NAUČNICI ZAPANJENI, POGLEDALI SU SATELITSKE SNIMKE I SVE MOGUĆE KARTE - svet mirno spava ne znajuči kakav scenario se bliži, dve milijarde ljudi je u opasnosti i to je tek početak
Više od polovine velikih svetskih jezera i akumulacija izgubilo je zapreminu od ranih 1990-ih, uglavnom zbog globalnog zagrevanja, što je izazvalo zabrinutost oko dostupnosti vode za za poljoprivredu, hidroelektrane i ljudsku upotrebu.
Reč je o zapremini 17 puta većoj od veštačkog jezera Mid, najvećeg slatkovodnog rezervoara u Sjedinjenim Državama, prenosi Rojters.
Fangfang Jao, hidrolog površinskih voda sa Univerziteta Virdžinije koji je vodio studiju objavljenu u časopisu Sajens, rekao je da je 56 odsto smanjenja prirodnih jezera uzrokovano globalnim zagrevanjem i delovanjem ljudi, pri čemu zagrevanje "predstavlja najveći deo toga".
Klimatolozi veruju da će regioni sa malo podavina postati suvi pod dejstvom klimatskih promena, a močvare će postati vlažnije, međutim, studija je otkrila značajan gubitak vode čak i u močvarama.
- To je nešto što ne treba zanemariti - rekao je Jao.
Naučnici su radili procenu skoro 2.000 velikih jezera na osnovu satelitskih merenja u kombinaciji sa klimatskim i hidrološkim modelima. Otkrili su da su neodrživa upotreba ljudi, promene u padavinama i oticanju atmosferskih voda, sedimentacija i porast temperature izazvali pad nivoa jezera na globalnom nivou, pri čemu je 53% jezera opadalo između 1992. i 2020. godine.
Foto: Pixabay
Naučnici radili procenu 2.000 većih jezera
Ugrožene dve milijarde ljudi
Skoro dve milijarde ljudi koji žive u blizini jezera koje se suši direktno je pogođeno, a mnogi regioni su se suočili sa nestašicom poslednjih godina.
Naučnici i aktivisti dugo vode kampanju za sprečavanje globalnog zagrevanja za više od 1,5 stepeni Celzijusa kako bi izbegli katastrofalne posledice klimatskih promena. Čovečanstvo se trenutno zagreva brzinom od oko 1,1 stepen Celzijusa. Prema studiji objavljenoj u četvrtak, neodrživa ljudska potrošnja dovela je do isušivanja Aralskog mora u Centralnoj Aziji i Mrtvog mora na Bliskom istoku, dok su jezera u Avganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena porastom temperatura što može da naglasi gubitke vode isparavanjem u atmosferu.
Nivoi vode su porasli u četvrtini jezera, često kao rezultat izgradnje brana u izolovanim oblastima kao što je region centralne tibetanske visoravni.
Satelit za topografiju površinskih voda i okeana (SVOT) kojim upravljaju NASA i Nacionalni centar za proučavanje prostora (CNES) – poslao je nazad neke od svojih prvih snimaka vode na površini planete, pokazujući okeanske struje poput Golfske struje u "detalj bez presedana".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Satelit za topografiju površinskih voda i okeana (SVOT) kojim upravljaju NASA i Nacionalni centar za proučavanje prostora (CNES) – poslao je nazad neke od svojih prvih snimaka vode na površini planete, pokazujući okeanske struje poput Golfske struje u "detalj bez presedana".
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ekipa Informera uz pomoć veštačke inteligencije, prema do sada poznatim zvaničnim informacijama, napravila je video snimak rekonstrukcije ubistva Aleksandra Nešovića.
Novinar Mladen Mijatović onjavio je snimak akcije vađenja tela iz Bečmenskog jezera, koje je pronađeno nakon dojave građana da u vodi pluta automobil "seat".
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Generalni direktor Javnog servisa Moldavije, Vlad Curkanu, podneo je ostavku nakon reakcija koje je izazvalo glasanje moldavskog žirija na Evroviziji 2026, održanoj u Beču.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar