Pentagon je zvanično odobrio isporuku prve serije tenkova "abrams" Ukrajini – osam vozila. Oni će biti isporučeni na jesen. Tada će Oružane snage Ukrajine imati najmanje četiri tipa tenkova strane proizvodnje, ali je pitanje koliko će ovaj "zoološki vrt" pomoći kijevskom režimu, piše "Sputnjik".
"Pojednostavljena" verzija
Amerikanci su još u januaru odlučili da daju Ukrajini 31 Abrams tenk. To je bila modifikacija M1A2. To su moderna vozila sa dobrim oklopom, visokotehnološkom elektronikom, integracijom u sisteme borbenog upravljanja i moćnim naoružanjem.
Međutim, tokom leta se ispostavilo da će Kijev dobiti stariju verziju M1A1. To oružje je bilo u upotrebi tokom perioda Ronalda Regana i "Pustinjske oluje".
Pentagon ne želi da njihove vojne tajne stignu u ruke Rusa i zbog toga su uklonili poboljšane uranijumske oklopne pakete, zahvaljujući kojima su tenkovi praktično neranjivi sa prednje strane. Isto su uradili i sa terminalima koji obezbeđuju izgradnju borbene mreže i obaveštavaju o lokaciji sopstvenih snaga.
Oružane snage Ukrajine će dobiti tenkove uporedive po performansama i borbenim sposobnostima sa sovjetskim T-72B modela iz 1989. godine. Protiv modernijih ruskih T-72B3, T-80BVM i T-90M, M1A1 nemaju šanse. Kako je pokazalo iskustvo borbi u Iraku i Jemenu, ova vozila su prilično osetljiva čak i na zastarele sovjetske protivtenkovske raketne sisteme.
"Abrams" M1A1 za sat vožnje po terenu sagoreva čak 230 litara goriva. Samo Amerikanci imaju iskustva u servisiranju takvih motora. Ostala NATO vozila su na dizel motor.
Stradaju i "leopardi"
Oružane snage Ukrajine su tokom letnje ofanzive, prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, izgubile 25 nemačkih tenkova "leopard 2" od oko 60 isporučenih. Upravo te mašine je ukrajinski generalštab želeo da koristi kao glavno sredstvo za probijanje odbrambene linije.
Međutim, ruska avijacija i artiljerija, kao i minska polja, prilagodili su se toj strategiji. "Leopard 2" je dobar tenk. U pitanju je drugi najveći glavni borbeni tenk u NATO-u posle "abramsa". Napravljen je tokom Hladnog rata i više puta je modernizovan.
Kijev je dobio modifikacije A4, A5 i A6. Nemačka nema više od stotinu najsavremenijih A7+.
A4 je proizveden u drugoj polovini 1980-ih. Zatim su značajno poboljšali oklopnu zaštitu kupole, povećali sigurnost posade i obezbedili snažnije granate. Ta modifikacija je do danas najkorišćenija. Na primer, turske trupe ga aktivno koriste u Siriji.
Verzija A5 je iz 1990-ih. Čelo i bokovi kupole prekriveni su razmaknutim oklopnim modulima, a omotač topa je potpuno redizajniran. Poklopac vozača je takođe redizajniran, čime je poboljšana vidljivost. Elektro-hidraulični sistem stabilizacije topa zamenjen je potpuno električnim, nišandžija je dobio poboljšanu opremu, a komandant nezavisni termovizir druge generacije.
Kod A6 je kupola dodatno ojačana, a dodata je i protivminska zaštita. Cev topa je produžena za 11 kalibara. Povećani su energija i početna brzina zrna i, kao rezultat, prodor i domet. Međutim, mnoge prednosti su poništene velikom težinom koja iznosi oko 62 tone. To ozbiljno ograničava mogućnosti na neravnom terenu i otežava evakuaciju havarisanih vozila sa bojnog polja.
Osim toga, "leopardi 2", koji nisu opremljeni reaktivnom zaštitom, ranjivi su na vatru iz savremenih protivtenkovskih sistema. Ukrajinci su samostalno pojačali deo vozila jedinicama reaktivne zaštite Kontakt-1, ali spas od mina još nije pronađen.
Tenk snajper
Britanski "čelindžer 2" i dalje je skriven. Još se nije pojavio na frontu. On je jedan od najtežih na svetu - 62,5 tona. Podaci o višeslojnom kombinovanom oklopu "dorčester" su poverljivi. Najverovatnije je iz tog razloga London prebacio samo 14 komada Kijevu i verovatno postavio stroge uslove za njihovu upotrebu.
Pored tehničkih tajni, u pitanju je i reputacija "čelindžera" kao neranjivih tenkova. Britanski kontingent ih je aktivno koristio u Iraku i nisu pretrpeli nikakve gubitke od protivtenkovskih vođenih projektila. Treba imati na umu da je sada intenzitet bitaka veći.
Najverovatnije će "čelindžeri" biti ograničeni na ulogu "snajperista". Da bi to radili, imaju sve - moćan top L30A1, odličnu optiku, odgovarajuću municiju. Pored potkalibarskih projektila za probijanje oklopa, uključujući i one sa jezgrom sa osiromašenim uranijumom, ti tenkovi imaju razorne visokoeksplozivne projektile sa dometom gađanja do osam kilometara. Šteta koju nanose o praktično ne zavisi od udaljenosti.
Malo je, međutim, verovatno da će 14 vozila imati primetan uticaj na tok neprijateljstva. Uspeh oklopnih vozila na bojnom polju ne zavisi od nominalnih karakteristika performansi. Odlučujući faktori su stepen obučenosti posade, izviđanje, interakcija sa drugim jedinicama, stabilna komunikacija, blagovremena isporuka municije i održavanje.
Pored toga, najgori neprijatelj tenka nije drugi tenk, bacač granata ili protivtenkovski vođeni raketni operater, već jurišni helikopter. Zbog toga oni gube bitke. Ovu istinu svakodnevno potvrđuju ruske posade Ka-52 na zaporoškom pravcu.
Na društvenim mrežama objavljen je snimak ruskog napada raketnog napada na Černigov, u kojem je sedam osoba poginulo, dok je najmanje 136 osoba povređeno.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Aktuelna kriza na tržištu goriva pokazala je da svet, uprkos sankcijama i višegodišnjim pokušajima da potisne Moskvu iz globalne trgovine energentima, i dalje snažno zavisi od Rusije, ocenjuje američki Si-En-En.
Svet ulazi u završnu fazu globalnog sloma kapitalizma, a povratak na Sovjetski Savez, monarhiju ili stari zapadni poredak više nije moguć, poručio je ruski istoričar, sociolog i publicista Andrej Fursov.
Vlasti u Berlinu nameravaju da Nemačkoj obezbede direktan pristup nuklearnom oružju, a nemački stručnjaci mogli bi da konstruišu funkcionalnu atomsku bombu za najviše godinu dana, saopštila je Spoljna obaveštajna služba Rusije (SVR).
Ulice Zaporožja ubrzano se prekrivaju antidronskim mrežama zbog sve češćih napada bespilotnih letelica, uključujući FPV dronove koji već dosežu gradske četvrti. Zaštitni tuneli postavljaju se iznad saobraćajnica i objekata kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj ljudi i vozila.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na društvenim mrežama objavljen je snimak ruskog napada raketnog napada na Černigov, u kojem je sedam osoba poginulo, dok je najmanje 136 osoba povređeno.
Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Oleksandar Sirski izjavio je da ga je iznenadilo kada je saznao za navodni sukob sa bivšim ministrom odbrane Mihailom Fedorovim, istakavši da je njihov odnos oduvek doživljavao kao profesionalan.
Dok porodica, prijatelji i pošteni građani Srbije tuguju za tragično nastradalim policajcem Vasilijem Lalovićem (33) – nevinim čovekom i ocem troje male dece – na društvenim mrežama odvija se monstruozno lešinarenje.
Predsednica Narodne skupštine Srbije, Ana Brnabić, reagovala je na objavu blokadera Gorana Ješića, koji je komentarisao njenu raniju izjavu o životnom standardu građana
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na Odeljenju neuroradiologije Centra za radiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije po prvi put u Srbiji, ugrađen venski stent u mozgu kod pacijenta sa hroničnom, stalnom, teškom glavoboljom.
Dino Ibrahimović, navodni član "škaljarskog klana", pravnosnažno je osuđen na kaznu od 16 godina zatvora zbog ubistva pripadnika istog klana Edmonda Mustafe, kao i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici policije danas su uhapsili Z. S. zbog sumnje da je pozivao na nacionalnu, rasnu i versku mržnju.
Pripadnici poicije, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv droga, zaplenili su oko 10 kilograma kokaina i tri kilograma heroina i uhapsili osumnjičenog za prodaju droge.
Potraga za trojicom nestalih stranaca koji su u popodnevnim časovima u nedelj ušli da se kupaju u Savi na području Opštine Rugvica završila je tragično. Pronađena su tri tela.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izneo je detalje današnjeg hapšenja povodom velike zaplene droge, i hapšenja osumnjičenog.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Nije vam potreban skup organizer da biste zaštitili nakit tokom putovanja. Nekoliko jednostavnih trikova pomoći će vam da stigne na odredište bez oštećenja i petljanja.
Starleta Stanija Dobrojević odnela je pobedu u rijalitiju Elita 9 i osvojila glavnu nagradu od 100.000 evra, a njen rijaliti put traje više od 15 godina.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević imala je velike promene na sebi u prethodnih 20 godina, počevši od ugradnje silikona pa sve do zahvata "mačije oči".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.