MISLILI SU DA SE RUSI POVLAČE I VOJSKA POSUSTAJE! E, TEŠKA ZABLUDA! U toku operacija "ORLAN 10", dronovi odrađuju svoje, rat prešao u digitalnu fazu! (Video)
Podeli vest
Rat u Ukrajini odavno je prešao u svoju digitalnu fazu u kojoj veliki značaj imaju bespilotne letelice, odnosno izviđački dronovi. Poslednjih dana u medijima se pojavilo pregršt informacija o tome da na kijevskom operativnom pravcu ruska vojska posustaje, da je u defanzivi i da se povlači, jer nema toliko borbenih akcija, kao pre
Međutim, operacije se uprkos tome nastavljaju, i to sa dronovima i inteligentnom municijom, odnosno laserski vođenim projektilima i oružjima visoke preciznosti poput "Iskandera M i K", krstarećeih raketa "Kalibar".
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
31.03.2022
16:34
The Ministry of Defense of the Russian Federation showed footage of the operation of Orlan-10 multifunctional drones performing tasks during a special operation. pic.twitter.com/sZlvhvMTVN
— Spriter (@spriter99880) March 30, 2022
Sredinom marta svedoci smo bili povećane borbene upotrebe izviđačkih dronova u borbenim operacijama. Istraživajući ovo polje i razgovarajući sa kredibilnim sagovornicima upućenim u dešavanja u Ukrajini pomalo nam je koliko-toliko oslikana upotreba ruskih bespilotnih lica.
Trenutno iznad kijevske oblasti najviše se koriste bespilotne letelice Orlan. Ruska vojska je u poslednjih 20 dana povećala njihov broj i uglavnom ih koriste u izviđačkoj misiji. Osim za prikupljanje informacija o pokretima ukrajinskih trupa i položajima protivnika, dronovi se koriste za obeležavanje koordinata za artiljeriju, avijaciju i višecevne bacače raketa koji su značajno unapredili efikasnost vatre, nanoseći velike gubitke ukrajinskoj vojsci, nego što je to bilou prvim nedeljama invazije na Ukrajinu.
Svaka ruska brigada ima četu Orlana u svom sastavu. Njihov osnovni zadatak je otkrivanje ciljeva, obezbeđenje i navođenje artiljerijskih jednica koje koriste preciznu artiljerijsku municiju tipa "Krasnopolj" i "Krasnopolj M".
Situaciju iz akcije: bespilotna letelica Orlan puna četiri sata pratila je artiljerijsku bateriju teških topova tipa "Pion", koja se skrivala po selima i šumama u kijevskoj oblasti, Izlazila na položaje, dejstovovala i vraćala se. Prateći kretanje uočen je njne položaj i vreme izlaska i vraćanja na položaje. Kada je baterija bila ponovo na vatrenom položaju, na lokaciji gde nije bilo civila ona je bila odmah uništena. Ovaj put ne artiljerijskim projektilom Krasnopolj, nego višecevnim bacačima raketa VBR BM-31 "Smerč". U ovom slučaju bila je u pitanju artiljerijsko -raketna brigada, a najverovatnije je da će dronovi posle završetka operacija u Ukrajini postati sastavni deo artiljerijskih brigada ruske vojske.
U prilog tome valja podsetiti na slučaj uništenja dela diviziona S-300 PS PVO Ukrajine negde u oklini Kijeva. Posle opservacije dok je sistem verovatno posle borbenog delovanja ulazio u hangar, gde se skriva usledio je napad i njegovo uništenje.
Orlan-10 je višenamenska bespilotna letelica srednjeg dometa koju je razvila ruska kompanija Special Technologi Center LLC (OOO Specialʹnij Tehnološki Centr) u Sankt Peterburgu. Bespilotna letelica je u službi Ministarstva odbrane Ruske Federacije. Namenjen je za različite misije uključujući izviđanje iz vazduha, osmatranje, praćenje, potragu i spasavanje, borbenu obuku, ometanje, otkrivanje radio signala i praćenje ciljeva na teško dostupnim terenima.
Proizvodnja bespilotne letelice započeta je 2010.godine.
Dizajn i karakteristike bespilotnih letelica Orlan-10
Sistem Orlan-10 se sastoji od četiri bespilotne letelice, sistema za lansiranje i opravaku, zemaljsku kontrolu preko upravljačke stanice. Bespilotna letelica ima modularni dizajn sa konfiguracijom visokog krila, dok se njegov repni deo sastoji od repnog dela i vertikalnog stabilizatora.
Orlan 10 ima raspon krila od 3,1 m, a aerodinamički trup je dugačak 2 m. Težina praznog je 12,5 kg, a maksimalna težina pri poletanju 16,5 kg. Bespilotna letelica se lansira pomoću sklopivog katapulta i izvlači pomoću sistema za sletanje padobranom.
Od opreme "Orlan 10" nosi: kameru za dnevnu svetlost, termovizijsku kameru, video kameru i radio predajnik u žiro-stabilizovanoj komori kamere koja je postavljena ispod trupa. Kamere pružaju obaveštajne podatke u realnom vremenu, 3D mape, nadzor i izviđanje ciljeva na zemlji.
Slike, video i drugi senzorski podaci prikupljeni od strane korisnih tereta se prenose do zemaljske kontrolne stanice u realnom vremenu, preko veze za prenos podataka koristeći 3G/4G ćelijske mreže.
"Orlan-10" je opremljen sposobnošću elektronskog ratovanja i može razlikovati prijateljska i neprijateljska sredstva za prenos informacija. Orlan-10 može da izvršava misije u režimu autonomnog i daljinskog upravljanja. Autopilot na dronu omogućava mu da radi autonomno na osnovu unapred definisanih tačaka leta U ovom režimu, putanju leta operater može izmeniti tokom leta.
Dronom se može daljinski upravljati preko pripadajuće zemaljske kontrolne stanice, instalirane na komandno-kontrolno vozilo "MP32M1". Razvijen od strane ruske državne kompanije Roselektronike, zemaljski segment može istovremeno da kontroliše do četiri letelice.
U režimu daljinskog upravljanja, operater na mobilnom zemaljskom segmentu šalje komandne i kontrolne podatke dronu preko digitalne veze za prenos podataka.
Orlan-10 pokreće motor sa unutrašnjim sagorevanjem, koji pokreće propeler sa dve lopatice montiran u nosu.
Bespilotna letelica može da prenosi telemetrijske podatke u prečniku između 120 km i 600 km od lansirne stanice i može da izdrži u letu oko 18 sati. Njegova krstareća brzina je 110 km/h , maksimalna brzina 150 km/h. Orlan 10 može da leti na maksimalnoj visini od 5 km u svim vremenskim uslovima na teškim terenima. Može da izdrži brzinu vetra od 10 m/s i radi na temperaturama u rasponu od -30°C do 40°C.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Iza ograde
pre 4 godine
Je, presao je u digitalnu fazu jer tenkova vise ni nemaju..
Bez pomoći Poljske, Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja NATO, Ukrajina za 11 godina ne bi mogla da izgradi tako obimna utvrđenja u Donbasu, izjavio je rukovodilac grupe za geoprostornu obaveštajnu analizu pri Institutu za proučavanje rata Džordž Baros.
Ruska vojska namerno raspoređuje snage duž cele linije fronta kako bi Ukrajinu držala u neizvesnosti i primorala je da istovremeno brani više pravaca, izjavila je vojni ekspert sa Kraljevskog koledža u Londonu Marina Miron za ZDF Hojte nahrihten.
Ruski udari dronovima „Geran“ pogodili su objekte u Nikolajevu i Krivom Rogu, a prema tvrdnjama ruskih izvora, u napadu na Nikolajevu su stradali i NATO instruktori, među njima i britanski.
Već je počela `generalna bitka` - sa vojištem od seveoristoka Zaporoške oblasti do severozapada Luganske Republike – koja će umnogome rešiti sudbinu Ukrajine sa leve obale Dnjepra, američkog marionetskog režima u Kijevu, a možda i „ukrajinskog rata“ u celini
Jedina politika blokadera je ogoljeno nasilje, a to je sada na svojoj koži osetio i bivši generalni direktor Radio-televizije Srbije (RTS) Dragan Bujošević.
Sistemska nestašica avionskog goriva mogla bi da pogodi evropske aerodrome ako se prolaz kroz Ormuski moreuz ne uspostavi u naredne tri nedelje, upozorila je evropska aerodromska industrija.
Blokaderi su na jednom od svojih naloga na mreži Iks pozvali građane da preimenuju nazive svojih internet mreža, a tim povodom oglasila se predsednica Narodne skupštine - Ana Brnabić.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta predložio je državnim organima Srbije, povodom 84 godine od osnivanja takozvane Nezavisne Države Hrvatske (NDH), da se 10. april proglasi za Dan sećanja na genocid nad Srbima u NDH sa ciljem, kako je naveo, da ta tema postane sastavni deo kulurnog obrasca i identiteta srpskog naroda, a posebno mlađih generacija.
Predsednik Srpske napredne stranke i savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević zahvalio je danas, na Veliki petak, narodu na Kosovu i Metohiji što čuva srpsko ime i prezime i Srbiju na Kosovu i Metohiji.
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije alarmiralo je međunarodnu javnost preko svoje diplomatsko-konzularne mreže zahtevajući jasne reakcije i javno oglašavanje o najnovijim jednostranim potezima vlasti u Prištini usmerenih protiv Srba.
Ministar za evropske integracije Nemanja Starović rekao je da ne iskorišćava Aleksandar Vučić još jednu tragediju, već da to rade plenumi i opozicija. To je njegova reakcija na tvrdnje evroposlanice Ketlin Van Brent.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije "Na merama" otkrili smo vam o čemu su pričali blokaderi Gagi Jovanović i Jelena Kleut, čime se u slobodno vreme bavi još jedan blokader - glumac Dragan Bjelogrlić, kuda je išao političar Vladan Đokić, da li se pevač Beki Bekić snašao u ulozi dede, kako je samozvanom revolucionaru Jovu Bakiću propao "pokušaj" dinstanja na protestu…
Predsednik Srpske radikalne stranke profesor doktor Vojislav Šešelj gostujući u Info jutru objasnio je novi ugao gledanja na smrt studentkinje na Filozofskom fakultetu.
"Srpski dnevnik" postavlja standarde kada je reč o informativnim emisijama i ponovo je najgledaniji na svim kablovskim televizijama bez nacionalne frekvencije.
"Tojota korola turing sports", karavan verzija "korole", jedan je od najpopularnijih porodičnih hibridnih automobila u Evropi. Cena najnovije verzije kreće se oko 28.200 evra.
Na današnji dan, 1957. godine, u mračnoj ulici nadomak Buenos Ajresa, Blagoje Jovović pucao je na zločinca Antu Pavelića, bivšeg poglavara Nezavisne Države Hrvatske.
Juče, na benzinskoj pumpi, na auto-putu kod Malog Požarevca, jedna mama na svet je donela dečaka. Majku i novorođenče zbrinula je ekipa Hitne pomoći Doma zdravlja u Sopotu.
Veliki petak, dan Hristovog stradanja i jedan od najvažnijih dana u hrišćanskom kalendaru, obeležava se s dubokim poštovanjem i strogošću. Uz post i molitvu, mnogi običaji i verovanja čuvaju se vekovima.
Posmrtni ostaci Blagoja Jovovića uskoro će biti prebačene iz Argentine u Srbiju, kako bi bio sahranjen u otažbini, uz sve počasti, rekla je ministarka a rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Nakon više od četiri meseca od pogibije Ane Radović (20) i Aleksandra Masalušića (37) u Međuvršju kod Čačka, Osnovno javno tužilaštvo u ovom gradu je zatvorilo istragu u vezi sa ovom stravičnom tragedijom.
S.M.(22) uhapšena je zbog sumnje da je izazvala saobraćajnu nesreću u Novom Pazaru u kojoj je poginula devojčica M.R. (16), a teško povređena njena drugarica koja se trenutno nalazi na lečenju.
Stari mlin, napušteni objekat u centru Obrenovca, zapalio se danas oko 17 časova, a vatrogasci-spasioci iz Obrenovca i sa Voždovca se već satima bore sa vatrom.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se danas na magistralnom putu kod Novog Pazara u kojoj je jedna devojčica (16) nastradala, dok je druga teško povređena.
Vaskršnji praznici donose radost, druženje i bogatu trpezu, ali za kućne ljubimce mogu biti rizični. Često zaboravimo da ono što je nama ukusno i bezopasno, za njih može biti štetno ili čak otrovno.
Jednostavan način da napravite jaja u mozaik stilu, i to bez mnogo truda, rezultat je dekoracija koja izgleda kao malo umetničko delo i posebno će se dopasti deci.
Spot za pesmu "Iza oblaka" Režepa Režepovića Lepog bio je jedan od prvih viralnih videa na ovim prostorima, a malo ko zna pevačevu tešku životnu priču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar