Da bi kontraofanziva bila uspešna, ono što se danas dešava ukrajinskim snagama trebalo je da se događa ruskim trupama, piše penzionisani pilot i vojni analitičar Vijainder Takur za "Jurejžn tajms".
Ruske Vazdušno-kosmičke snage pokazale su veliko umeće u korišćenju svojih resursa, napadajući industrijske objekte kamikazama - bespilotnim letelicama "geran-2". Potom su obično koristile krstareće rakete Kh-101 i "kalibar" za precizne napade.
Kada postoji potreba za snažnim i preciznim udarima, ruske snage napadaju supersoničnim raketama "oniks" ili kvazi-balističkim raketama "iskander-M", koristeći mobilne lansere sa kopna. Prethodno ruski dronovi mamci primoravaju ukrajinske sisteme da nemilosrdno rasipaju municiju.
Čuvena ukrajinska kontraofanziva trebalo je da počne žestokim udarima na ruske logističke centre.
Prilagođavanje ruske protivvazdušne odbrane
Prilikom napada na Herson, ukrajinske snage koristile su HIMARS sisteme, koje su Kijevu isporučile SAD, kako bi onemogućile snabdevanje ruskih trupa. Rusija je tada jednostavno povukla svoje snage sa desne obale Dnjepra.
Na nesreću Kijeva, nakon povlačenja ruskih snaga, rukovodstvo ruskih oružanih snaga je prerasporedilo svoje snage, skladišta i protivvazdušnu odbranu na način koji je umanjio destruktivni potencijal HIMARS-a, čiji je domet oko 80 kilometara. Takođe, Rusija je prilagodila svoj softver kako bi poboljšala stopu obaranja raketa i tako ih ubrzo potpuno neutralisala.
Jedanaestog maja 2023, odlučna u nastojanju da oslabi Rusiju, Velika Britanija je odbacila svaki oprez i najavila da će Ukrajini pokloniti krstareće rakete "storm šedou", dometa do 250 kilometara.
Ministar odbrane Ben Volas je u parlamentu izjavio da Britanija donira Kijevu rakete "storm šedou" da bi mu pomogla da povrati teritorije koje je izgubio od početka konflikta.
Foto: Reuters
Ovim je Velika Britanija očigledno prešla rusku "crvenu liniju" i postala prva zemlja koja je Ukrajini donirala oružje većeg dometa sposobno da pogodi mete u Rusiji.
Dvanaestog maja 2023, kada je Kijev prvi put upotrebio rakete „storm šedou“, ukrajinska ofanziva je izgledala i neizbežna i zloslutna.
U ranijoj analizi objavljenoj 12. maja 2023, "Eurejžan tajms" je analizirao verovatne efekte uvođenja projektila "storm šedou" i zaključio da je ruska stelt radarska mreža dovoljno efikasna i da će olakšati presretanje ovih projektila.
"Međutim, poput raketa HIMARS, neke rakete `storm šedou` će verovatno proći kroz rusku odbranu", zaključio je tada "Jurejžn tajms". "Uzimajući u obzir mnogo veći domet ovih raketa i destruktivniju bojevu glavu, svaki `storm šedou` koji prođe rusku odbranu zadaće bolan udarac.”
Oluja (storm) se pretvorila u senku (šedou)
Ovo se pokazalo tačnim. Dve nedelje nakon što je uveo projektile "storm šedou", Kijev nije uspeo da umanji sposobnost Rusije da snabdeva svoje snage.
U tom periodu, ukrajinska vojska je izvršila nekoliko napada, poput onog na školu avijacije u Lugansku ili na skladište raketa u Marijupolju. Za to vreme, ruske snage protivvazdušne odbrane efikasno su obarale rakete "storm šedou".
Ruske snage su odigrale ključnu ulogu u ograničavanju štete od britanskih projektila.
Ukrajina nije u potpunosti iskoristila potencijal projektila "storm šedou" zbog ograničenog broja platformi za lansiranje.
Foto: Printscreen Twitterr
"Storm šedou" je težak 1.900 kilograma. Kijev, u ovom trenutku, raspolaže sa dva teška lovca, Su-24 i Su-27, koji su teoretski sposobni da nose raketu.
Na početku konflikta, u februaru 2022. godine, Ukrajina je imala 34 Su-27 i između 16 i 24 Su-24M.
Dana 2. maja, ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov, nakon sastanka sa britanskim ministrom odbrane Benom Volasom, objavio je na Tviteru sliku Su-24MR, koji nosi projektil "storm šedou".
Su-24MR je izviđačka varijanta aviona Su-24M. Nagađa se da je broj Su-24MR u posedu kijevskih snaga na početku konflikta iznosio 10. Veruje se da su četiri Su-24MR od tada oborena.
U stvari, Reznikov je otkrio da Ukrajina ima samo šest platformi za lansiranje britanskih raketa. Nedostatak lansirnih platformi veoma lako objašnjava ograničenu upotrebu projektila "storm šedou".
Sumorne prognoze za ukrajinsku kontraofanzivu
Ranije se spekulisalo da su ukrajinski lovci-bombarderi Su-24M modifikovani da nose rakete "storm šedou" u Poljskoj, počev od novembra 2022. To je bilo šest meseci pre nego što je Velika Britanija zvanično objavila da će preslati ove rakete Kijevu.
Međutim, prema rečima penzionisanog zamenika komandanta Narodne milicije DNR Eduarda Basurina, letelica sa repnim brojem 60 nije napustila zemlju radi nadogradnje za lansiranje projektila "storm šedou". To znači da je britansko vojno osoblje nadogradilo avion u Ukrajini.
Rusija tvrdi da je oborila tri bombardera Su-24 od uvođenja "storm šedoua" - jedan 13. maja kod Luganska, drugi 17. maja kod Varvarovke u DNR i treći 18. maja kod Slavjanska.
Foto: Tanjug/AP
Iznenadni porast broja obaranja ukrajinskih Su-24 dovodi u sumnju nastavak ukrajinskih operacija sa britanskim raketama "storm šedou". Jasno je da rusko vazduhoplovstvo krenulo u lov na ukrajinske Su-24.
Neuspeh Ukrajine da degradira sposobnost Rusije da snabdeva svoje trupe na liniji fronta upotrebom projektila "storm šedou" verovatno je jedan od najvažnijih razloga za nesposobnost Kijeva da pokrene svoju dugo najavljivanu kontraofanzivu.
Ograničen broj Su-24MR, kojima raspolaže Kijev, čini prognozu za ukrajinsku kontraofanzivu prilično sumornom.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Ruske snage izvele su tokom noći jedan od najžešćih kombinovanih napada na Kijev od početka sukoba, koristeći stotine dronova kamikaza, balističke i krstareće rakete u više talasa, što je izazvalo snažne eksplozije i požare širom ukrajinske prestonice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa najvećim badminton igračem svih vremena, dvostrukim olimpijskim šampionom i petostrukim svetskim prvakom Lin Danom.
Poruka predsednika Srbije Aleksandra Vučića najvećem svetskom mediju - Foks njuzu - da Srbija neće priznati takozvano Kosovo zarad ulaska u Evropsku uniju je poruka državnika kome su nacionalni interesi na prvom mestu i koji se ne libi da ih zastupa i na mestima gde to nije nimalo lako, saglasni su sagovornici Informera.
Blokaderi su konačno priznali da je predsednik Vučić sve vreme govorio istinu kada je rekao da blokaderi žele da se na svaki način dokopaju većine u REM-u kako bi gasili medije koji im ne odgovoraraju.
Ministar finansija Siniša Mali objavio je snimak sa neformalnog druženja predsednika Srbije Aleksandra Vučića i jednog od najboljih badminton igrača svih vremena Lina Dana, koji je novi ambasador EXPO 2027.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) nastavlja da radi punom parom, pa je tako u potpunosti raskrinkan Mihailo Marković, zgubidan sa Pravnog fakulteta koji se "proslavio" veličanjem Albanaca sa KiM.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Pravi spektakl odigrao se na plaži u tuniškom letovalištu Port El Kantaoui kada su srpski turisti spontano zaigrali kolo! Taktovi tradicionalne muzike bili su dovoljni da se za nekoliko trenutaka stvori atmosfera za pamćenje.
U Šapcu se uskoro otvara fabrika humanoidnih robota, prva u Evropi, a jedna od prvih značajnijih primena planirana je za predstojeću međunarodnu izložbu Ekspo 2027 u Beogradu. Oni će tu imati ulogu domaćina paviljona.
Odmor na grčkom ostrvu Tasos za porodicu iz Srbije počeo je malerozno nakon što je već u prvih nekoliko minuta boravka kažnjena sa 350 evra zbog saobraćajnog prekršaja. Vozaču je oduzeta dozvola i izrečena zabrana vožnje zbog pogrešnog skretanja.
Maturanti Tehničke škole u Zrenjaninu, sa smera „Rukovalac mašinama i uređajima za eksploataciju nafte i gasa“, polagali su danas praktični deo završnog ispita u modernom Trening centru kompanije NIS u Elemiru.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se u četvrtak posle podne na području opštine Udbina, kada je automobil bugarskih registarskih oznaka sleteo sa lokalnog puta koji povezuje Podudbinu i čvor Udbina na auto-putu A1.
Apelacioni sud Crne Gore potvrdio je presudu Višeg suda u Bijelom Polju, kojom je Alija Balijagić osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 40 godina zbog teškog ubistva Jovana i Milenke Madžgalj, u bjelopoljskom selu Sokolac, kao i zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.
U bečkom okrugu Lizing, otkrivena je masivna hala za uzgoj kanabisa. Specijalna jedinica WEGA upala je u postrojenje, zaplenila neverovatne količine droge i izvela seriju hapšenja.
Više javno tužilaštvo u Beogradu proširilo je na još dva osumnjičena lica istragu koja se vodi protiv Strahinje B. (19), zbog postojanja osnova sumnje da je 23. marta 2026. godine oko 3:30 časova, aktivirao i bacio ručnu bombu na jedan fitnes klub na teritoriji GO Zemun.
Istaknuti srpski kompozitor, muzički urednik i stvaralac, Vladimir Milačić umro je u 65. godini, a iza sebe je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj muzici, pozorištu i na televiziji.
Američka kompanija Antropik predstavila je novi AI model Klod Fejbl 5 (Claude Fable 5), prvu verziju svog najmoćnijeg AI modela Mitos koja je dostupna široj javnosti, ali uz rigorozne bezbednosne restrikcije.
Chat GPT i Gemini imaju ugrađena pravila koja automatski ograničavaju određene vrste pitanja. Iako deluju kao sistemi koji mogu da odgovore na gotovo sve, iza njihovih odgovora postoji složen skup smernica koje određuju šta je dozvoljeno reći, a šta ne.
Manekenka Dejana Živković navodno je stavila tačku na brak sa suprugom Filipom, a iako u braku nije govorila za medije, jednom prilikom pričala je o muškarcima i braku.
Učesnik prve sezone Exatlona i takmičar Plavog tima, Nemanja Radovanović, dao je savet svim novim učesnicima koji žele da se oprobaju u drugoj sezoni najvećeg sportskog rijalitija na svetu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.