Dok vazdušne dronove uvelike koriste obe zaraćene strane u Ukrajini još od početka invazije, novi oblik tehnologije bespilotnih letelica dobija na svom zamahu u Crnom moru.
A Crno more, u kojem se sem ruske nalaze i tri NATO mornarice – turska, bugarska i rumunska – je nova tačka ključanja.
BBC piše, pozivajući se na saopštenja ukrajinskih i ruskih vlasti i izveštaje lokalnih medija, da je Ukrajina sprovela najmanje 10 napada sa autonomnim plovilima – poznatim i kao “brodovi dronovi” – targetirajući ruske vojne brodove, pomorsku bazu u Sevastopolju i luku Novorosijsk. Ukrajinski odbrambeni izvori rekli su CNN-u da su pomorski dronovi takođe korišćeni u napadu na Krimski most u julu.
Neki napadi bili su daleko od ukrajinske obale.
The Ministry of Defense of the Russian Federation 🤡 confirms the attack on the ship "Ivan Hurs"
They publish a video of the destruction of one of the sea drones, what happened to the other two is unknown 👀 pic.twitter.com/NdzKMy46os
— MAKS 23 👀🇺🇦 (@Maks_NAFO_FELLA) May 24, 2023
U maju se pojavio snimak na kojem se vidi kako brodovi-dronovi prilaze ruskom brodu “Ivan Hurs”, ali nije jasno da li je on oštećen. Rusija je rekla da se incident dogodio na 140 kilometara severno od Bosfora, a 193 km od obale Ukrajine.
To ukazuje da ovi dronovi potencijalno mogu da prelaze velike distance.
Kako pomorski dronovi utiču na rat?
Ukrajinska upotreba dronova, po relativno niskoj ceni, označava novu eru u pomorskom ratovanju. Neki analitičari smatraju da ova taktika predstavlja sve veći rizik za Rusiju.
U poređenju sa standardnim plovilima, brodove-dronove je teže detektovati na radaru jer putuju nisko u odnosu na površinu i prave daleko manje buke.
Napad na rusku bazu Sevastopolj u oktobru 2022. bio je prvi u zabeleženoj istoriji u kojem su korišćeni i pomorski i vazdušni dronovi. Najmanje tri ruska broda su oštećena u tom napadu, prema organizaciji “GeoKonfirmed” koja analizira satelitske i druge slike iz otvorenih izvora.
Foto: Printskrin Telegram
Od tada je Rusija značajno pojačala odbranu oko baze, prema nedavnim satelitskim snimcima, navodi BBC.
- Iako Ukrajina nema značajnu mornaricu, njeni površinski dronovi su sprečili Ruse da preuzmu punu kontrolu nad Crnim morem – rekla je Katažina Zisk, profesorka Norveškog instituta za odbrambene studije.
Šta su brodovi-dronovi?
To su mala, autonomna plovila koja, za razliku od vazdušnih, operišu na ili ispod površine vode.
Dolaze u svim oblicima i veličinama i koriste se za različite zadatke, uključujući praćenje životne sredine. Ti dronovi mogu da se koriste i u vojne svrhe, poput čišćenja mina, vršenja nadzora ili detonacije blizu meta – poput neprijateljskih brodova.
Mnogi brodovi-dronovi su snimljeni od početka rata, uključujući jedan koji je navodno isplivao na obalu Krima. Sem dronova koji operišu na površini vode, Ukrajina je nedavno otkrila prototip autonomnog podvodnog drona zvanog “toloka” TLK-150.
Mane brodova-dronova
Pomorski dronovi imaju i neke mane. Njihovi senzori mogu da imaju usko vidno polje što otežava praćenje pokretnih meta bez tačnih podataka o lokaciji ili uočavanje kamufliranih brodova.
Oni sa ugrađenim kamerama zahtevaju stalnu komunikaciju sa svojim kontrolorom da ih usmeri na metu, tako da bilo kakav problem sa prenosom (striming) može da ugrozi njihovu misiju.
-To i dalje nije revolucija. Još smo u eksperimentalnoj fazi – kaže Zisk.
Ipak, kako je dodala, ukrajinska strategija je privukla svetsku pažnju i “nagoni druge mornarice da razviju tu vrstu sistema i njihove operativne prakse”.
Kako rade brodovi-dronovi i koliko koštaju?
Njihove uobičajene karakteristike uključuju ugrađene eksplozive i kamere koje mogu da prenesu slike kontroloru. Dugodometne mete se tipično unapred programiraju u dron tokom lansiranja.
-Zatim ih daljinski navodi čovek kako se približavaju svojoj meti – objašnjava Sidart Kaušal iz tink-tanka RUSI.
Neki ukrajinski brodovi-dronovi razvijeni su zahvaljujući kampanjama za prikupljanje fondova. Obično se prave od gotovih komponenti koje se obično koriste za komercijalnu a ne vojnu upotrebu, navodi Kaušal.
***BREAKING***
A previously unreported #Ukrainian USV (uncrewed surface vessel), appears to have slipped past #Russian Navy patrols
Ruski mediji i blogeri su tvrdili da i Rusija ima pomorske dronove. Neki navode da su oni korišćeni u napadu na most u luci Odesa. BBC navodi da nije video dokaz u prilog tome. Nije poznato koliko brodova-dronova imaju zaraćene strane. Takođe nije jasno koliko oni koštaju, ali BBC navodi da je jedan koji je objavila ukrajinska vlada imao cenu od 250.000 dolara.
To je jeftinije od mnogih vrsta dugodometnih projektila. Brodovi-dronovi takođe mogu da se brže rasporede i ne zahtevaju potpuno obučeno osoblje.
- Čak i ako presretnete mnogo jeftinih objekata, sve što treba je da jedan prođe i napravi štetu nad daleko skupljom imovinom i model se već isplatio – rekao je Kaušal.
Ruski patrolni brodovi uništili su tri ukrajinska bespilotna čamca koja su pokušala da ih napadnu u Crnom moru, 340 kilometara jugozapadno od Sevastopolja, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ukrajina svakog meseca u borbama izgubi najmanje hiljadu dronova, a prema nekim izveštajima, ovaj broj može dostići 10 hiljada, rekao je zamenik ukrajinskog premijera Mihail Fedorov za Vašington post.
Ruska Crnomorska flota priprema se za blokadu ukrajinskih luka nakon što se Moskva povukla iz međunarodnog sporazuma o žitu, tvrde britanski vojni analitičari.
Sjedinjene Američke Države ponudiće ruskom predsedniku Vladimiru Putinu celu istočnu Evropu, jer je njihovo političko rukovodstvo vrlo dobro svesno da cela državna mašina treba što pre da krene u realizaciju svog glavnog strateškog cilja za ceo dvadeset prvi vek, a to je da obuzda razvoj Kine.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski patrolni brodovi uništili su tri ukrajinska bespilotna čamca koja su pokušala da ih napadnu u Crnom moru, 340 kilometara jugozapadno od Sevastopolja, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je u prvom Kolegijumu da blokaderi nastavljaju sa vetiranjem - izbacujući sa blokaderske liste kandidate koje su sami predložili.
Hrvatski teror ne prestaje, pa su tako Srpkinju Nikolinu Bačkonju osudili na kaznu zatvora samo zato što je objavila fotografiju na društvenim mrežama svog sedmogodišnjeg deteta sa Badnjakom i podignuta tri prsta!
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević uputio je žestoku poruku premijeru Crne Gore Milojku Spajiću, reagujući na njegove najnovije napade na Srbiju i predsednika Aleksandra Vučića.
Nenad Rašković iz sela Dren u opštini Zubin Potok, kojeg su brutalno pretukli pripadnici takozvane kosovske policije, transportovan je danas iz Kliničko-bolničkog centra u Kosovskoj Mitrovici u UKC u Beograd, gde će nastaviti lečenje.
Kada se dnevna vreva na Zlatiboru stiša, a poslednji zraci sunca polako nestanu iza planinskih vrhova, pogled se sa Tornika seli - pravo u nebo. Evo o čemu je reč.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Srbije apelovalo je danas na građane da budu oprezni zbog sve učestalije pojave krivičnih dela prevara putem telefonskih poziva, kao i da svaki sumnjivi slučaj bez odlaganja prijave policiji.
Gospojinski post, jedan od četiri višednevna posta u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, počinje u petak, 14. avgusta, i traje do Velike Gospojine, 28. avgusta.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da se nastavlja borba sa gašenjem požara u Srbiji, pre svega u Deliblatskoj peščari i na Stolovima kod Kraljeva, i istakao da za sada nisu ugroženi ljudski životi i naselja.
U ovom periodu u vazduhu su najzastupljeniji poleni korovskih biljaka, a polen ambrozije za sada se registruje u nižim koncentracijama, izjavila je danas Ana Ljubičić iz Agencije za zaštitu životne sredine.
Policija u Kruševcu, brzom i efikasnom akcijom, rasvetlila je razbojništvo i uhapsila M. M. (23), M. O. (18) i A. K. (24) iz Crne Gore, zbog sumnje da su izvršili ovo krivično delo u saizvršilaštvu.
U velikoj i koordinisanoj akciji traganja i spasavanja u Velebitskom kanalu kod Senja došlo je do velikog obrta - jedna od četvoro nestalih mladih osoba, državljanka Portugalije, pronađena je živa i u dobrom stanju.
Nacionalna služba spasavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) pokrenula je obimnu i koordinisanu akciju potrage i spasavanja zbog nestanka 4 mlađe osobe, državljana Portugala, kojima se gubi svaki trag u Velebitskom kanalu kod Senja.
Kejli Kilion (29) i njen suprug Kodi Nelson (32) upoznali su se i započeli vezu dok su živeli u Los Anđelesu. Samo nekoliko meseci kasnije krenuli su u neobičnu avanturu koja ih je odvela širom sveta.
Pomračenje Sunca (19.46 minuta) i mlad Mesec u znaku Lava, koji nas očekuju nas 12. avgusta, predstavljaju jedan od najsnažnijih astroloških događaja ovog leta.
Melani, koja živi na japanskom ostrvu Okinava, otišla je da roni na jednoj zabačenoj plaži. Dok je bila u vodi, primetila je da se oko nje nalazi veliki broj kubomeduza, koje su poznate po veoma snažnom otrovu, a ona je zadobila ubode na levoj podlaktici.
Glamurozno ispraćena iz Srbije, uz podršku porodice, prijatelja, partnera, sponzora i medija, Miss World Serbia 2026 Simona Manojlović otputovala je u Vijetnam nasmejana, veoma raspoložena i spremna za najveći međunarodni izazov do sada.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.