Ruska vojska nastavila je s izvršavanjem zadataka za sprečavanje najavljenog napada Kijeva. 27. i 28. aprila izvedeni su masovni udari na ciljeve u nekoliko regija Ukrajine. Najuspešniji cilj bio je štab u Nikolajevu. Kao rezultat raketnog udara, navodno je poginula nekoliko desetina ukrajinskih i NATO oficira! Kijev za sada nije demantovao tvrdnje Rusa!
Vojni stručnjak Jurij Knutov je objasnio kako gubitak tolikog broja oficira može uticati na napad ukrajinske vojske uopšte.
U noći na petak, raketni udari izvedeni su na Kijev, Dnipro, Kremenčuk, na vojne objekte u Nikolajevskoj, Poltavskoj i Čerkaskoj oblasti. Udari su izvedeni raketama H-101, H-555 sa strateških nosača raketa Tu-95MS.
Do petka su postali poznati rezultati udara koji je prethodne večeri izveden na zgradu admiraliteta u Nikolajevu. Lokalni stanovnici su putem društvenih mreža javili o velikom broju poginulih ukrajinskih i NATO vojnika. Prema svedočenjima, udar je izveden vrlo profesionalno: ukrajinski raketni presretač nije uspeo da obavi zadatak i pogodio je petospratnicu tačno ispred upravne zgrade.
Prema rečima vojnog stručnjaka, Juri Knutova, udari koje su u poslednjih nekoliko dana izvele ruske trupe, mogu se svrstati u kategoriju masovnih i visoko preciznih.
„Korišćene su rakete X-101, X-555 – to su rakete velikog dometa koje mogu uništiti ciljeve na udaljenosti više stotina kilometara“, rekao je. „A njihova preciznost je vrlo visoka – odstupanje od cilja je oko sedam metara.“
Zahvaljujući tome, rakete su mogle pogoditi zadate ciljeve. Ako govorimo o uništavanju vojnih objekata, postoji informacija da je izvršen udar na jedan od štabova u kojem su se nalazili visoko rangirani ukrajinski vojnici i NATO oficiri.
To je ozbiljan udarac. Zato što se sada priprema za ofanzivu, štabovi rade 24 sata dnevno, odande se vrši upravljanje i vođenje vojske kijevskog režima, koji bi trebali delovati na različitim pravcima. A udarac po štabovima pre ofanzive ih razara ili ih čini dezorijentisanim.
Vojni stručnjak je siguran da noćni udari predstavljaju „element preventivnih mera“ koje Rusija trenutno provodi kako bi sprečila masovni napad Ukrajine na jugu i Donbasu.
- Verujem da kombinacija različitih oblika i metoda primene teške artiljerije, preciznih planiranih bombi velike snage, kao i preciznih vođenih raketa – sve to u kombinaciji omogućuje da se nanese ozbiljna šteta protivniku, oslabi snaga napada.
Ne treba zaboraviti da su se udari pre ovog takođe nanosili po mestima skladištenja municije, goriva i maziva, mestima nakupljanja ljudstva i borbenih vozila – sve to zajedno može ometati uspešan napad protivnika.“
Poslednji udari po Ukrajini takođe su pokazali da PVO protivnika ima ozbiljne „rupe“ i „procepe“. Nadalje, PVO ukrajinskih oružanih snaga još uvek nema delotvornu obranu od naših vođenih raketa.
Sistemi protivvazdušne odbrane koje Ukrajina poseduje nisu namenjeni za dejstvo protiv krstarećih raketa, osim NATO kompleksa – Iris-T NASAMS, Patriot (koji se trenutno razmešta u Ukrajini) i francuskog kompleksa Mamba, rekao je ekspert.
Ova četiri NATO kompleksa mogu efikasno da deluju protiv krstarećih raketa. Ako govorimo o starom sovjetskom sistemu S-300, koji je u posedu protivnika, pa čak i Buk-M1 sa američkim raketama, oni su i dalje malo efikasni u borbi protiv krstarećih raketa.
Modernizovani sovjetski zemljo-vazdušni raketni sistemi srednjeg dometa S-125 „Neva“, koji su isporučeni Ukrajini, kao i kompleksi Gepard – to su sve sredstva borbe, recimo tako, protiv letelica prošlog veka. Gepard je još u stanju da se bori protiv bespilotnih letelica, ali ne protiv svih…
Stručnjak je podsetio da Ukrajina ima španski zemljo-vazdušni raketni sistem (ZVR) Hawk u svom naoružanju. Međutim, dobili su ga nekako bez radara.
Stručnjak je objasnio da ako nema stanice za navođenje raketa, onda je Ukrajina dobila samo metalni otpad. Ako nema stanice za izviđanje i navođenje ciljeva, to u principu nije strašno. Ali u svakom slučaju, kako modernizovani Hawk, tako i S-125 – za njih su krstareće rakete vrlo složeni ciljevi. Stoga je prenos kompleksa više političke nego stvarne pomoći.
U Umani su akcije ukrajinskih protivvazdušnih branitelja opet dovele do tragedije. Sudeći prema svemu, protivnik je opet neuspešno pokušao oboriti cilj iznad grada, a raketa je pogodila stambenu zgradu. Kao rezultat toga, poginulo je 11 ljudi. Juri Knutov je siguran da se takva tragedija dogodila zbog toga što protivnik svoje protivvazdušne snage krije u stambenim naseljima.
- To se događa kada se raketa lansira“, rekao je on. Raketa ne uspeva reagovati ili raketa menja putanju leta i ulazi u stambenu zgradu. To je zbog toga što se protivavionski raketni kompleks, pre svega lansirna rampa, postavlja između stambenih zgrada. To jest, sakrivaju ih iza živog štita – iza ljudi. To se radi s namerom da ne možemo pucati na njihovu protivavionsku odbranu. U suštini, ovo je još jedan zločin kijevskog režima
Zemlje NATO-a isporučile su Ukrajini 1.550 oklopnih vozila, 230 tenkova i značajnu količinu municije, što je 98 odsto ukupne obećane pomoći, a obučavale su i najmanje 9 oklopnih brigada, izjavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg na sastanku sa premijerom Luksemburga Gzavijeom Betelom u Briselu.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Zemlje NATO-a isporučile su Ukrajini 1.550 oklopnih vozila, 230 tenkova i značajnu količinu municije, što je 98 odsto ukupne obećane pomoći, a obučavale su i najmanje 9 oklopnih brigada, izjavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg na sastanku sa premijerom Luksemburga Gzavijeom Betelom u Briselu.
Nakon divljačkih napada blokadera na Informer i njihovih pokušaja da jedinom slobodnom mediju u Srbiji zabrane da govori, u Srpskom dnevniku na našoj televiziji emitovan je prilog koji na najbolji mogući način predstavlja hrabrost ljudi koji svakog dana stoje iza imena Informer.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je sinoć u emisiji Kolegijum na Informer TV povodom šokantne vesti da je generalna direktorka RTS-a Manja Grčić pod pritiskom i ucenama blokadera bila prinuđena da podnese ostavku posle svega nekoliko dana njihove bezvlasti.
Učesnici Exatlona Mihailo Adžić i Nikola Lakić, posle bujice psovki i uvreda našli su se na korak do fizičkog obračuna, koji su njihovi saigrači jedva sprečili.
Timovi u Exatlonu odlučili su da ne menjaju kapitene, pa je Nikola Lakić sedmu nedelju zaredom kapiten Crvenih, a Strahinja Jovanić ostaje na čelu Plavih.
Uzgoj rotkvica zimi u plasteniku može biti veoma isplativ biznis jer se zarada kreće i do 90.000 dinara po proizvodnom ciklus, a za 300 kvadrata se ulaže oko 30.000 dinara.
U Srbiji je od početka godine putem sistema eBolovanje, koji je uspostavilo Ministarstvo zdravlja, otvoreno gotovo 1.096.000 bolovanja za 633.300 zaposlenih, a sistem je do sada pocelo da koristi oko 6.000 lekara.
Tokom prethodna 24 sata ekipe Zavoda za urgentnu medicinu Kragujevac obavile su ukupno 54 terenske intervencije, od čega 33 tokom dana i 21 tokom noći.
Z. S. (52) je uhapšen nakon što je prijatelju u dvorištu kuće u Batajnici zario nož u rame, a kada se pojavio vlasnik kuće, otkriveno je da za njim traga policija.
Beogradska filharmonija nastupila je sinoć u dvorani “Bugarska“ u Sofiji, pod dirigentskom palicom Uroša Lajovica, uz pijanistu Lukaša Vondračeka, čime se posle 45 godina vratila pred publiku u bugarskoj prestonici, saopštili su iz BF.
Istraga o smrti američke glumice Hejden Penetijer zvanično je okončana, a policija u Južnoj Karolini saopštila je da je njen smrtni slučaj okarakterisan kao nesreća.
Holivudski glumac Silvester Stalone otvoreno je priznao da je angažovanje njegove ćerke Skarlet Rouz Stalone u seriji "Tulsa King" primer nepotizma, ali smatra da roditelji imaju pravo da svojoj deci obezbede što bolje uslove za uspeh.
Pre trajnog brisanja ChatGPT naloga sačuvajte podatke i proverite pretplatu, jer se obrisani sadržaj ne vraća, a gašenje naloga nije i otkazivanje usluge.
Pevačica Dragana Mirković odlučila je da predahne od brojnih obaveza i otputuje na kratki odmor u Budimpeštu, a društvo joj pravi ćerka Manuela Bijelić.
Nakon što je pročitao brojne negativne komentare na svoj račun, oglasio se pevač Danijel Alibabić i progovorio o osudama, predrasudama, ali i o nedostatku razumevanja sa čime se trenutno susreće.
Pevačica Ivana Pavković, gostujući u jednom podkastu svojevremeno je otkrila da su neke njene koleginice želele da joj rasture brak s pevačem Petrom Mitićem!
Komentari