Komesarka EU Vera Jourova izjavila je da „ruska propaganda” ima snažan uticaj na građane Unije, i zbog zoga zahteva da zemlje članice troše više novca na „strateške komunikacije".
Visoka zvaničnica EU je u intervjuu nemačkom listu Bild u nedelju upozorila da su proruski narativi u porastu među stanovništvom članica, i da sve više ljudi u tom smislu vidi ukrajinski sukob.
Češka političarka i veteranka Evropske komisije, koja trenutno služi kao potpredsednica za vrednosti i transparentnost, izrazila je zabrinutost zbog sve veće popularnosti ruskih stavova o pitanjima poput sukoba u Ukrajini.
- U mnogim zemljama sve je veći narativ da Rusija nije agresor, već žrtva. U Slovačkoj više od 50 odsto stanovništva veruje u teorije zavere, uključujući i one o ruskom agresorskom ratu. Sve do danas potcenjujemo uticaj ruske propagande - rekla je ona.
Problem saglasnosti građana EU sa ruskim stavom je u tome što Moskva „ulaže milijarde u svoju propagandu, a mi jedva da radimo bilo šta da joj se suprotstavimo“, tvrdi Jourova. Ona je pozvala države članice da više ulažu u „strateške komunikacije i borbu protiv dezinformacija“.
Nemačka je, sugeriše Jourova, posebno važna meta za Rusiju. Ona je rekla da je zabrinuta zbog „infiltracije mirovnog pokreta“ u zemlji.
- Tvrditi da je neko ko snabdeva oružjem ratni huškač izuzetno je opasno. Ovo služi samo za slabljenje podrške Ukrajini - objasnila je ona.
Ona smatra da ruska medijska mreža Raša tudej (RT) mora ostati zabranjena, a da je „nezavisnim“ ruskim medijima sa sedištem u evropskim zemljama potrebna podrška, dodala je ona.
Komesarka je pohvaila cenzuru EU nad RT-om, opisujući kanal ne kao medij, već kao „ratno propagandno oružje“ kome nema mesta u Evropi.
- Umesto toga, trebalo bi da podržimo nezavisne ruske medije. Mnogi od njih su ovde u Berlinu i u drugim evropskim gradovima - predložila je ona.
Njena kancelarija navodno stoji iza nastojanja da se u EU uvede zakon za suzbijanje „stranih agenata“. Politiko je izvestio o istraživanju neprofitnih organizacija u martu, koje su upitane da li imaju strane izvore finansiranja. Ovo je sprovedeno uoči zakonodavnog paketa namenjenog „odbrani demokratije“.
Moskva tvrdi da sukob u Ukrajini potiče od nekontrolisane ekspanzije NATO-a u Evropi i neuspeha zapadnih zemalja da poslušaju ruska upozorenja. Poslednji pokušaj deeskalacije situacije preduzela je ruska vlada 2021. godine, ali joj je rečeno da je njena zabrinutost neosnovana i da Ukrajina ima pravo da traži članstvo u vojnom bloku predvođenom SAD. Iz perspektive Rusije, sukob je deo proksi rata Zapada protiv nje.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Mađarska će organizovati pravno obavezujući referendum o članstvu Ukrajine u EU ako Kijev uspe da završi pregovore sa Briselom, poručio je mađarski premijer Peter Mađar, čime je Budimpešta jasno stavila do znanja da ukrajinski put ka Uniji neće zavisiti samo od evropskih institucija.
Ruski ekonomski ekspert Mihail Hazin upozorio je da Evropa još ne razume razmere ekonomskog udara koji joj se sprema, jer se krize koje danas pogađaju svet pogrešno posmatraju kao odvojeni problemi, a ne kao deo raspada starog globalnog poretka.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da ulazak Ukrajine u Evropsku uniju za Moskvu možda „i ne bi bio loš“, ocenjujući da bi takav potez mogao dodatno da oslabi i destabilizuje samu Uniju.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je građane Rusije da u zemljama Evropske unije i drugim „neprijateljskim državama“ mogu biti zadržani zbog podrške specijalnoj vojnoj operaciji ili zbog ranijih poseta Krimu.
Dok je pažnja evropske javnosti usmerena na druge krize, Rusija uz granice severne Evrope i Baltika ubrzano gomila vojsku, širi baze i premešta tehniku, što u NATO-u sve otvorenije tumače kao pripremu za najgori scenario.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da rat Rusije protiv Ukrajine postaje pretnja za sve države na istočnoj granici Evropske unije, nakon eksplozije pomorskog drona u rumunskoj luci Konstanca na Crnom moru.
Evropska unija razmatra da ne spusti dodatno cenovni limit za rusku naftu i da ga zadrži na 60 dolara po barelu, jer rat oko Irana preti novim skokom cena energenata i novim udarom na evropsku privredu.
Dmitrij Medvedev objavio je video napravljen pomoću veštačke inteligencije posle pada drona na teritoriji Rumunije i poručio evropskim državama da se pripreme za još takvih incidenata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska je blokirala dodelu osme tranše pomoći Kijevu za kupovinu oružja iz Evropskog fonda za mir (EPF) u iznosu od 500 miliona evra, javila je italijanska agencija Ansa pozivajući se na izvor u Briselu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je uživo u programu emisije Kolegijum na Informer TV frapantne podatke o poslovanju jednog od osnivača blokaderskog Proglasa i rušioca države broj jedan, Dragana Bjelogrlića.
Bivši poslanik Vrhovne rade i major OSU Igor Lucenko tvrdi da je Ukrajina više puta izvodila tajne diverzije na teritoriji Belorusije, gađajući relejne stanice koje, prema ukrajinskim navodima, pomažu ruskim dronovima „Geranj“ da lete ka severu Ukrajine.
Grupa blokadera sa Državnog unuiverziteta u Novom Pazaru (DUNP) E. C, J. A, A. B. i E. M, boravila je u Ulcinju u Crnoj Gori na letovanju gde su intenzivno konzumirali narkotike, saznaje Informer.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je danas novoizgrađeni Jedinstveni dispečerski centar za upravljanje saobraćajem vozova u Beogradu, koji predstavlja sam vrhunac modernizacije srpske železnice. Nakon obilaska ovog monumentalnog projekta, predsednik je odgovarao na pitanja novinara i tom prilikom do srži raskrinkao najnovije laži tajkunskih medija i blokadera.
Srpski intelektualci postali su fanovi narko-mafijaške grupe koja nemilosrdno ubija ljude, kavačkog klana, i time se, verovali ili ne, imenom i prezimenom hvale po društvenim mrežama,
Predstavnik Višeg javnog tužilaštva u Beogradu izneo je šokantne detalje iz istrage koji potvrđuju da je priča o navodnom zvučnom topu zapravo opasna, unapred montirana i organizovana akcija blokadera.
Leto za stanovnike severne Zemljine polulopte počelo je danas u 10 časova i 24 minuta, dok će istovremeno za stanovnike južne polulopte početi zima, saopštilo je Astronomsko društvo "Ruđer Bošković".
Uzgoj lubenice u Srbiji može da bude vrlo isplativ i brz način da se dođe do zarade, posebno u odnosu na mnoge druge poljoprivredne kulture, jer u dobrim proizvodnim i tržišnim uslovima zarada može da dostigne i do 10.000 evra po hektaru u jednoj sezoni.
Prijatelji Zorana S. iz sela Šetonje kod Petrovca na Mlavi koji je sinoć oko 21 čas iz vatrenog oružja pucao na svoje roditelje u porodičnoj kući, kada je teško ranio majku, još uvek su u šoku nakon tragičnog događaja. Iako za Zorana imaju samo reči hvale, priznaju da su znali za porodične probleme koje je imao sa roditeljima.
Tri osobe, među njima i petomesečna beba, povređene su u saobraćajnoj nezgodi koja se sinoć oko 23.20 časova dogodila na pristupnom putu ka autoputu, u mestu Bijeli Potok kod Kolašina.
Nikšićka policija podnela je krivične prijave protiv dve osobe zbog sumnje da su pokušali da prevare jednu auto-školu u tom gradu tokom polaganja vozačkog ispita.
Akcioni triler "Citizen Vigilante", u kojem glavnu ulogu tumači Armi Hamer, zabranjen je u Nemačkoj nakon što su nadležni odbili da mu dodele starosnu oznaku, uz obrazloženje da podstiče nasilje prema migrantima, dok pojedini kritičari autora filma, kontroverznog nemačkog reditelja Uvea Bola, optužuju za krajnje desničarske stavove.
Opljačkan je stan modela poznate svetske modne agencije "Elit" u 6. arondismanu Parizu i tom prilikom ukradeni su luksuzni satovi, nakit i drugi predmeti procenjeni na oko 10 miliona evra, saopštio je policijski zvaničnik za Figaro.
Glumac Stanojlo Milinković pojavio se u u sporednim ulogama u našim kultnim filmovima i postao prepoznatljiv po replici "Ne diraj me, zvaću decu! Decooooo!"
Neda Arnerić, jedna od najpoznatijih i najvoljenijih glumica bivše Jugoslavije, ostala je zapamćena ne samo po svom talentu, već i po ulogama koje su uključivale eksplicitne scene u filmovima.
WhatsApp, jedna od najpopularnijih aplikacija za dopisivanje na svetu, uskoro bi mogla da dobije opciju koja će dodatno zaštititi privatne razgovore i sprečiti deljenje osetljivog sadržaja.
Prsata tiktokerka Kristina Ljumanović, poznatija kao Zlatnalubenica, završila je u kolima Kristijana Golubovića nakon boks meča, pa objavila šokantne snimke!
Pevačica Tamara Danilović osvojila je plaketu "Saša Popović" kao i prvo mesto po odluci stručnog žirija, a malo ko zna da joj je cela porodica muzikalna!
Očekivani spektakl između Tik-Tok zvezda Marka Džeka i Kengura završio se neslavno za favorita Džeka, a reakcija Bake Praseta na meč i poraz je viralna na mrežama!
Snimak Informera na kojem voditeljka Jovana Jeremić razmenjuje nežnosti sa svojim partnerom Tigrom pred boks meč, skupio je neverovatnih 1.100.000 pregleda za samo 13 sati!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.