Turbina za gasovod Severni tok 1 usplamsala je geopolitičke odnose Zapada i Rusije. Preti da preokrene sve sankcije, da razbije ionako krhko evropsko jedinstvo protiv Rusije
Zbog evropskih sankcija ruskom energetskom sektoru Nemačka tek treba da dobije odobrenje Brisela za transport ove opreme, remontovane u Kanadi, u Rusiju. Poljska i Baltičke države nisu rade da poveruju nemačkim suzama. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenskog tvrdi da je to „kapitulacija" koja će „pojačati osećaj ruske nekažnjivosti".
Evropa bi se uskoro mogla naći bez ruskog gasa. Gasovodom Severni tok 1, koji ispod Baltičkog mora transportuje ruski gas iz Rusije i Nemačku obustavljen je protok gasa 11. jula. Rečeno je kako će gasovod biti zatvoren ukupno 10 dana, zbog godišnjeg održavanja i nužnih radova.
Situacija nije nimalo naivna
Naravno, s obzirom na aktuelnu napetu situaciju i korišćenje energenata kao oružja, postoji konkretna mogućnost da za deset dana gas ipak neće nastaviti da teče kroz ovaj cevovod.
Da podsetimo, postoji ukupno tri, odnosno četiri operativna gasovoda koji spajaju Rusiju i Evropu. Da ponovimo,to su: 1) Severni tok 1 - od juče zatvoren - kapaciteta 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. 2) Bratstvo - gasovod koji ide preko Ukrajine, trenutno zatvoren, ima kapacitet od 140 milijardi kubnih metara godišnje. 3) Jamal - Evropa, gasovod koji ide preko Belorusije i Poljske. Njegov kapacitet je najmanji - svega 34 milijardi kubnih metara godišnje. Otvoren je, ali gas kroz njega teče prema istoku još od početka ove godine, odnosno iz Nemačke prema Poljskoj (to zapravo znači da preko ovog gasovoda Poljska kupuje gas iz nemačkih zaliha, ne iz Rusije). 4) Severni tok 2 - ima isti kapacitet kao i Severni tok 1 - 55 milijardi kubnih metara godišnje. Gasovod je u potpunosti izgrađen. Ali, Nemačka ga je odbila pokrenuti nakon ruske intervencije u Ukrajini, tako da do daljnjeg ostaje nefunkcionalan.
Tu je i gasovod Turski tok, dve cevi od po 15,75 milijardi kubnih metara godišnje. Prva je rezervisana za Tursku. Druga za evropske potrošače.
Kad sve ovo saberemo, odnosno oduzmemo, čini se kako od danas zapravo više nema ruskog gasa koji ide prema Europi…
Najveći kupac ruskog gasa je najveća evropska ekonomija
Za početak pogledajmo kako situacija danas izgleda. A nije dobra. Količina gasa koja se isporučivala putem cevovoda Severni tok 1 već je bila smanjena na 40%. Ruska strana je, takođe, navodila remontne radove kao razlog.
Nadalje, gasovod koji prolazi kroz Ukrajinu zatvoren je ove godine od strane Ukrajine, koja tvrdi da su „ruske okupacione snage" krive. Ukrajinski tranzitni koridor većinu gasa šalje u Austriju, Italiju, Slovačku, Češku, Mađarsku i druge zemlje istočne Evrope (na tom spisku smo i mi - preko Mađarske i dalje postoji mogućnost da dobijemo, pravcem kroz Ukrajinu ruski gas).
Povrh toga, već nekoliko evropskih zemalja je bez ruskog gasa, jer su odbile rusku šemu plaćanja u ruskoj nacionalnoj valuti, rubaljama.
Vratimo se zato „neverovatno bitnoj turbini"
U nedelju, 10. jula, Ukrajina se još nije ustručavala da gleda Kanadu kao moćnog saveznika. Ipak, odluka koju je donela Kanada sve je promenila. Reč je o odluci koju je dan ranije donela vlada Džastina Trudoa, da pristane da vrati u Nemačku gasnu turbinu, koja se nalazila u blizini Montreala na popravci.
Foto: Ap/Fotoilustracija
Putinu ide odlično, rublja jala, ekonomioja nije u problemu
Ovaj komad opreme, koju je proizvela nemačka grupa Simens Kanada, predmet je energetskog obračuna između Rusije i Zapada poslednjih mesec dana. Nemačka je pojačala svoje napore prema vladi u Otavi da dobije željenu turbinu, koja bi trebalo da se koristi za upravljanje gasovodom Severni tok 1, glavnim izvorom snabdevanja gasom Nemačke i drugih zemalja centralne Evrope.
Međunarodna nesreća u pozadini sankcija
Nemački kancelar Olaf Šolc je čak lično intervenisao, izjavivši da će ova turbina „ublažiti nestašice energije". „Zahvaljujemo se našim kanadskim prijateljima i saveznicima", pozdravio je šef nemačke vlade davanje „zelenog svetla" iz Otave.
Međutim, posle medijskih izveštaja, pod pritiskom propagande, vlada Džastina Trudoa ponovo je prošle nedelje odbila da vrati „dragocenu turbinu" pošiljaocu, odnosno Gaspromu, ruskom energetskom gigantu koji upravlja gasovodom Severni tok 1. Kanada je smatrala da bi to bilo kršenje „međunarodnih sankcija" Rusiji (svakako je kršenje sankcija koje je Zapad nametnuo Rusiji, nema reči o međunarodnim sankcijama).
Ipak, zarad mira na kolektivnom Zapadu, Trudo je konačno popustio pred predlogom Berlina, koji mu omogućava da kanadska odluka formalno ne potpadne pod kršenje sankcija - tako što će turbinu poslati ne direktno Gaspromu, već prvo Nemačkoj.
- Kanada je dala Simensu opoziv - vremenski ograničenu dozvolu da se popravljena turbina Severnog toka 1 vrati u Nemačku. To će podržati sposobnost Evrope da pristupi pouzdanoj i pristupačnoj energiji - rekao je kanadski ministar za prirodne resurse Džonatan Vilkinson (Izvor: f24.my).
Da bi se razumelo kako je gasna turbina mogla da postane toliko važna u sporu između Rusije, Nemačke, Ukrajine i Kanade, moramo se vratiti na 14. jun. Tog dana, Gasprom je saopštio da je „prinuđen" da smanji količinu gasa koji se transportuje Severnim tokom 1 za skoro 60 posto zbog tehničkog problema povezanog sa međunarodnim sankcijama.
U saopštenju operatera Severnog toka 1, grupa je tada pojasnila da je reč o gasnoj turbini, koju je proizveo Simens, a koju Kanada nije htela da vrati Rusiji zbog napred navedenih sankcija.
Severni tok 1 je međunarodni gasovod. Cevi, formalno, kreću od grada Viborga, severno od Sankt Peterburga. A za transport gasa potrebna je neka vrsta moćnog motora koji ga, slično kao avionski mlazni motor, pokreće duž 1.200 kilometara cevi. Tu ulogu ima turbina, koje podižu pritisak na početku cevovoda, tako da ugljovodonik stigne do nemačke obale.
Ruski izgovor u koji niko na Zapadu ne veruje
Iz Gasproma tvrde da sve dok Kanada zadržava Simensovu turbinu, neće moći pravilno da upravljaju gasovodom. Postavlja se pitanje: Zašto je ovaj „ključni komad opreme" završio na drugoj strani Atlantika? U saopštenju za javnost, nemačka grupa objašnjava da je taj deo opreme 2009. godine proizveo i isporučio Gaspromu Simens Kanada i da se te turbine mogu, „iz tehničkih razloga", popraviti samo u radionicama grupe u Kvebeku.
Turbine su oprema koja mora da se održava - servisira svakih deset godina. Zato je nekoliko njih, pet od osam prodatih Gaspromu, završilo u Kanadi neposredno pre rata u Ukrajini. Početak ruske intervencije 24. februara je promenio igru. A sa sankcijama uvedenim na izvoz opreme u vezi sa naftom i gasom iz Rusije, Kanada se odupirala vraćanju turbine.
Ali, argument koji je izneo Gasprom, da bi opravdao svoju odluku od 14. juna mnogim posmatračima se ne čini verodostojnim. U to zaista ne veruju ni Kanada, ni Ukrajina, pa čak ni Nemačka. Robert Habek, vicekancelar i nemački ministar ekonomije, rekao je za Blumberg da je ova afera sa turbinom „bila izgovor". Habek je rekao da je Berlin uveren da Gasprom ima rezervne turbine, koje mogu da pokreću Severni tok 1.
Kako god, ruska ekonomija nije pala na kolena. Rusija je krenula u nekakav protivudar, kroz smanjenje snabdevanja Evrope gasom - za sada ne formalno, već zbog tehničkih problema.
Čak je i Nemačka agencija za energetske mreže 15. juna tvrdila da se pad od 60 odsto gasa, koji se transportuje Severnim tokom 1 ne može objasniti nedostatkom jedne turbine. Ipak, slaba je to uteha za Nemačku petrohemijsku, hemijsku i staklarsku industriju…
Ako zaista sumnjaju u volju Rusa, zašto se Berlin toliko mučio da dobije zeleno svetlo od Otave?
U stvari, radi se, izgleda, o tome da se „spreči Vladimir Putin da koristi (ovu temu) kao izgovor za lišavanje Evrope ruskog gasa". Tako je bar rekao Robert Habek, za Bloomberg.
Severni tok 1 zatvoren zbog održavanja
Za Nemačku je bilo potrebno brzo delovati. Kanada je morala dati svoj pristanak pre 11. jula. Ruski gigant Gasprom je ovog ponedeljka otpočeo godišnje operacije održavanja gasovoda Severni tok 1 (ugovorno pravo Gasproma). Da bi to uradila, grupa je zavrnula slavinu za gas na gasovodu, koji snabdeva skoro 40 odsto nemačkih potreba.
I, nije pogođena samo Nemačka: deo dragocenih ugljovodonika koji stižu iz Rusije preko Severnog toka 1 do Pomeranije otprema se u nekoliko zemalja zapadne Evrope: do Ujedinjenog Kraljevstva, Belgije ili Francuske (Francuska je u međuvremenu postala najveći kupac ruskog LNG-a). U sadašnjem kontekstu visoke napetosti na energetskim tržištima, svaki kubni metar gasa je bitan.
Ovo godišnje održavanje obično nikoga ne brine. To traje između 10 i 14 dana, a onda se sve vraća u normalu, a evropske zemlje, počevši od Nemačke, imaju dovoljno vremena da nagomilaju zalihe gasa u iščekivanju zime.
Foto: Fotoilustracija
Rusija je bezmalo izišla na Dnjepar, glavno pitanje je hoće li krenuti dalje
Ali, rat u Ukrajini obavezuje, „mi smo u situaciji bez presedana i sada je sve moguće", upozorio je Robert Habek, tokom intervju za Blumberg.
Nemačka vlada se plaši da će Moskva iskoristiti turbine kao izgovor da na neodređeno vreme uskrati Nemačkoj i Evropi gas koji prolazi kroz Severni tok 1. Ovo bi bilo utoliko ozbiljnije što alternative nedostaju. Severni tok 1 je bio jedan od poslednjih gasovoda koji je još uvek snabdevao Nemačku značajnim količinama ruskog gasa, pošto je gasovod Jamal-Evropa, koji prolazi kroz Poljsku, zatvoren od početka jula, a ruski gas više nije predmet tranzitira kroz Ukrajinu od sredine maja.
Ali, priča o turbinama još nije završena. Nemačka tek treba da dobije odobrenje Brisela za izvoz ove opreme u Rusiju, uprkos evropskim sankcijama protiv ruskog energetskog sektora. Poljska i Baltičke države nisu rade da poveruju nemačkim suzama.
- Svi naši stručnjaci rade na dobijanju potrebnih ovlašćenja - rekli su iz Simens Energija.
Turbina za Severni tok 1 je rizik za preokret. Preti da preokrene sve sankcije, da razbije ionako krhko evropsko jedinstvo. Prema rečima Zelenskog to je „kapitulacija" koja će „pojačati osećaj ruske nekažnjivosti".
Američki politički analitičar Farid Zakarija navodi da ekonomski rat protiv Rusije nije toliko efikasan koliko je planirano, a Evropu pokriva energetska kriza
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Evropski mediji podigli su buru zbog ruskog broda kompanije Gasprom na kojem su primećeni mitraljezi, predstavljajući taj slučaj kao mogući znak da Moskva menja taktiku na moru i sprema se da silom štiti plovila pogođena sankcijama.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
SAD su upozorile Evropsku uniju da bi američki tečni prirodni gas mogao da bude preusmeren na druga tržišta ako Brisel ne ublaži planirana pravila o emisiji metana. Poruka iz Vašingtona jasno pokazuje da Amerika sve otvorenije koristi svoju dominantnu poziciju na evropskom energetskom tržištu.
Raspoređivanje vojnih baza kolektivnog Zapada na tuđoj teritoriji provocira međunarodnu i regionalnu napetost, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki politički analitičar Farid Zakarija navodi da ekonomski rat protiv Rusije nije toliko efikasan koliko je planirano, a Evropu pokriva energetska kriza
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je policajac Vasilije Lalović izvršio samoubistvo nakon brutalnih lažnih optužbi i napada blokadera i opozicionih partija na njega i njegovu porodicu.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
Nakon što je blokaderska NVO CRTA izašla u javnost sa famoznim istraživanjem po kom blokaderi imaju 10 odsto prednosti u odnosu na Srpsku naprednu stranku i predsednika Aleksandra Vučića, srpsku političku scenu zapljusnuo je talas priznanja da je to istraživanje lažno.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Na društvenoj mreži Redit pojavila se ispovest devojke koja radi u jednom kafiću, a njena objava izazvala je veliki broj reakcija nakon što je opisala kako se pojedine mušterije bahato i neprimereno ponašaju prema ugostiteljskim radnicima.
Zaplena više od 770 kilograma čistog kokaina u italijanskoj luci Vado Ligure, u regionu Ligurija, privukla je ogromnu pažnju tamošnjih medija. Pored činjenice da je reč o jednoj od najvećih zaplena u poslednje vreme, pažnju istražitelja privukao je nesvakidašnji detalj — na velikom broju paketa nalazile su se nalepnice sa zastavom Srbije.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mračno kupatilo i visoka vlaga nisu prepreka, već idealno okruženje za prave sobne biljke. Zaboravite na plastično cveće, uz samo pet pažljivo odabranih vrsta.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.