Ruska vojska nastavila je s izvršavanjem zadataka za sprečavanje najavljenog napada Kijeva. 27. i 28. aprila izvedeni su masovni udari na ciljeve u nekoliko regija Ukrajine. Najuspešniji cilj bio je štab u Nikolajevu. Kao rezultat raketnog udara, navodno je poginula nekoliko desetina ukrajinskih i NATO oficira! Kijev za sada nije demantovao tvrdnje Rusa!
Vojni stručnjak Jurij Knutov je objasnio kako gubitak tolikog broja oficira može uticati na napad ukrajinske vojske uopšte.
U noći na petak, raketni udari izvedeni su na Kijev, Dnipro, Kremenčuk, na vojne objekte u Nikolajevskoj, Poltavskoj i Čerkaskoj oblasti. Udari su izvedeni raketama H-101, H-555 sa strateških nosača raketa Tu-95MS.
Do petka su postali poznati rezultati udara koji je prethodne večeri izveden na zgradu admiraliteta u Nikolajevu. Lokalni stanovnici su putem društvenih mreža javili o velikom broju poginulih ukrajinskih i NATO vojnika. Prema svedočenjima, udar je izveden vrlo profesionalno: ukrajinski raketni presretač nije uspeo da obavi zadatak i pogodio je petospratnicu tačno ispred upravne zgrade.
Prema rečima vojnog stručnjaka, Juri Knutova, udari koje su u poslednjih nekoliko dana izvele ruske trupe, mogu se svrstati u kategoriju masovnih i visoko preciznih.
„Korišćene su rakete X-101, X-555 – to su rakete velikog dometa koje mogu uništiti ciljeve na udaljenosti više stotina kilometara“, rekao je. „A njihova preciznost je vrlo visoka – odstupanje od cilja je oko sedam metara.“
Zahvaljujući tome, rakete su mogle pogoditi zadate ciljeve. Ako govorimo o uništavanju vojnih objekata, postoji informacija da je izvršen udar na jedan od štabova u kojem su se nalazili visoko rangirani ukrajinski vojnici i NATO oficiri.
To je ozbiljan udarac. Zato što se sada priprema za ofanzivu, štabovi rade 24 sata dnevno, odande se vrši upravljanje i vođenje vojske kijevskog režima, koji bi trebali delovati na različitim pravcima. A udarac po štabovima pre ofanzive ih razara ili ih čini dezorijentisanim.
Vojni stručnjak je siguran da noćni udari predstavljaju „element preventivnih mera“ koje Rusija trenutno provodi kako bi sprečila masovni napad Ukrajine na jugu i Donbasu.
- Verujem da kombinacija različitih oblika i metoda primene teške artiljerije, preciznih planiranih bombi velike snage, kao i preciznih vođenih raketa – sve to u kombinaciji omogućuje da se nanese ozbiljna šteta protivniku, oslabi snaga napada.
Ne treba zaboraviti da su se udari pre ovog takođe nanosili po mestima skladištenja municije, goriva i maziva, mestima nakupljanja ljudstva i borbenih vozila – sve to zajedno može ometati uspešan napad protivnika.“
Poslednji udari po Ukrajini takođe su pokazali da PVO protivnika ima ozbiljne „rupe“ i „procepe“. Nadalje, PVO ukrajinskih oružanih snaga još uvek nema delotvornu obranu od naših vođenih raketa.
Sistemi protivvazdušne odbrane koje Ukrajina poseduje nisu namenjeni za dejstvo protiv krstarećih raketa, osim NATO kompleksa – Iris-T NASAMS, Patriot (koji se trenutno razmešta u Ukrajini) i francuskog kompleksa Mamba, rekao je ekspert.
Ova četiri NATO kompleksa mogu efikasno da deluju protiv krstarećih raketa. Ako govorimo o starom sovjetskom sistemu S-300, koji je u posedu protivnika, pa čak i Buk-M1 sa američkim raketama, oni su i dalje malo efikasni u borbi protiv krstarećih raketa.
Modernizovani sovjetski zemljo-vazdušni raketni sistemi srednjeg dometa S-125 „Neva“, koji su isporučeni Ukrajini, kao i kompleksi Gepard – to su sve sredstva borbe, recimo tako, protiv letelica prošlog veka. Gepard je još u stanju da se bori protiv bespilotnih letelica, ali ne protiv svih…
Stručnjak je podsetio da Ukrajina ima španski zemljo-vazdušni raketni sistem (ZVR) Hawk u svom naoružanju. Međutim, dobili su ga nekako bez radara.
Stručnjak je objasnio da ako nema stanice za navođenje raketa, onda je Ukrajina dobila samo metalni otpad. Ako nema stanice za izviđanje i navođenje ciljeva, to u principu nije strašno. Ali u svakom slučaju, kako modernizovani Hawk, tako i S-125 – za njih su krstareće rakete vrlo složeni ciljevi. Stoga je prenos kompleksa više političke nego stvarne pomoći.
U Umani su akcije ukrajinskih protivvazdušnih branitelja opet dovele do tragedije. Sudeći prema svemu, protivnik je opet neuspešno pokušao oboriti cilj iznad grada, a raketa je pogodila stambenu zgradu. Kao rezultat toga, poginulo je 11 ljudi. Juri Knutov je siguran da se takva tragedija dogodila zbog toga što protivnik svoje protivvazdušne snage krije u stambenim naseljima.
- To se događa kada se raketa lansira“, rekao je on. Raketa ne uspeva reagovati ili raketa menja putanju leta i ulazi u stambenu zgradu. To je zbog toga što se protivavionski raketni kompleks, pre svega lansirna rampa, postavlja između stambenih zgrada. To jest, sakrivaju ih iza živog štita – iza ljudi. To se radi s namerom da ne možemo pucati na njihovu protivavionsku odbranu. U suštini, ovo je još jedan zločin kijevskog režima
Zemlje NATO-a isporučile su Ukrajini 1.550 oklopnih vozila, 230 tenkova i značajnu količinu municije, što je 98 odsto ukupne obećane pomoći, a obučavale su i najmanje 9 oklopnih brigada, izjavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg na sastanku sa premijerom Luksemburga Gzavijeom Betelom u Briselu.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zemlje NATO-a isporučile su Ukrajini 1.550 oklopnih vozila, 230 tenkova i značajnu količinu municije, što je 98 odsto ukupne obećane pomoći, a obučavale su i najmanje 9 oklopnih brigada, izjavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg na sastanku sa premijerom Luksemburga Gzavijeom Betelom u Briselu.
Cilj moje posete je da se prijateljstvo proširi i preslika na ekonomsku saradnju dve zemlje u više oblasti: od poljoprivrede, turizma, do visokih tehnologija i obrazovanja! Potpisani sporazumi tome treba da doprinesu!
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči poručio je Sjedinjenim Američkim Državama da napuste Persijski zaliv ako žele da ostanu bezbedne, nakon novih američkih udara na Iran.
Blokaderi otvoreno priznaju da iza svakog njihovog postupka stoji mržnja prema uspehu Srbije i želja da se sabotira svaka saradnja sa velikim zemljama koje u mnogome doprinose razvoju ekonomije i poboljšanju životnog standarda.
Tonino Picula, osvedočeni ustaša u odelu evropalamentarca, ponovo je udario na našu zemlju. Naime, Picula je otvoreno napao predsednika Srbije Aleksandra Vučića, dok na sva usta hvali svoje blokaderske piculiće.
Članica opozicione stranke Zeleno-levi front (ZLF) Biljana Đorđević, gostovala je kod tajkunske voditeljke Danice Vučenić i tom prilikom potvrdila da između njih i blokadera postoji loš odnos.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić biće gost emisije "U sredu sa Bojanom Bilbijom", koja će biti emitovana danas od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda, a građani će razgovor moći da prate i putem Jutjub kanala Radio Beograda.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U Srbiji će u toku većeg dela dana biti pretežno sunčano i toplo, dok će posle podne, uz lokalni razvoj oblačnosti, doći do pojave kratkotrajnih pljuskova sa grmljavinom i gradom, koji će biti veći u brdsko-planinskim predelima.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave prepodobnog Nikitu Ispovednika. Običaj je da ne uzimate iglu u ruke, kao i da na današnji dan ne započinjete nikakve svađe.
Srpski turisti koji ove godine letuju u Grčkoj pozvani su na maksimalan oprez zbog najezde izuzetno agresivne i otrovne vrste poznate kao „riba sa zečjom usnom”.
Danas u Višem sudu u Beogradu počinje iznošenje završnih reči pred donošenje druge presude u okončanju porcesa protiv roditelja dečaka koji je počinio masakr u OŠ "Vladislav Ribnikar". Roditelji žrtava došli su i na ovo ročište i još jednom će se naći oči u oči sa Vladimirom i Miljanom Kecmanović.
Milan Đorđević, farmaceut iz Niša, misteriozno je nestao 10. juna 2024. godine na izletištu Bojanine vode na Suvoj planini. Ni nakon 24 meseca, nema objašnjenja za Milanov nestanak.
Postupak protiv Vladimira i Miljane Kecmanović pred Višim sudom u Beogradu ušao je u završnu fazu, nakon što je okončano izvođenje dokaza. Naredni korak trebalo bi da bude iznošenje završnih reči tužilaštva i odbrane, nakon čega se očekuje donošenje nove presude.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sat vremena posle ponoći u Bulevaru oslobođenja na Banjici povređen je motociklista, koji je oboren sa vozila, i on je prevezen u Urgentni centar, saopšteno je u službi Hitne pomoći.
Nakon što je tužilaštvo odbacilo deo krivične prijave protiv bivšeg načelnika Policijske uprave za grad Beograd Veselina Milića, zbog velikog interesovanja javnosti, Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je kompletnu analizu dokaza koji su navedeni u rešenju o odbacivanju krivične prijave.
Projekcijom naučnofantastične drame "Avijatičar" reditelja Jegora Mihalkov-Končalovskog juče je u Ruskom domu otvoren Festival ruskog filma, koji će do 30. juna publici u deset gradova Srbije predstaviti savremena ostvarenja ruske kinematografije, kao i izbor najpoznatijih animiranih filmova.
Glumac Entoni Gidera, poznat po ulozi u filmu "Kum 3", preminuo je u 65. godini, tri nedelje nakon što mu je srce iznenada stalo iz za sada nepoznatih razloga.
Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje puževa u bašti jeste upotreba ljuski od jaja koje pomažu da se njihova populacija značajno smanji ili potpuno suzbije.
Sve više ljudi traži prirodnije načine zaslađivanja hrane i pića, a med se pritom često nameće kao opcija. Dijetetičarke Lauren Manaker i Karlin Remedios su otkrile koliko je to dobro za zdravlje.
Bjanka Sensori je režirala spot za pesmu "Gemini Season", a u jednoj od prvih scena pojavljuje se u provokativnom kostimu dok muze kravu, nakon čega joj se pridružuje Kanje Vest, kome predaje posudu sa mlekom.
Pevačica Zorana Mićanović otkrila je kako je bila žrtva prevare, kada su joj pretili njenim golim fotografijama napravljenim pomoću veštačke inteligencije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.