PLAN "B" ZA ZELENSKOG?! Šta znače današnja poseta Si Đinpinga Moskvi i kineski mirovni plan za Ukrajinu
Podeli vest
Glavni događaj u svetu vezan za rat u Ukrajini narednih dana biće poseta kineskog predsednika Si Đinpinga Moskvi. Nakon toga, prema pisanju medija, kineski lider želi da razgovara sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Glavna tema biće kineski predlozi za mirno rešenje, objavljeni 24. februara 2023. godine. Njihova ključna tačka je trenutni prekid vatre. Odnosno, fiksiranje sadašnje linije fronta, koja će de fakto postati granica između Ukrajine i Ruske Federacije, što Kijev smatra neprihvatljivim. I još uvek nije sasvim jasno da li Moskva podržava ovu ideju, ili ruski predsednik Vladimir Putin planira da nastavi rat u iščekivanju novih teritorijalnih dobitaka.
Predsednik Rusije Vladimir Putin boravio je u radnoj poseti Marijupolju. Kako je saopštila pres služba Kremlja, šef države je izvršio inspekciju nekoliko objekata u gradu i razgovarao sa lokalnim stanovništvom.
19.03.2023
10:32
Zato u početku postoji veliki skepticizam u pogledu uspeha kineskih mirovnih napora.
Istovremeno, vredi reći da je Kina tek nedavno pokazala veoma efikasan primer pomirenja dva stara neprijatelja – Iran i Saudijska Arabija su se uz posredovanje Pekinga dogovorili da obnove odnose, navodi ukrajinska Strana.
Ovo je grandiozan događaj za Bliski istok (a s obzirom na globalni značaj ovog regiona, za ceo svet), koji već utiče na mnoge procese. Na primer, postoje izgledi za okončanje krvavog višedecenijskog rata u Jemenu, gde se pobunjenici Huti koje podržava Iran bore protiv saudijske vojske.
Foto: Tanjug/AP
Predsednik Kine Si Đinping
Istina, takav diplomatski uspeh Kine omogućen je zahvaljujući glavnom faktoru – bliskim odnosima Pekinga i sa Saudijcima i sa Iranom. Zato su Kinezi mogli da postanu efikasni posrednici.
U Ukrajini i Rusiji situacija je očigledno drugačija. Kina je, naravno, blisko povezana sa Ruskom Federacijom. Ali to se ne može reći za Ukrajinu. Između Kijeva i Pekinga nema otvorenog neprijateljstva, ali s vremena na vreme izmiče nezadovoljstvo ukrajinskih vlasti politikom Kine lojalne Moskvi.
Da li to znači da će diplomatski napori Kine da okonča rat u Ukrajini garantovano propasti?
Ne. Ne znači.
Zelenski i kineski "vektor"
Postoje određene dodirne tačke između Kijeva i Kine.
Iako je Ukrajina od 2014. godine sve više zavisna od podrške Zapada (a od februara 2022. potpuno zavisna), ukrajinska elita nikada nije volela ovu zavisnost i bila je prinuđena zbog sukoba sa Rusijom. Za ukrajinske elite je multivektorska situacija uvek bila udobna – kada nijedna od velikih svetskih sila nema odlučujući uticaj na Ukrajinu i ne nameće svoja pravila. Zato su i posle 2014. s vremena na vreme pokušavali da obnove odnose sa Moskvom, ali, od početka 2022. godine, ovo je prirodno postalo prošlost.
Međutim, osim Rusije i Zapada, postoji i Kina. Daleko je, ali njen ekonomski uticaj i mogućnosti su globalni. Pre početka ruske invazije, Kina je bila glavni spoljnotrgovinski partner Ukrajine.
Pre rata, Volodimir Zelenski, koji je tada imao prilično teške odnose sa Zapadom, aktivno je ispitivao kineski „vektor”. A šef frakcije Sluga naroda Dejvid Arahamia čak je u leto 2021. izjavio da predsednikove političke snage nameravaju da uče iz iskustva Komunističke partije Kine, kao i da su principi vladajućih partija Ukrajine i Kina "u mnogo čemu isti“.
Čak i nakon početka rata, Zelenski je uvek govorio sa naglašenim poštovanjem prema Kini.
Foto: AP/Photo
Volodimir Zelenski
Moguće je da je uspostavljanje "specijalnih" odnosa sa Pekingom još uvek u glavi predsednika. Za ukrajinske vlasti bi bila veoma isplativa opcija da po završetku rata u restauraciji Ukrajine učestvuje i Kina. Što bi, između ostalog, spasilo Kijev od totalne zavisnosti od Zapada. Štaviše, novac iz Kine dolazi bez ikakvih uslova za "sprovođenje reformi". Dodatni plus je mogućnost uticaja na Moskvu preko Pekinga.
Za Kinu su "posebni" odnosi sa Ukrajinom zanimljivi i sa stanovišta investicionih perspektiva u zemlji za rad sa evropskim tržištem. I uopšte, sa stanovišta uticaja na situaciju u Evropi (naročito ako Ukrajina uđe u EU i tamo će imati glas u donošenju odluka). Štaviše, Evropa je, u manjoj meri od Sjedinjenih Država, sklona pojačavanju konfrontacije sa NR Kinom.
Kompromis
Zato diplomatski napori Kine u vezi sa Ukrajinom teoretski ne moraju da budu bezuspešni ako strane uspeju da pronađu neku vrstu kompromisa.
Međutim, kako će to praktično izgledati, još uvek je potpuno nejasno. Na kraju krajeva, moraće odmah da pronađu kompromis između mnogih igrača – i Ukrajine (čiji je cilj dostizanje granica iz 1991. godine), ali i Ruske Federacije i Zapada. S obzirom da SAD Kinu smatraju još većom pretnjom od Rusije, izgleda da su izgledi za bilo kakve sporazume o rešenju u Ukrajini uz posredovanje Pekinga blizu nule.
Međutim, s obzirom na atraktivne izglede za saradnju sa Kinom, malo je verovatno da će Zelenski odbaciti predloge Kine na tom potezu, već će pokušati da započne neku vrstu dijaloga sa Pekingom.
Ako u narednim mesecima tok borbi na frontu ne da jasne prednosti nijednoj strani i stav prema nastavku pregovora počne da se menja, onda kinesko posredovanje može odigrati svoju ulogu. Možda čak i odlučujuću.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija ubrzano menja pravac isporuke gasa, a ključne količine koje su decenijama išle ka Evropi sada se sve više preusmeravaju ka Kini, gde se priprema izgradnja novog gasovoda koji bi mogao da trajno promeni energetsku mapu sveta.
Rat na Bliskom istoku i rastuće tenzije oko Irana mogli bi ozbiljno da utiču na globalno tržište energenata i primoraju Kinu da promeni svoju energetsku strategiju, ocenjuje ekspert Berlinskog centra Karnegi Sergej Vakulenko.
Predsednik Rusije Vladimir Putin boravio je u radnoj poseti Marijupolju. Kako je saopštila pres služba Kremlja, šef države je izvršio inspekciju nekoliko objekata u gradu i razgovarao sa lokalnim stanovništvom.
Na društvenim mrežama pojavio se snimak za koji Bi-Bi-Si navodi da prikazuje iranske snage kako otvaraju vatru na američke helikoptere tokom potrage za pilotom oborenog aviona.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić oglasio se i zahvalio "javnim ličnostima koje poznaje ili čije je roditelje poznavao godinama i decenijama unazad" na podršci koju su mu pružali tokom dana koje je proveo u bolnici.
Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov je, reagujući na zahtev nevladinih organizacija Venecijanskoj komisiji da se ispita usklađenost njegovog postupanja sa ustanovljenim principima ponašanja, istakao da će poštovati sve eventualne postupke koji bi se pred tom komisijom protiv njega vodili, kao i svaku odluku ili meru ako bude doneta i poručio da ga neće ućutkati u borbi za vladavinu prava i demokratiju ni po cenu da ostane i bez članstva u Venecijanskoj komisiji i funkcije u Ustavnom sudu.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić čestitala je danas Dan studenata 4. april svim studentima i poželela da se nikada više ne ponovo blokade na fakultetima, poručivši da će država vratiti obrazovanje na pravi put i upozorila da je zbog blokada nažalost u 2025. godini diplomiralo 11.500 manje studenata nego 2024. godine, što je direktno uticalo na njihovu budućnost.
Srpski Dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas i gledaocima Informer televizije ponudiće novo iskustvo informisanja, ali i odgovor na pitanje kako će se događaj odraziti na nas, poručila je voditeljka Emilija Savić.
Informer televizija od ponedeljka u 21 čas pokreće prvi "Srpski dnevnik", a jedna od voditeljki, Sanja Batar rekla je da gledaoce očekuje neverovatan format, jer će se pričati ono što drugi ne smeju.
Od ponedeljka, u 21 čas, počinje nova udarna informativna emisija na Informer TV "Srpski dnevnik", koja svakog dana donosi najvažnije vesti, istinu bez zadrške i teme koje se tiču svakog građanina!
Tragična smrt sveptenika Nenada Mitrića i njegove supruge Nedeljke ujedinila je region. Njihovo troje dece trenutno se nalazi na bolničkom lečenju, a narod je pokrenuo veliku akciju, kako bi im obezbedili krov nad glavom.
Manstir Svetog Ilije u Kacapunu, svetinja iz 13. veka, pre nekoliko godina osvanuo je u engleskim medijima zbog čuda koje se desilo prilikom požara u konaku.
I. P. M. (50) nalazi se u kritičnom stanju nakon što je oko 14 časova pala sa trećeg sprata zgrade u Južnom bulevaru na Vračaru, a sada je otkriveno i kako je došlo do jezivog događaja.
Bivša zadrugarka Kristina Spalević juče je posetila policijsku stanicu nakon što je prijavila bivšeg partnera Kristijana Golubovića, a sada su se pojavile informacije iz policije.
Voditeljka Dea Đurđević uživa u trudničkim danima, a danas, na dan godišnjice od teške nesreće koju je doživela 2019. godine, posetila je jedan manastir.
Pevačica etno muzike Danica Krstić priznala je kako je imala neprijatnu situaciju sa koleginicom Snežanom Đurišić, koja se jako uvredila jer joj se mlada pevačica nije javila.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar