MISLILI SU DA SE RUSI POVLAČE I VOJSKA POSUSTAJE! E, TEŠKA ZABLUDA! U toku operacija "ORLAN 10", dronovi odrađuju svoje, rat prešao u digitalnu fazu! (Video)
Rat u Ukrajini odavno je prešao u svoju digitalnu fazu u kojoj veliki značaj imaju bespilotne letelice, odnosno izviđački dronovi. Poslednjih dana u medijima se pojavilo pregršt informacija o tome da na kijevskom operativnom pravcu ruska vojska posustaje, da je u defanzivi i da se povlači, jer nema toliko borbenih akcija, kao pre
Međutim, operacije se uprkos tome nastavljaju, i to sa dronovima i inteligentnom municijom, odnosno laserski vođenim projektilima i oružjima visoke preciznosti poput "Iskandera M i K", krstarećeih raketa "Kalibar".
The Ministry of Defense of the Russian Federation showed footage of the operation of Orlan-10 multifunctional drones performing tasks during a special operation. pic.twitter.com/sZlvhvMTVN
Sredinom marta svedoci smo bili povećane borbene upotrebe izviđačkih dronova u borbenim operacijama. Istraživajući ovo polje i razgovarajući sa kredibilnim sagovornicima upućenim u dešavanja u Ukrajini pomalo nam je koliko-toliko oslikana upotreba ruskih bespilotnih lica.
Trenutno iznad kijevske oblasti najviše se koriste bespilotne letelice Orlan. Ruska vojska je u poslednjih 20 dana povećala njihov broj i uglavnom ih koriste u izviđačkoj misiji. Osim za prikupljanje informacija o pokretima ukrajinskih trupa i položajima protivnika, dronovi se koriste za obeležavanje koordinata za artiljeriju, avijaciju i višecevne bacače raketa koji su značajno unapredili efikasnost vatre, nanoseći velike gubitke ukrajinskoj vojsci, nego što je to bilou prvim nedeljama invazije na Ukrajinu.
Svaka ruska brigada ima četu Orlana u svom sastavu. Njihov osnovni zadatak je otkrivanje ciljeva, obezbeđenje i navođenje artiljerijskih jednica koje koriste preciznu artiljerijsku municiju tipa "Krasnopolj" i "Krasnopolj M".
Situaciju iz akcije: bespilotna letelica Orlan puna četiri sata pratila je artiljerijsku bateriju teških topova tipa "Pion", koja se skrivala po selima i šumama u kijevskoj oblasti, Izlazila na položaje, dejstovovala i vraćala se. Prateći kretanje uočen je njne položaj i vreme izlaska i vraćanja na položaje. Kada je baterija bila ponovo na vatrenom položaju, na lokaciji gde nije bilo civila ona je bila odmah uništena. Ovaj put ne artiljerijskim projektilom Krasnopolj, nego višecevnim bacačima raketa VBR BM-31 "Smerč". U ovom slučaju bila je u pitanju artiljerijsko -raketna brigada, a najverovatnije je da će dronovi posle završetka operacija u Ukrajini postati sastavni deo artiljerijskih brigada ruske vojske.
U prilog tome valja podsetiti na slučaj uništenja dela diviziona S-300 PS PVO Ukrajine negde u oklini Kijeva. Posle opservacije dok je sistem verovatno posle borbenog delovanja ulazio u hangar, gde se skriva usledio je napad i njegovo uništenje.
Orlan-10 je višenamenska bespilotna letelica srednjeg dometa koju je razvila ruska kompanija Special Technologi Center LLC (OOO Specialʹnij Tehnološki Centr) u Sankt Peterburgu. Bespilotna letelica je u službi Ministarstva odbrane Ruske Federacije. Namenjen je za različite misije uključujući izviđanje iz vazduha, osmatranje, praćenje, potragu i spasavanje, borbenu obuku, ometanje, otkrivanje radio signala i praćenje ciljeva na teško dostupnim terenima.
Proizvodnja bespilotne letelice započeta je 2010.godine.
Dizajn i karakteristike bespilotnih letelica Orlan-10
Sistem Orlan-10 se sastoji od četiri bespilotne letelice, sistema za lansiranje i opravaku, zemaljsku kontrolu preko upravljačke stanice. Bespilotna letelica ima modularni dizajn sa konfiguracijom visokog krila, dok se njegov repni deo sastoji od repnog dela i vertikalnog stabilizatora.
Orlan 10 ima raspon krila od 3,1 m, a aerodinamički trup je dugačak 2 m. Težina praznog je 12,5 kg, a maksimalna težina pri poletanju 16,5 kg. Bespilotna letelica se lansira pomoću sklopivog katapulta i izvlači pomoću sistema za sletanje padobranom.
Od opreme "Orlan 10" nosi: kameru za dnevnu svetlost, termovizijsku kameru, video kameru i radio predajnik u žiro-stabilizovanoj komori kamere koja je postavljena ispod trupa. Kamere pružaju obaveštajne podatke u realnom vremenu, 3D mape, nadzor i izviđanje ciljeva na zemlji.
Slike, video i drugi senzorski podaci prikupljeni od strane korisnih tereta se prenose do zemaljske kontrolne stanice u realnom vremenu, preko veze za prenos podataka koristeći 3G/4G ćelijske mreže.
"Orlan-10" je opremljen sposobnošću elektronskog ratovanja i može razlikovati prijateljska i neprijateljska sredstva za prenos informacija. Orlan-10 može da izvršava misije u režimu autonomnog i daljinskog upravljanja. Autopilot na dronu omogućava mu da radi autonomno na osnovu unapred definisanih tačaka leta U ovom režimu, putanju leta operater može izmeniti tokom leta.
Dronom se može daljinski upravljati preko pripadajuće zemaljske kontrolne stanice, instalirane na komandno-kontrolno vozilo "MP32M1". Razvijen od strane ruske državne kompanije Roselektronike, zemaljski segment može istovremeno da kontroliše do četiri letelice.
U režimu daljinskog upravljanja, operater na mobilnom zemaljskom segmentu šalje komandne i kontrolne podatke dronu preko digitalne veze za prenos podataka.
Orlan-10 pokreće motor sa unutrašnjim sagorevanjem, koji pokreće propeler sa dve lopatice montiran u nosu.
Bespilotna letelica može da prenosi telemetrijske podatke u prečniku između 120 km i 600 km od lansirne stanice i može da izdrži u letu oko 18 sati. Njegova krstareća brzina je 110 km/h , maksimalna brzina 150 km/h. Orlan 10 može da leti na maksimalnoj visini od 5 km u svim vremenskim uslovima na teškim terenima. Može da izdrži brzinu vetra od 10 m/s i radi na temperaturama u rasponu od -30°C do 40°C.
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da bi raskid odnosa Jermenije sa Moskvom imao teške posledice po obične građane Jermenije, dok Evropsku uniju, kako tvrdi, za to uopšte nije briga.
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Komandant jedne od najvećih ukrajinskih jurišnih jedinica suspendovan je posle medijske istrage u kojoj se navodi da su regruti u toj jedinici bili prebijani, zatvarani, vezivani lepljivom trakom i lisicama.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obavio je sadržajan telefonski razgovor sa predsednicom Republike Severne Makedonije Gordanom Siljanovskom Davkovom. Tokom razgovora, dvoje državnika potvrdilo je visoki nivo bilateralnih odnosa i izrazilo snažnu obostranu spremnost za dalji razvoj saradnje između dve zemlje.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Veliki proizvođači hrane u Nemačkoj planiraju da uvedu dobrovoljan sistem povratne kaucije za staklene tegle i flaše koje se koriste za proizvode poput senfa, džemova, kiselih krastavaca, ulja, sirćeta i sirupa
Srpski turisti koji ovog vikenda kreću na letovanje u Grčku suočiće se sa ogromnim saobraćajnim kolapsom jer se istočna unutrašnja obilaznica oko Soluna potpuno zatvara za saobraćaj u oba smera.
Beograđanin crnogorskog porekla, bokser i profesionalni kockar, kako je sebe Darko Ašanin voleo da zove, ubijen je pre tačno 28 godina godina u svom kafiću "Legat" ("Koloseum") na beogradskom Dedinju.
Tamara Zvicer (42), supruga Radoja Zvicera, ne oglašava se često u javnosti, ali kada to učini preko društvenih veza, onda očigledno šalje nekom poruku, a da sve oko nje pršti od luksuza i raskoši.
Crnogorska policija traga za N. K. iz Kule i njegovim sunarodnikom Danilom Džekulićem, osumnjičenima za ubistvo Darka Veskovića zvanog Prika, u Beogradu 22. juna, koji su, kako se sumnja, na teritoriji Crne Gore.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Bivša rijaliti učesnica Anđela Đuričić oglasila se sa aerodroma u Tirani i otkrila kako je avion zbog nevremena umesto Crne Gore, prinudno sleteo u Albaniju.
Bivša rijaliti učesnica Milica Veličković večeras će gostovati u emisiji "Amidži šou", te će biti u blizini svog bivšeg partnera Borislava Terzića Terze.
Samo nekoliko dana uoči velikog koncerta na Tašmajdanu, koji će biti održan u petak, 3. jula, Milanče Radosavljević obradovao je svoju publiku novom pesmom „I siromah dušu ima“.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.