Austrijski pukovnik Markus Rajzner upozorava da ukrajinski uspesi na frontu nisu razlog za slavlje na Zapadu jer, po njegovom mišljenju, Vladimir Putin ipak ima "bolje karte"
Pukovnik Markus Rajzner, stručnjak za strategiju Federalne vojske Austrije, postao je poznat međunarodnoj publici po svojoj vojnoj analizi rata u Ukrajiniod početka invazije. Sada, u intervjuu za "ntv", poziva javnost da obrati pažnju na novi razvoj događaja.
Rajznera je iznenadio način na koji trupe Vladimira Putina vode ovaj rat. Kako on tvrdi, svi u Rusiji i na Zapadu su očekivali brzu pobedu ruskih snaga. Međutim, ispostavilo se da su Ukrajinci mnogo teži protivnik nego što bi to bilo ko očekivao.
Plan A - Blickrig
„Odmah nakon početka ruske invazije, preovladavalo je mišljenje da Ukrajina neće moći dugo da vodi ovaj rat, Zapad nije verovao u sposobnost Ukrajinaca da se odbrane, a tajne službe su očekivale da će Kijev pasti za nekoliko sati.“, rekao je Rajzner.
Ali, „Ukrajinci su sve iznenadili“, naglašava oficir.
On takođe jasno stavlja do znanja da je celokupna odbrana zemlje u prvih nekoliko dana i sati bila na ivici pucanja. Ali, kada su se Rusi povukli iz oblasti Kijeva, celom svetu je postalo jasno da je plan A Kremlja propao.
Foto: Printskrin
Plan B - Smrt i uništenje
„Rusi su ceo svoj početni plan izgradili na udaru obezglavljivanja – hteli su da osvoje Kijev i svrgnu predsednika Zelenskog. Nakon propasti te ideje, Rusi su naglo promenili taktiku," izjavio je Rajzner.
Ukrajinci nisu samo uspeli da se odbrane, već i da izvedu velike kontraofanzive oko Harkova, Limana i Hersona. Rusija je tada shvatila da je napravila veliku grešku u planiranju invazije. Ipak, Rusi su dosta naučili iz svojih poraza i tako promenili način na koji vode rat.
"Osnova Plana B ruskih snaga je pojačana bitka za Donbas, sa promenjenom taktikom. više ne pokušavalju da napreduju brzo i duboko, već polako uz masovnu artiljerijsku podršku“, izjavio je austrijski pukovnik.
Prema njegovom mišljenju, Rusi su koristili džepove u Lisičansku i Severodonjecku da bi više puta uništavali ukrajinske rezerve i isporuke oružja sa Zapada. Na kraju, Rusi su zauzeli oba grada,ali je dalje napredovanje u pravcu centralne reke Dnjepar propalo.
HIMARS zadaje ogromne probleme
„Bilo je potrebno neko vreme da Zapad shvati koliko je zapravo potrebno vojne pomoći Ukrajini. Kriva je bila i ukrajinska propaganda koja je sugerisala da se uspeh može postići i bez ovog oružja“, kaže Rajzner.
Isporukom američkih višecevnih raketnih bacača HIMARS, Kijev je dobio šansu da se nosi sa nadmoćnijim neprijateljem. Samo sa njima su Ukrajinci uspeli da se suoče sa ogromnom artiljerijskom prednošću koju Rusi imaju nad njima, i da ciljano napadaju deponije municije i puteve snabdevanja.
"Previše za smrt. Nedovoljno za život"
Dosadašnje isporuke oružja su samo kap u moru. Rajzner ne može da razume zašto je teška oprema dostupna samo u količinama od nekoliko desetina, a ne stotina, koliko zapravo treba Ukrajini.
Foto: AP/Photo
HIMARS
„Ono što Zapad daje Ukrajini je previše za umiranje i premalo za život. Meni izgleda kao da Amerikanci žele da dođu do diplomatskog rešenja sukoba ili barem zamrzavanja borbenih dejstava – da bi Ukrajincima dali šansu za oporavak i pregrupisanja snaga", izjavio je austrijski pukovnik.
Rusi su se već prilagodili
Međutim, Rajzner je naveo razloge zbog kojih smatra da dosadašnje uspehe Ukrajine ne treba precenjivati.
„Prvo, Ukrajini je potrebna konstantna masovna podrška Zapada, pre svega u vidu isporuke oružja i obaveštajnog izviđanja. Drugo, Rusija je shvatila da se stanje na frontu menja i ponovo pokušava da se prilagodi u skladu sa tim", rekao je austrijski pukovnik.
Promena taktike ruskih snaga se najbolje pokazala mobilizacijom više od 300.000 rezervista i napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu, pre svega na električnu mrežu, pred zimu.
"Raketni napadi na energetsku strukturu se dešavaju iz dva razloga. Jedan od njih možemo nazvati "oblikovanje", u prevodu - priprema za veliku ofanzivu ,otežavajć isporuku zaliha koje su Ukrajini hitno potrebne sa Zapada. Drugi razlog je uništavanje morala ukrajinskog stanovništva“, smatra Rajzner.
Foto: Reuters
Kijev pod udarom ruskih raketa
Kao što su pokazala istorijska bombardovanja gradova tokom Drugog svetskog rata, "uništavanje morala" ne funkcioniše uvek kako je zamišljeno, a često dolazi i do suprotnog efekta. Međutim, ono što je loše za Kijev i ukrajisnke snage jeste strateško trošenje na svim nivoima.
Predaja je skoro nezamisliva
Po mišljenju austrijskog pukovnika, šansa da će Putin jednostavno proglasiti poraz je ravna nuli nula.
„Mislim da je predaja Rusije gotovo nezamisliva. Sadašnje rukovodstvo je toliko zahvaćeno ovim ratom da ne može jednostavno da odustane. Samo bi državni udar u Kremlju to promenio, a čak i da se on dogodi, to ne bi sigurno značilo da će se rat završiti, jer su neki od potencijalnih prestolonaslednika radikalniji od samog Putina", tvrdi Rajzner.
Ipak, diplomatsko rešenje je veoma daleko. I Ukrajina i Rusija pretpostavljaju da trenutno mogu više da dobiju na bojnom polju nego za pregovaračkim stolom.
Kijevu treba saopštiti loše vesti na vreme
Po mom mišljenju, Ukrajina može da nastavi ovaj sukob samo ako Zapad odluči da je podrži bezuslovno, svim sredstvima koja su joj na raspolaganju. Alternativa tome je da priznamo da nismo spremni na takvu vrstu podrške. Ukoliko bi to bio slučaj, loše vesti trebamo da saopštimo Kijevu što pre.
- Pukovnik Federalne vojske Austrije Markus Rajzner
Nova ruska ofanziva se nazire
Rusija se već neko vreme pokušava da stvori situaciju u kojoj bi Ukrajina "upala u klopku" i nepormišljenom ofanzivom naletela na masovnu rusku artiljerijsku vatru.
Sa nastupanjem zime, obe strane imaju želju da iskoriste sve šanse i mogućnosti. Rusi se ponašaju defanzivno i nastavljaju da gomilaju snage. U isto vreme, kritična infrastruktura i dalje ostaje na udaru raketnih napada.
Za razliku od Rusa, Ukrajinci će ove zime pokušati da donesu ključne odluke, kao na primer, pokretanje ofanzive na Melitopolj. Zauzimanje grada, kombinovano sa još jednim napadom na Kerčki most, dalo bi Ukrajini veliku prednost na frontu jer bi tada ruska vojska na Krimu bila potpuno odsečena od linija snabdevanja.
Foto: Reuters
Međutim, po mišljenju Rajznera, ruske snage planiraju svoju ofanzivu na proleće.
„Ako ukrajinska vojska bude oslabljena sopstvenim napadima tokom zime i posledicama ruskih napada na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, Rusi će pokušati da pređu u ofanzivu. Do tada, oni će gomilati snage i masovno slati mobilisane regrute na front“, izjavio je austrijski pukovnik.
Ukrajina (ne) može da pobedi
Rajzner upozorava da neuspesi na početku rata ne nagoveštavaju konačan poraz Rusije.
„Činjenica da Rusi nisu pobedili u februarskom blickrigu ne bi trebalo da nas navede da verujemo da mogu biti poraženi. Na duže staze, Vladimir Putin bi ima mnogo bolje karte. Zemlja od 143 miliona ljudi bori se protiv mnogo manjeg suseda. Rusi svoju beskrupuloznost u obračunu sa sopstvenim regrutima koriste kao borbu protiv većeg morala Ukrajinaca. Na kraju krajeva, ishod rata će u velikoj meri zavisiti od toga da li će ruski narod ostati miran", zaključuje pukovnik Rajzner.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruski napadi tokom noći izazvali su požare i prekide u snabdevanju strujom i vodom širom Ukrajine, dok je u Šepetivskom okrugu pogođeno skladište nafte.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti, osudio je napad na porodicu političara, ističući da je napad na majku Aleksandra Vučića nedopustiv i da predstavlja granicu koja se nikada ne sme preći.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji protiču mirno, izjavio je posmatrač iz Državne dume Rusije Konstantin Zatulin, koji je tokom dana obišao desetak biračkih mesta u centru Beograda.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pažljivo prati situaciju u glavnom gradu tokom održavanja parlamentarnih izbora i koordinira rad osnovnih javnih tužilaštava na teritoriji svoje nadležnosti i policijskih službenika kako bi izborni dan protekao mirno u demokratskoj atmosferi i kako bi se sve izborne procedure odvijale u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ruskinja koja na društvenim mrežama svakodnevno deli sadržaj o Srbiji, njenim običajima, tradiciji i sličnostima između srpskog i ruskog naroda, privukla je pažnju emotivnom pričom o tome zašto je odlučila da svoj život nastavi upravo u našoj zemlji.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Supruga Mustafe Sandala, Melis Sutšurup, našla se u centru finansijskog skandala, a sada je usledio novi obrt - gospođa Sandal želi da povrati svoj novac.
Komentari