UKRAJINSKA VOJSKA PUCA PO ŠAVOVIMA, DESETKOVANE TRUPE ZELENSKOG! Rusi menjaju tok rata zastrašujućom kombinacijom dronova i krstarećih raketa!
Podeli vest
Da bi kontraofanziva bila uspešna, ono što se danas dešava ukrajinskim snagama trebalo je da se događa ruskim trupama, piše penzionisani pilot i vojni analitičar Vijainder Takur za "Jurejžn tajms".
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pokazale su veliko umeće u korišćenju svojih resursa, napadajući industrijske objekte kamikazama - bespilotnim letelicama "geran-2". Potom su obično koristile krstareće rakete Kh-101 i "kalibar" za precizne napade.
Ukrajina će morati da ublaži prevelika očekivanja od američkiһ lovaca F-16 zbog ranjivosti na rusku protivvazdušnu odbranu, preneo je Blumberg.
28.05.2023
13:24
Kada postoji potreba za snažnim i preciznim udarima, ruske snage napadaju supersoničnim raketama "oniks" ili kvazi-balističkim raketama "iskander-M", koristeći mobilne lansere sa kopna. Prethodno ruski dronovi mamci primoravaju ukrajinske sisteme da nemilosrdno rasipaju municiju.
Čuvena ukrajinska kontraofanziva trebalo je da počne žestokim udarima na ruske logističke centre.
Prilagođavanje ruske protivvazdušne odbrane
Prilikom napada na Herson, ukrajinske snage koristile su HIMARS sisteme, koje su Kijevu isporučile SAD, kako bi onemogućile snabdevanje ruskih trupa. Rusija je tada jednostavno povukla svoje snage sa desne obale Dnjepra.
Na nesreću Kijeva, nakon povlačenja ruskih snaga, rukovodstvo ruskih oružanih snaga je prerasporedilo svoje snage, skladišta i protivvazdušnu odbranu na način koji je umanjio destruktivni potencijal HIMARS-a, čiji je domet oko 80 kilometara. Takođe, Rusija je prilagodila svoj softver kako bi poboljšala stopu obaranja raketa i tako ih ubrzo potpuno neutralisala.
Jedanaestog maja 2023, odlučna u nastojanju da oslabi Rusiju, Velika Britanija je odbacila svaki oprez i najavila da će Ukrajini pokloniti krstareće rakete "storm šedou", dometa do 250 kilometara.
Ministar odbrane Ben Volas je u parlamentu izjavio da Britanija donira Kijevu rakete "storm šedou" da bi mu pomogla da povrati teritorije koje je izgubio od početka konflikta.
Foto: Reuters
Ovim je Velika Britanija očigledno prešla rusku "crvenu liniju" i postala prva zemlja koja je Ukrajini donirala oružje većeg dometa sposobno da pogodi mete u Rusiji.
Dvanaestog maja 2023, kada je Kijev prvi put upotrebio rakete „storm šedou“, ukrajinska ofanziva je izgledala i neizbežna i zloslutna.
U ranijoj analizi objavljenoj 12. maja 2023, "Eurejžan tajms" je analizirao verovatne efekte uvođenja projektila "storm šedou" i zaključio da je ruska stelt radarska mreža dovoljno efikasna i da će olakšati presretanje ovih projektila.
"Međutim, poput raketa HIMARS, neke rakete `storm šedou` će verovatno proći kroz rusku odbranu", zaključio je tada "Jurejžn tajms". "Uzimajući u obzir mnogo veći domet ovih raketa i destruktivniju bojevu glavu, svaki `storm šedou` koji prođe rusku odbranu zadaće bolan udarac.”
Oluja (storm) se pretvorila u senku (šedou)
Ovo se pokazalo tačnim. Dve nedelje nakon što je uveo projektile "storm šedou", Kijev nije uspeo da umanji sposobnost Rusije da snabdeva svoje snage.
U tom periodu, ukrajinska vojska je izvršila nekoliko napada, poput onog na školu avijacije u Lugansku ili na skladište raketa u Marijupolju. Za to vreme, ruske snage protivvazdušne odbrane efikasno su obarale rakete "storm šedou".
Ruske snage su odigrale ključnu ulogu u ograničavanju štete od britanskih projektila.
Ukrajina nije u potpunosti iskoristila potencijal projektila "storm šedou" zbog ograničenog broja platformi za lansiranje.
Foto: Printscreen Twitterr
"Storm šedou" je težak 1.900 kilograma. Kijev, u ovom trenutku, raspolaže sa dva teška lovca, Su-24 i Su-27, koji su teoretski sposobni da nose raketu.
Na početku konflikta, u februaru 2022. godine, Ukrajina je imala 34 Su-27 i između 16 i 24 Su-24M.
Dana 2. maja, ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov, nakon sastanka sa britanskim ministrom odbrane Benom Volasom, objavio je na Tviteru sliku Su-24MR, koji nosi projektil "storm šedou".
Su-24MR je izviđačka varijanta aviona Su-24M. Nagađa se da je broj Su-24MR u posedu kijevskih snaga na početku konflikta iznosio 10. Veruje se da su četiri Su-24MR od tada oborena.
U stvari, Reznikov je otkrio da Ukrajina ima samo šest platformi za lansiranje britanskih raketa. Nedostatak lansirnih platformi veoma lako objašnjava ograničenu upotrebu projektila "storm šedou".
Sumorne prognoze za ukrajinsku kontraofanzivu
Ranije se spekulisalo da su ukrajinski lovci-bombarderi Su-24M modifikovani da nose rakete "storm šedou" u Poljskoj, počev od novembra 2022. To je bilo šest meseci pre nego što je Velika Britanija zvanično objavila da će preslati ove rakete Kijevu.
Međutim, prema rečima penzionisanog zamenika komandanta Narodne milicije DNR Eduarda Basurina, letelica sa repnim brojem 60 nije napustila zemlju radi nadogradnje za lansiranje projektila "storm šedou". To znači da je britansko vojno osoblje nadogradilo avion u Ukrajini.
Rusija tvrdi da je oborila tri bombardera Su-24 od uvođenja "storm šedoua" - jedan 13. maja kod Luganska, drugi 17. maja kod Varvarovke u DNR i treći 18. maja kod Slavjanska.
Foto: Tanjug/AP
Iznenadni porast broja obaranja ukrajinskih Su-24 dovodi u sumnju nastavak ukrajinskih operacija sa britanskim raketama "storm šedou". Jasno je da rusko vazduhoplovstvo krenulo u lov na ukrajinske Su-24.
Neuspeh Ukrajine da degradira sposobnost Rusije da snabdeva svoje trupe na liniji fronta upotrebom projektila "storm šedou" verovatno je jedan od najvažnijih razloga za nesposobnost Kijeva da pokrene svoju dugo najavljivanu kontraofanzivu.
Ograničen broj Su-24MR, kojima raspolaže Kijev, čini prognozu za ukrajinsku kontraofanzivu prilično sumornom.
Nakon upozorenja Moskve da će uslediti odgovor ukoliko Velika Britanija dozvoli Ukrajini da napadne duboko na teritoriju Rusije raketama "storm šedou", London je priznao da su se britanske oružane snage suočile sa smanjenom vojnom sposobnošću posle 14 godina vladavine konzervativaca, piše "Dejli mejl".
Slanje raketa srednjeg i kraćeg dometa iz Sjedinjenih Država u EU nateralo je predsednika Rusije, Vladimira Putina, da odgovori na ovu provokaciju, što će sada Evropi doneti veću zabrinutost u njihovim zemljama. O tome je govorio bivši obaveštajac Oružanih snaga SAD, Skot Riter, u emisiji na YouTube kanalu Through the eyes of.
Kijev želi tokom NATO samita u Vašingtonu da postigne ukidanje ograničenja na udare američkim oružjem po ruskoj teritoriji, piše list "Politiko" pozivajući se na šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Andrija Jermaka.
10.07.2024
09:40
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
pax_orion
pre 1 godinu
,da bi ruska PZO oborila HIMARS projektile mora biti na oko 20 km od mjesta gdje će ti projektili udariti a pošto se ne zna gdje HIMARS-i rade tako da je vjerovatnoća obaranja NULA procenata.
dva: 3% su šanse da ruska PZO obori storm shadow i to u idealnim uvjetima a tu idealnih uvjeta nema.I teško da S sistemi mogu išta jer su im izraelci davno našli slabost što ne mogu da ciljaju mete ispod 500 metara visine tako da je storm shadow neuhvatljiv.i da jučer su prošla tri komada
Bivši predsednik SAD Barak Obama i njegova supruga Mišel podržali su Kamalu Haris kao demokratskog kandidata za predsednika SAD, što znači da je potpredsednica SAD sada dobila podršku svih politički aktivnih ličnosti visokog profila stranke za svoju kandidaturu za Belu kuću.
U glavnom gradu Francuske Parizu počela je svečana ceremonija otvaranja 33. letnjih Olimpijskih igara, a spektakularnom programu i karnevalu brodova na Seni prisustvuju brojni svetski zvaničnici među kojima i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Tajkunski mediji ne prestaju sa negativnom kampanjom protiv kompanije "Rio Tinto" i litijuma, dok sve vreme svojim naručenim tekstovima pokušavaju da izazovu paniku kod građana.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić pozvao je danas na Zlatiboru građane da odgovornim ponašanjem doprinesu smanjenju broja saobraćajnih nezgoda
Dačić je na manifestaciji "Karavan bezbednosti saobraćaja" poručio da se svi učesnici ove kampanje zalažu za podizanje svesti građana o bezbednom ponašanju u saobraćaju i odgovornosti koje nosi vožnja na putu kako bi se smanjili rizici od nesreća.
Bivši šef info clužbe Novog DSS Uroš Piper koji je dao ostavku na ovu funkciju u junu ove godine, kaže za Miloša Jovanovića da je ranije pozivao na debatu o iskopavaanju litijuma, ali da danas odbija da učestvuje u bilo kakvoj raspravi.
Ruski skanderi uništili punkt stranih plaćenika u industrijskoj zoni grada Harkova. Likvidirano oko sto vojnika. EU objavila prvu isplatu milijardu i po evra ruskih rezervi za Ukrajinu. Moskva najavila da će odgovoriti na transfer novca. Peskov najavio da će odgovor biti u skladu sa ruskim interesima. Svedočimo li rasrbljavanju Balkana? Kamala Haris tražila od premijera Izraela da završi rat u Gazi. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i istoričar umetnosti Bojan Bogavac.
Gosti emisije "Otvorenog studija" bili su ekonomista Nebojša Berak, Pavle Zelić iz Agencije za lekove i novinar Dragan Vujičić. Oni su govorili o farmaceutskoj mafiji i o tome da li lekovi ubijaju ljude ili ih leče. Kakve su bile vakcine tokom kovid pandemije? Da li nam sledi nova pandemija i kome sve ovo ide u korist?
Mandiću, Kneževiću i Bečiću, Hrvatska je zabranila ulazak. Šta žele da postignu hrvatske vlasti donošenjem ove selektivne odluke? Na ovu temu u "Info danu" govorili su Vladimir Dobrosavljević, politički konsultant i Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost. Uživo u program uključio se politikolog i prof. dr Vladimir Pavićević.
Da li se za termin "sponzoruša" vezuju brojne predrasude? Da li devojka može biti lepa i zgodna, a da ne bude "sponzoruša"? S druge strane, da li neka koja je manje lepa ili zgodna može biti? Oko ovih pitanja su u "Info megdanu" raspravljale novinarka šoubiz rubrike portala Informer i voditeljka televizije Informer Jadranka Jevtić.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu obratio se prekjuče američkim kongresmenima na zajedničkom zasedanju oba doma Kongresa. On je tokom svog izlaganja tvrdio da je broj civilnih žrtava u Gazi minimalan, potpuno odbacivši realnost u čiju korist svedoče brojni snimci zabeleženi u ratom pogođenom regionu. Ove komentare izraelskog premijera analizirao je profesor dr Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka.
Hapšenje u Beogradu u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, posebnim odeljenjem za borbu protiv korupcije, Sektorom unutrašnje kontrole policije i pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova!
Meštani Bačkog Petrovog Sela već mesecima unazad žive u strahu i strepnji, a nakon monstruoznog ubista njihove sugrađanke Borbale Peter (74) odlučili su da se za pomoć obrate Ministarstvu.
Treći osnovni sud je danas Urošu i Milošu Paniću zamenio kaznu zatvora kućnim pritvorom, nakon što je njihov otac Petar Panić položio jemstvo, nezvanično saznaje Kurir.
Drugi osnovni sud u Beogradu produžio je za još 30 dana pritvor Nini Kovačević, producentkinji sa TV Pink, koja je 27. juna uveče izazvala saobraćajnu nesreću u Ulici vojvode Stepe kada je na pešačkom prelazu automobilom oborila devojčicu (15) i nanela joj teške povrede.
Bivša američka skijašica Lindzi Von (40), stigla je na večerašnju ceremoniju otvaranja Olimpijskih igara u Parizu, a svojim modnim izborom je privukla pažnju svih prisutnih.
Srpski košarkaši Nikola Jokić i Bogdan Bogdanović uoči ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu dobili su poruke podrške i to od klubova u kojima nastupaju u NBA ligi.
Selektoru ženske fudbalske reprezentacije Zambije, Brusu Mvapeu (64) vodiće ekipu na Olimpijskim igrama u Parizu, ali će mu biti zabranjen privatni kontakt sa članicama svog tima.
Srpski rvač, Mihail Kadžaja (35) postao je danas 113. član olimpijskog tima Srbije, pošto je dobio poziv za učešće na najvećoj sportskoj smotri u Parizu.
Na završnoj konferenciji za medije 31. Festivala evropskog filma Palić, 26. jula na Velikoj terasi proglašeni su dobitnici nagrada Zlatni toranj za najbolji film.
Branko Cvejić preminuo je na današnji dan 2022. u svojoj 75. godini života. On je početkom jula te godine primljen u bolnicu gde je operisan. Narednih dana, zbog velikih vrućina, stanje mu se naglo pogoršalo i preminuo je u bolnici od srčanog udara.
Milan Caci Mihailović izvešće svoju monodramu "Cacijev uspomenar" 27. jula u 21h u pozorištu Teatrijum – letnja scena u dvorištu – Atrijumu Rektorata Univerziteta u Beogradu, u Kapetan-Mišinom zdanju.
Dan pred početak Olimpijskih igara u Parizu, svečano je otvorena izložba "Put pravih vrednosti" u Kulturnom centru Srbije. Izložba je u organizaciji Olimpijskog komiteta Srbije, a govori o istoriji olimpizma u Srbiji i trajaće do 16. avgusta.
Danas zvanično počinju Letnje olimpijske igre u Parizu, tačno 100 godina nakon prethodnih u glavnom gradu Francuske, a evo i nekih zanimljivosti koje niste znali o gradu svetlosti.
Oni koji su uživali u avanturističkim filmskim hitovima poput "Indijane Džonsa" s Harisonom Fordom ili "Noć muzeja" s Benom Stilerom, imaju priliku da bar delić takve atmosfere dožive i kod nas!
Zastavu Srbije na otvaranju 33. Olimpijskih igara u Parizu, najveće svetske smotre sporta, na kojoj učestvuje više od deset hiljada sportista iz dve stotine država nosiće odbojkašica iz Zrenjanina, Maja Ognjenović.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.