NEMCI SU UKAPIRALI, PET RAZLOGA ZAŠTO RUSIJA POBEĐUJE! Die Welt: Da će Rusi propasti i izgubiti rat...To su mogli da samo SANJAJU SAD I BRISEL!
Podeli vest
Kad je u februaru 2022. izbio rusko-ukrajinski rat, bio sam ubeđen, kao i skoro svi zapadni posmatrači, da će Rusi propasti u svojim ciljevima i izgubiti rat. Ako ostavimo po strani detalje, ovo očekivanje počivalo je na tri jaka stuba
Kao prvo, od 1945. godine mnoge vladine armije su podbacile u pobunama, nemirima, gerilskom ratu, teroru, asimetričnom ratu i sličnim oblicima vojne konfrontacije. Razmislite o Maleziji - da, o Maleziji, koja se tako često pogrešno reklamira kao britanska pobeda. Pomislite na Alžir, na Vijetnam, na Irak, na desetine sličnih sukoba u Aziji i Africi. Gotovo bez izuzetka, okupatori su izgubili a okupirani su pobedili.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
04.07.2022
20:12
Kao drugo, ogromna teritorija i brojno stanovništvo Ukrajine naveli su mene i druge da pretpostavimo da je Rusija zagrizla više nego što može da proguta. Posledica ovoga biće dugotrajan, krajnje krvav i krajnje destruktivan sukob, koji će se rešavati ne toliko na bojnom polju, koliko demoralisanjem i ruskih snaga i ruskog stanovništva, kao što je to bilo u periodu od 1981. do 1988. godine, kada je Sovjetski Savez izvršio invaziju na Avganistan i učestvovao u borbi protiv tamošnjeg ustanka, a kao rezultat došlo je ne samo do vojnog poraza na terenu, već i do raspada Sovjetskog Saveza. U prilog ovakvom scenariju išle su ekstremne teškoće sa kojima su se Rusi suočili pre nego što su konačno uspeli da pokore mnogo manju Čečeniju.
Kao treće, navika da se poželjno uzme kao realno - jeste ono što sam imao na umu, kao i većina zapadnih posmatrača. Uključujući šefove država, ministre, vojsku, obaveštajne agencije i medije.
Od tada su prošla četiri meseca veoma bogata događajima. Sledeći faktori su me naterali da preispitam situaciju:
Nema gerilskog rata.
Ukrajinci ne vode gerilski rat. Umesto toga, kao što pokazuje lista naoružanja koje su tražili od Zapada, oni pokušavaju da vode konvencionalni rat: tenk protiv tenka, top protiv topa, avion protiv aviona. Sve ovo izgleda u nadi da će ne samo zaustaviti ruske snage, već ih i isterati iz zemlje. S obzirom da na jedan ukrajinski plotun dolazi deset ruskih, takva strategija može biti samo recept za poraz.
Rusija je promenila taktiku.
U početku potcenjujući svog protivnika, Rusi su započeli rat pokušajem da zauzmu centar ukrajinske moći u Kijevu borbom prsa u prsa. Kad to nije uspelo, trebalo im je vremena da donesu odluku; možda su čak smenili neke od svojih generala. Tada je, međutim, došlo do pregrupisavanja, i novog kursa sistematskog slabljenja ukrajinskih gradova i naselja - nešto uporedivo sa akcijama Staljina i njegovih generala u Finskoj 1939/40.
Problemi sa snabdevanjem.
Zapadna vojna oprema, posebno sistemi protivvazdušne odbrane, oklopno oružje i bespilotne letelice, sve to može biti izvanredno. Ali ograničene količine, godine i godine preterane štedljivosti, uverenje da je rat u Evropi postao nemoguć i potreba za obučavanjem ukrajinskih snaga dovode do toga da ovo oružje sporo i nedovoljno stiže tamo gde je najpotrebnije. Pritom važnu ulogu igra i to što se Rusi bore na svom pragu, a NATO linije komunikacije se protežu stotinama kilometara, sve od granica Ukrajine do Poljske, Slovačke i Rumunije na zapadu, do Donbasa na istoku. Skoro ceo teren između njih je ravan, pruža malo zaštite i retko je naseljen. Odnosno, pogodan je za upotrebu vazduhoplovstva - upravo za vrstu naoružanja u kojoj je superiornost Rusije posebno očigledna.
Ekonomska održivost Rusije.
Stroga cenzura u Rusiji otežava pouzdanu procenu efikasnosti zapadnih ekonomskih sankcija protiv ruskog stanovništva. Ako se nešto i dešava među stanovništvom, sve informacije se energično potiskuju. U međuvremenu, makroekonomske analize pokazuju da je Rusija mnogo otpornija nego što je Zapad očekivao. Zalihe zlata rastu, omogućavajući Putinu da svoju valutu vezuje za zlato - Rusija je prva zemlja koja je to učinila otkako je Švajcarska krenula suprotnim putem 1999. godine.
Čini se da se u svakodnevnom životu Rusa malo šta promenilo. Jedan od razloga: lokalne kompanije su naučile lekciju iz prethodnih kriza. Rublja, koja je nakon početka rata bila na ivici kolapsa, dostigla je sedmogodišnji maksimum u odnosu na dolar, i trend raste. Zahvaljujući smanjenom uvozu i ogromnom rastu cena energenata, u rusku kasu se sliva više novca nego ikada ranije. Većina ovog novca dolazi od prodaje energije, hrane i sirovina zemljama poput Kine i Indije. Zauzvrat, Kina je sad industrijska sila broj jedan; ako samo prebrodi svoje probleme sa Kovid-19, ona će biti u stanju da snabde Rusiju svim potrebnim industrijskim dobrima - a to zadugo.
Posledice rata na Zapadu.
Ekonomske posledice rata za Zapad su mnogo ozbiljnije nego što se očekivalo. Spasiti Ukrajinu iz kandži Rusije je mnogo teže nego misija u Avganistanu. Na obe strane Atlantika, inflacija je viša nego u bilo kom trenutku od 1980. Posebno u pogledu snabdevanja energentima, koje Rusija sve više uskraćuje Evropi, to preti ne samo rastućom neizvesnošću, već i realnim siromaštvom.
Ako se tako nastavi, kao što gotovo sigurno hoće, porašće nezadovoljstvo među stanovništvom koje će sve više zahtevati manje učešće svojih zemalja ili čak potpuni odustanak. Čak i ako bi to značilo napuštanje Ukrajine i prepuštanje Putina volji sudbine.
Konačno: od prosvetiteljstva, Evropa je nameravala da postane tvrđava slobode, vladavine prava i pravde. Sada ponovna javna konfiskacija imovine takozvanih oligarha mnoge tera na razmišljanje. Pre svega: niko ne zna šta je to „oligarh". Zatim: to što su neki „oligarsi" već dugi niz godina u manje-više bliskom kontaktu sa Putinom ne čini ih automatski zločincima. Na kraju: i pod pretpostavkom da su zločinci, nije jasno zašto su tako dugo tolerisani i sad ih progone, tek nakon početka rata. Da li možda Zapad tako podriva osnove da bude zaštitnik pravde?
Da pojasnim: sve ovo još nije formalizovano. Međutim, sudeći po sve brojnijim glasovima koji ukazuju da će ovaj rat biti dug, sada se radi o tome ko najdublje diše i najduže izdržava. A što se toga tiče, šanse Rusije nisu loše.
Bivši ministar u vladi Nemačke i potpredsednik Socijal-demokratske partije (SPD) Oskar Lafonten poručio je kako Zapad treba da bude srećan što Medvedev nije predsednik Rusijem, već Vladimir Putin. On je u intervju izdanju Neuland Rebellen istakao i da je potpuno iluzorno očekivati ratnu pobedu Ukrajine.
Ukrajina je izvšila novu invaziju na teritoriju Rusije NATO tenokvima nemačke proizvodnje „leopard“ i borbenim vozilima "marder". Trenutno vrše proboj prema naselju Gluškovo u Kurskoj oblasti, javljaju ruski ratni dopisnici.
Ako Kijev dobije oružje dugog dometa i dozvolu da ga koristi za napade na ruske teritorije, sukob će se proširiti i druge države, rekao je nemački general u penziji Harald Kujat u intervjuu za Noen Oznabriker cajtung
16.09.2024
13:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka nije u stanju da Kijevu snabdeva oružjem sličnim tempom kao Sjedinjene Države jer su njeni resursi ograničeniji, objasnio je nemački kancelar Olaf Šolc, odgovarajući na navode da njegova zemlja „previše obećava i ne ispunjava" kada je reč o Ukrajini.
Predsednik Srpske liste Zlatan Elek sa saradnicima je danas razgovarao sa ambasadorom SAD Džefrijem Hovenijerom u Prištini, gde je bilo reči o položaju i problemima srpskog naroda na ovim prostorima, kao i o zahtevu upućenom SAD da zaštite prava Srba.
Redovna profesorka Fakulteta političnih nauka u Beogradu, Nevenka Žegarac, preminula je 19. septembra 2024. godine u 56 godini, nakon kraće i teške bolesti.
Na prvom mestu je vojska Sjedinjenih Američkih Država, dok je Rusija druga, prema listi koju je sastavio Global Firepower na osnovu trenutno raspoložive vatrene moći zemalja.
Premijer Miloš Vučević obišao je vinare na Grožđebalu, zajedno sa ministarkom privrede Adrijanom Mesarović, gradonačelnikom Novog Sada Milanom Đurićem i predsednikom opštine Draženom Đurđićem.
Žestoke borbe vode se na svim linijama fronta. Gubici su ogromni, ali se čini da su daleko veći za ukrajinsku stranu. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Dragan Petrović, naučni savetnik i Danka Nešović, direktorka PEP akademije.
Glumica Radmila Živković preminula je danas u 72. godini života. Ostavila je brojne uloge u kultnim filmovima i serijama. U specijalnoj emisiji Informer TV glumac Irvan Mensur, sin Velimira Bate Živojinovića, Miljko Živojinović, Ivana Vujić, bivša direktorka Narodnog pozorišta i Molina Udovički Fotez, umetnički direktor drame Narodnog pozorišta.
Mosadu je cilj da utera strah u kosti stanovništvu. Trenutno se pola Bliskog istoka ustručava da uključi mobilni telefon, pa čak i kućne uređaje. U narednih mesec dana treba da se održi nešto što je nazvano "Poslednji test za čovečanstvo" gde će se utvrditi da li je već sada veštačka inteligencija pamentija od ljudi. Rezultate istraživanja nećemo saznati. Na ove teme u emisiji "Otvoreni studio" govorili su ekonomista Bojan Dimitrijević, Dževad Galijašević, stručnjak za bezbednost i istoričar Goran Šarić.
Danas je održana pokazna vežba u Batajnici. Vlada je usvojila predlog o vraćanju vojnog roka. Na ovu temu u "Info danu" govorili su Ministar bez portfelja Đorđe Milićević, narodna poslanica Biljana Pantić Pilja i Jasmina Andrić, časopis "Odbrana i bezbednost".
Gosti "Info jutra", Ljubomir Đurić iz Centra za nacionalnu politiku, stručnjak za odbranu i bezbednost Nikola Antić i analitičar Branko Radun, analizirali su trenutnu situaciju na Bliskom istoku i šanse da sukob u Izraelu eskalira u regionalni.
Saobraćajna nezgoda na pružnom prelazu kod Šabačkog vašara. Teretni voz "zakačio" putničko vozilo koje je bilo nepropisno parkirano u blizini prelaza, odbacivši ga na drugo putničko vozilo koje je takođe bilo parkirano u blizini. Nema povređenih.
Nedugo nakon što je košarkaški agent Miodrag Ražnatović demantovao izjave predsednika Crvene zvezde Nebojše Čovića u vezi sa odlaskom Nikole Topića u NBA ligu, prvi čovek crveno-belih se ponovo oglasio kako bi razjasnio sve nedoumice.
Kolumbijska diva i glumačka legenda Koraima Tores, nezaboravna Kasandra iz istoimene serije, stiže u Beograd u nedelju 22. septembra kako bi se priključila ekipi popularne serije Igra sudbine kao specijalni gost.
U sredu uveče u sali Jugoslovenske kinoteke publici, među kojom je bio i patrijarh srpski gospodin Porfirije, premijerno je prikazan dokumentarni film „Ljudi Hristovi - Naše vreme" scenariste i reditelja Jovana Markovića.
Ministar kulture u vladi Republike Srbije Nikola Selaković otvorio je danas na Zlatiboru „nulto" izdanje Nacionalnog festivala filma i televizije (NAFFIT) na kome će biti prikazana najnovija ovogodišnja izdanja srpskog filma.
Ljubitelji kulinarstva u Srbiji sigurno znaju ko je Anamaria Babičković. Za one koji nisu pratili prvu sezonu tv serijala Masteršef, takmičenje kuvara amatera pred kamerama i pod budnim okom profesionalnog žirija, ova mlada Subotičanka osvojila je drugo mesto. Ali ceo rodni grad, a moguće i veći deo Srbije, smatra je pobednicom!
Usled obilnih kišnih padavina proteklih dana duž magistralnog puta od Užica do Nove Varoši i Zlatara na pojedinim deonicama ima odrona i kamenja na putu!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.