Austrijski pukovnik Markus Rajzner upozorava da ukrajinski uspesi na frontu nisu razlog za slavlje na Zapadu jer, po njegovom mišljenju, Vladimir Putin ipak ima "bolje karte"
Pukovnik Markus Rajzner, stručnjak za strategiju Federalne vojske Austrije, postao je poznat međunarodnoj publici po svojoj vojnoj analizi rata u Ukrajiniod početka invazije. Sada, u intervjuu za "ntv", poziva javnost da obrati pažnju na novi razvoj događaja.
Rajznera je iznenadio način na koji trupe Vladimira Putina vode ovaj rat. Kako on tvrdi, svi u Rusiji i na Zapadu su očekivali brzu pobedu ruskih snaga. Međutim, ispostavilo se da su Ukrajinci mnogo teži protivnik nego što bi to bilo ko očekivao.
Plan A - Blickrig
„Odmah nakon početka ruske invazije, preovladavalo je mišljenje da Ukrajina neće moći dugo da vodi ovaj rat, Zapad nije verovao u sposobnost Ukrajinaca da se odbrane, a tajne službe su očekivale da će Kijev pasti za nekoliko sati.“, rekao je Rajzner.
Ali, „Ukrajinci su sve iznenadili“, naglašava oficir.
On takođe jasno stavlja do znanja da je celokupna odbrana zemlje u prvih nekoliko dana i sati bila na ivici pucanja. Ali, kada su se Rusi povukli iz oblasti Kijeva, celom svetu je postalo jasno da je plan A Kremlja propao.
Foto: Printskrin
Plan B - Smrt i uništenje
„Rusi su ceo svoj početni plan izgradili na udaru obezglavljivanja – hteli su da osvoje Kijev i svrgnu predsednika Zelenskog. Nakon propasti te ideje, Rusi su naglo promenili taktiku," izjavio je Rajzner.
Ukrajinci nisu samo uspeli da se odbrane, već i da izvedu velike kontraofanzive oko Harkova, Limana i Hersona. Rusija je tada shvatila da je napravila veliku grešku u planiranju invazije. Ipak, Rusi su dosta naučili iz svojih poraza i tako promenili način na koji vode rat.
"Osnova Plana B ruskih snaga je pojačana bitka za Donbas, sa promenjenom taktikom. više ne pokušavalju da napreduju brzo i duboko, već polako uz masovnu artiljerijsku podršku“, izjavio je austrijski pukovnik.
Prema njegovom mišljenju, Rusi su koristili džepove u Lisičansku i Severodonjecku da bi više puta uništavali ukrajinske rezerve i isporuke oružja sa Zapada. Na kraju, Rusi su zauzeli oba grada,ali je dalje napredovanje u pravcu centralne reke Dnjepar propalo.
HIMARS zadaje ogromne probleme
„Bilo je potrebno neko vreme da Zapad shvati koliko je zapravo potrebno vojne pomoći Ukrajini. Kriva je bila i ukrajinska propaganda koja je sugerisala da se uspeh može postići i bez ovog oružja“, kaže Rajzner.
Isporukom američkih višecevnih raketnih bacača HIMARS, Kijev je dobio šansu da se nosi sa nadmoćnijim neprijateljem. Samo sa njima su Ukrajinci uspeli da se suoče sa ogromnom artiljerijskom prednošću koju Rusi imaju nad njima, i da ciljano napadaju deponije municije i puteve snabdevanja.
"Previše za smrt. Nedovoljno za život"
Dosadašnje isporuke oružja su samo kap u moru. Rajzner ne može da razume zašto je teška oprema dostupna samo u količinama od nekoliko desetina, a ne stotina, koliko zapravo treba Ukrajini.
Foto: AP/Photo
HIMARS
„Ono što Zapad daje Ukrajini je previše za umiranje i premalo za život. Meni izgleda kao da Amerikanci žele da dođu do diplomatskog rešenja sukoba ili barem zamrzavanja borbenih dejstava – da bi Ukrajincima dali šansu za oporavak i pregrupisanja snaga", izjavio je austrijski pukovnik.
Rusi su se već prilagodili
Međutim, Rajzner je naveo razloge zbog kojih smatra da dosadašnje uspehe Ukrajine ne treba precenjivati.
„Prvo, Ukrajini je potrebna konstantna masovna podrška Zapada, pre svega u vidu isporuke oružja i obaveštajnog izviđanja. Drugo, Rusija je shvatila da se stanje na frontu menja i ponovo pokušava da se prilagodi u skladu sa tim", rekao je austrijski pukovnik.
Promena taktike ruskih snaga se najbolje pokazala mobilizacijom više od 300.000 rezervista i napadima na kritičnu civilnu infrastrukturu, pre svega na električnu mrežu, pred zimu.
"Raketni napadi na energetsku strukturu se dešavaju iz dva razloga. Jedan od njih možemo nazvati "oblikovanje", u prevodu - priprema za veliku ofanzivu ,otežavajć isporuku zaliha koje su Ukrajini hitno potrebne sa Zapada. Drugi razlog je uništavanje morala ukrajinskog stanovništva“, smatra Rajzner.
Foto: Reuters
Kijev pod udarom ruskih raketa
Kao što su pokazala istorijska bombardovanja gradova tokom Drugog svetskog rata, "uništavanje morala" ne funkcioniše uvek kako je zamišljeno, a često dolazi i do suprotnog efekta. Međutim, ono što je loše za Kijev i ukrajisnke snage jeste strateško trošenje na svim nivoima.
Predaja je skoro nezamisliva
Po mišljenju austrijskog pukovnika, šansa da će Putin jednostavno proglasiti poraz je ravna nuli nula.
„Mislim da je predaja Rusije gotovo nezamisliva. Sadašnje rukovodstvo je toliko zahvaćeno ovim ratom da ne može jednostavno da odustane. Samo bi državni udar u Kremlju to promenio, a čak i da se on dogodi, to ne bi sigurno značilo da će se rat završiti, jer su neki od potencijalnih prestolonaslednika radikalniji od samog Putina", tvrdi Rajzner.
Ipak, diplomatsko rešenje je veoma daleko. I Ukrajina i Rusija pretpostavljaju da trenutno mogu više da dobiju na bojnom polju nego za pregovaračkim stolom.
Kijevu treba saopštiti loše vesti na vreme
Po mom mišljenju, Ukrajina može da nastavi ovaj sukob samo ako Zapad odluči da je podrži bezuslovno, svim sredstvima koja su joj na raspolaganju. Alternativa tome je da priznamo da nismo spremni na takvu vrstu podrške. Ukoliko bi to bio slučaj, loše vesti trebamo da saopštimo Kijevu što pre.
- Pukovnik Federalne vojske Austrije Markus Rajzner
Nova ruska ofanziva se nazire
Rusija se već neko vreme pokušava da stvori situaciju u kojoj bi Ukrajina "upala u klopku" i nepormišljenom ofanzivom naletela na masovnu rusku artiljerijsku vatru.
Sa nastupanjem zime, obe strane imaju želju da iskoriste sve šanse i mogućnosti. Rusi se ponašaju defanzivno i nastavljaju da gomilaju snage. U isto vreme, kritična infrastruktura i dalje ostaje na udaru raketnih napada.
Za razliku od Rusa, Ukrajinci će ove zime pokušati da donesu ključne odluke, kao na primer, pokretanje ofanzive na Melitopolj. Zauzimanje grada, kombinovano sa još jednim napadom na Kerčki most, dalo bi Ukrajini veliku prednost na frontu jer bi tada ruska vojska na Krimu bila potpuno odsečena od linija snabdevanja.
Foto: Reuters
Međutim, po mišljenju Rajznera, ruske snage planiraju svoju ofanzivu na proleće.
„Ako ukrajinska vojska bude oslabljena sopstvenim napadima tokom zime i posledicama ruskih napada na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu, Rusi će pokušati da pređu u ofanzivu. Do tada, oni će gomilati snage i masovno slati mobilisane regrute na front“, izjavio je austrijski pukovnik.
Ukrajina (ne) može da pobedi
Rajzner upozorava da neuspesi na početku rata ne nagoveštavaju konačan poraz Rusije.
„Činjenica da Rusi nisu pobedili u februarskom blickrigu ne bi trebalo da nas navede da verujemo da mogu biti poraženi. Na duže staze, Vladimir Putin bi ima mnogo bolje karte. Zemlja od 143 miliona ljudi bori se protiv mnogo manjeg suseda. Rusi svoju beskrupuloznost u obračunu sa sopstvenim regrutima koriste kao borbu protiv većeg morala Ukrajinaca. Na kraju krajeva, ishod rata će u velikoj meri zavisiti od toga da li će ruski narod ostati miran", zaključuje pukovnik Rajzner.
Ukrajinska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima zbog prekida u radu američkog satelitskog sistema „Staršild“, koji koristi za upravljanje borbenim dronovima i presretanje ruskih bespilotnih letelica.
Ruske trupe su tokom noći pokrenule masovan udar na vojno-industrijske objekte i energetsku infrastrukturu u Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
U tajnim zatvorima za mučenje u Ukrajini, prema tvrdnjama proruskog pokreta otpora iz Odese, umire približno svaki peti zatočenik, a broj žrtava dodatno uvećavaju ubistva izvršena po posebnom nalogu.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Novi snimci posledica ruskog raketnog napada na Severni most u Kijevu u Ukrajini, izvedenog u noći između 6. i 7. novembra, pojavili su se na internetu.
Rusija ubrzano razvija sopstvenu satelitsku komunikacionu mrežu rasvet, koja bi mogla značajno da promeni način izvođenja napada na ukrajinsku teritoriju, omogućavajući ruskoj vojsci da upravlja bespilotnim letelicama i duboko iza linije fronta.
Ruske snage pogodile su tokom noćašnjeg masovnog napada na Kijev Severni most preko Dnjepra, jednu od najvažnijih saobraćajnica ukrajinske prestonice, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Ukrajinski Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) objavio je šokantne dokaze o kriminalnoj organizaciji čiji su pripadnici otimali, prebijali i mučili ljude u Ukrajini i drugim evropskim državama, dok su ih, prema nalazima istrage, štitili visoki funkcioneri Službe bezbednosti Ukrajine (SBU), policije i tužilaštva.
U Ukrajini postoje brojni tajni objekti u kojima se ljudi muče i prisilno drže, a njihovo širenje neposredno je povezano sa masovnim dezerterstvom i odbijanjem građana da služe u vojsci, izjavio je bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je došao u Policijsku stanicu Voždovac kako bi, u svojstvu oštećenog, dao izjavu povodom nasilnog upada u prostorije Informera 26. oktobra.
Pod parolama borbe za budućnost, ponovo se otvara pitanje političke pozadine pojedinaca koji dobijaju važne funkcije. Objava na društvenoj mreži Iks, skrenula je pažnju na izbor Maria Reljanovića za narodnog poslanika i njegove veze sa NVO i Demokratskom strankom.
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Pitanje Kosova i Metohije postaje jedan od prvih velikih političkih izazova za novu vlast u Srbiji, a izjave predstavnika Studentske liste, Nenada Rašića i funkcionera Srpske liste otvorile su ozbiljnu raspravu o tome kako će i ko ubuduće predstavljati interese srpskog naroda.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje kriminala, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i Policijske uprave u Pirotu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Pirotu, uhapsili su M. B. (47), državljanina Turske, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
Pripadnici Sektora unutrašnje kontrole MUP uhapsili su sedam policijskih službenika PU u Boru zbog sumnje da su zlostavljali i mučili Srđana Jankovića i Dejana Dragijevića, koji su optuženi za smrt dvogodišnje devojčice Danke Ilić.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Ova kremasta salata od pečenih paprika, fete, jaja i hrskave slanine priprema se brzo i jednostavno, a ukusom može da parira i mnogo složenijim predjelima.
Kada se bivša rijaliti učesnica Anita Stanojlović porodila, njena beba se susrela sa teškoćama u disanju, lekari su je stavili u inkubator, a sada se ponosna mama obratila svojoj naslednici.
Pevač Dado Polumenta i njegova supruga Ivona Polumenta obeležavaju deset godina ljubavi, a tim povodom Ivona se oglasila na društvenim mrežama i suprugu uputila emotivnu poruku.
Pevač Adil Maksutović je otkrio kako je, uprkos početnom nećkanju, zahvaljujući Saši Popoviću završio na "Grandovom" festivalu i ostvario veliki uspeh pesmom "Laku noć".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.