan-10 može da izvršava misije u režimu autonomnog i daljinskog upravljanja. Autopilot na dronu omogućava mu da radi autonomno na osnovu unapred definisanih tačaka leta U ovom režimu, putanju leta operater može izmeniti tokom leta.
Dronom se može daljinski upravljati preko pripadajuće zemaljske kontrolne stanice, instalirane na komandno-kontrolno vozilo "MP32M1". Razvijen od strane ruske državne kompanije Roselektronike, zemaljski segment može istovremeno da kontroliše do četiri letelice.
U režimu daljinskog upravljanja, operater na mobilnom zemaljskom segmentu šalje komandne i kontrolne podatke dronu preko digitalne veze za prenos podataka.
Orlan-10 pokreće motor sa unutrašnjim sagorevanjem, koji pokreće propeler sa dve lopatice montiran u nosu.
Bespilotna letelica može da prenosi telemetrijske podatke u prečniku između 120 km i 600 km od lansirne stanice i može da izdrži u letu oko 18 sati. Njegova krstareća brzina je 110 km/h , maksimalna brzina 150 km/h. Orlan 10 može da leti na maksimalnoj visini od 5 km u svim vremenskim uslovima na teškim terenima. Može da izdrži brzinu vetra od 10 m/s i radi na temperaturama u rasponu od -30°C do 40°C.
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Težak poraz republikanaca na izborima za američki Kongres mogao bi da primora predsednika SAD Donalda Trampa da žrtvuje pokušaje približavanja Rusiji kako bi sačuvao sopstveni politički položaj.
Moldavija je u potpunosti odustala od kupovine ruskog gasa, izjavila je predsednica Maja Sandu, u trenutku kada se zemlja suočava sa energetskom krizom i rastom cena energenata, prenose RIA Novosti.
Američki stručnjak Stiven Star upozorio je da bi sukob Rusije i Zapada uskoro mogao da uđe u izuzetno opasnu fazu, u kojoj bi jedan ozbiljan incident mogao da izazove vojnu konfrontaciju daleko širih razmera od rata u Ukrajini.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski našao se na meti kritika zbog svojih izjava o teritorijalnim ustupcima Rusiji, nakon što je novinar Brajan Makdonald uporedio njegove nastupe na američkim televizijama Si-En-En i Foks njuz.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Ruska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima na granici Dnjepropetrovske i Zaporoške oblasti, gde su ukrajinski protivnapadi potisnuli ruske jedinice sa dela ranije zauzetih položaja, dok se velika teritorija južno od reke Volčje ponovo pretvara u sivu zonu.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Nebo iznad Kramatorska na istoku Ukrajine bilo je obasjano jarkim crvenim odsjajem zbog čega su mnogi Ukrajinci u Donjeckoj oblasti počeli da strahuju od nuklearnog udara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Prošlo je tačno 17 dana od kada je na vanrednim parlamentarnim izborima pobedu odnela "Studentska lista", osvojivši 140 mandata. Nakon što je prošla pobednička euforija nove vlasti, građani Srbije polako ali sigurno uviđaju šta im zapravo ona donosi.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se na svom Instagram nalogu, iznevši niz tvrdnji o dešavanjima u odbrambenom i bezbednosnom sektoru Srbije, kao i o ulozi nevladinih organizacija i studentskog pokreta.
Filolog Irina Kojčić otkrila je svoje mišljenje o "Studentskoj listi" i poručila da spremaju medijski mrak i cenzuru, sa jasnim ciljem - da ukinu Informer!
Poznati novinar Dragan Vujičić je razotkrio je suštinu "studentskog pokreta", poručivši da je na delu opšte "truljenje mozgova" i da od njihovih akcija niko u Srbiji neće videti nikakvo dobro.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon", koji se emituje na Informer televiziji, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 8:7, nakon velike drame i preokreta na poligonu.
Dve osobe uhapšene su u nastavku akcije suzbijanja korupcije i finansijskog kriminala zbog sumnje da su fiktivnim poslovanjem i pranjem novca oštetile budžet Republike Srbije za više od 5,7 miliona dinara.
Poznati filmski reditelj Lordan Zafranović dobitnik je priznanja "Planetarni Tesla" za životno delo u oblasti kulture i umetnosti, a posebno priznanje uručeno mu je i za film "Zlatni rez 42: Deca Kozare".
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Veštačka inteligencija može biti korisna za planiranje finansija, ali stručnjaci upozoravaju da deljenje podataka poput brojeva kartica i lozinki sa četbotovima nosi ogroman rizik.
Bokser Veljko Ražnatović oglasio se na mrežama izrevoltiran situacijom u vrtiću u Titelu, koji pohađaju njegovi sinovi, a zajedno sa suprugom Boganom nameski ih je upisao u vrtić u manjem mestu i mirnijem okruženju.
Pevačica Anastasija Ražnatović još jednom je pokazala da ima istančan osećaj za modu, a svojim poslednjim večernjim izdanjem privukla je pažnju na društvenim mrežama.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Maja Marinković godinama je prepoznatljiva po svojoj dugoj, gustoj i crnoj kosi, koja je postala jedan od njenih zaštitnih znakova.
Pevač Mile Kitić koji je decenijama u braku sa koleginicom Martom Savić, ranije je uzburkao javnost otvorenim priznanjem o svom privatnom životu i bračnim "izletima".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.