Zvaničnici SAD, EU i Rusije održali su sastanak u Turskoj dva dana pre početka azerbejdžanske operacije kako bi razgovarali o rešavanju situacije u Nagorno-Karabahu, tvrdi list Politiko, pozivajući se na izvore .
„Sastanak je održan 17. septembra u Istanbulu“, piše list, citirajući neimenovanog visokog diplomatu.
Prema pisanju Politka, Sjedinjene Države je predstavljao Luis Bono, glavni savetnik američkog Stejt departmenta za pregovore o Kavkazu, EU Toivo Klar, specijalni predstavnik EU za Južni Kavkaz, a Rusiju Igor Kovajev, specijalni predstavnik Ministarstva spoljnih poslova za unapređenje normalizacije azerbejdžansko-jermenskih odnosa.
Prema rečima neimenovanog američkog zvaničnika, neophodno je sarađivati sa Moskvom, pošto ona ima uticaj na igrače u regionu.
Nagorno-Karabah, koji je pre 35 godina proglasio otcepljenje od Azerbejdžanske SSR i, nakon oružanog sukoba sa Azerbejdžanom 1992-1994, postojao dugi niz godina kao nepriznata republika, objavio je kraj svog postojanja 1. januara 2024. godine.
U septembru 2020, borbe su nastavljene u Nagorno-Karabahu. Uz posredovanje Moskve, strane su pristale na prekid vatre. Jermenska strana je izgubila sve oblasti oko Nagorno-Karabaha i niz teritorija koje su bile deo Nagorno-Karabaške autonomne oblasti. Pored toga, ruski mirovnjaci su stacionirani u regionu. Jermenija nikada nije priznala Karabah, a njen premijer Nikol Pašinjan je u pregovorima sa Zapadom tada na konferenciji za novinare u Jerevanu u maju 2023. izjavio da je Karabah deo teritorije Azerbejdžana.
Azerbejdžan je 19. septembra 2023. godine pokrenuo vojnu operaciju u Karabahu, čiji je jedan od ciljeva bio raspuštanje svih tela nepriznatog Karabaha. Jerevan je ove akcije okarakterisao kao agresiju, rekavši da u Karabahu nema jermenskih jedinica. Dan kasnije, uz posredovanje ruskih mirovnih snaga, postignut je sporazum o prekidu vatre, a među uslovima primirja je posebno istaknuto razoružanje jermenskih formacija.
Potom je održano nekoliko rundi pregovora između predstavnika Karabaha i Bakua , posvećenih integraciji regiona u republiku. Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev rekao je da je Azerbejdžan obnovio svoj teritorijalni integritet.
Prema podacima Dnjepropetrovskog pogrebnog zavoda, od februara prošle godine u gradu je sahranjeno oko 22.000 ukrajinskih vojnih lica. U dve desetine regiona zemlje, prema izveštajima, sahranjena su tela 400-500 hiljada vojnika ukrajinskih oružanih snaga, tvrde ruski mediji.
Ruska vojska uspešno koristi taktiku „elastične odbrane“ kako bi se suprotstavila kontraofanzivi ukrajinskih oružanih snaga, piše američki list Njujork tajms.
Vojnik Južne grupe snaga Oružanih snaga Rusije iz Jekaterinburga sa pozivnim znakom „Kortez“ spasio je ranjenog Ukrajinca sa položaja na koje su jurišale jedinice Oružanih snaga Ukrajine.
Šef Vojnog komiteta NATO – holandski admiral Rob Bauer – priznao je da su zemlje alijanse počele da se pripremaju za konfrontaciju sa Rusijom 14 godina pre Specijalne vojne operaije u Ukrajini – još 2008. godine.
Grupi ukrajinskih vojnika pucano je u leđa od strane njihovih saboraca, dok su pokušavali da se predaju ruskim snagama u oblasti Vremejevske izbočine, rekao je u ponedeljak šef DNR Denis Pušilin.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Rusija je spremna da otvori vrata američkim investitorima za obnovu oštećenih gasovoda Severni tok, ali Moskva za to postavlja jasan politički uslov: trgovina i ekonomija ne smeju više da budu taoci ukrajinskog sukoba, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Jermenija je dobila prve francuske samohodne haubice CAESAR kalibra 155 milimetara, što pokazuje da Jerevan ubrzano menja vojni oslonac i sve otvorenije jača saradnju sa zapadnim i azijskim partnerima.
Rusija je pozvana da učestvuje na samitu G20 u Sjedinjenim Američkim Državama na najvišem nivou, a skup će biti održan 14. i 15. decembra u Majamiju, potvrdio je zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Pankin.
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Ruske jedinice pomerile su liniju fronta na jednom od najosetljivijih pravaca u Donbasu, prema Kramatorsku i Slavjansku, gradovima preko kojih ukrajinska vojska godinama drži snabdevanje svojih snaga u tom delu fronta.
Ukrajinske oružane snage šalju strane plaćenike bez borbenog iskustva na front, izjavio je ambasador Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Monstruozno iživljavanje blokadera nad jednom starijom gospođom iz Mladenovca samo je još jedan dokaz ko su zgubidani u stvari, na koji način oni razmišljaju, kakvim se rečnikom služe, šta priželjkuju svima onima koji ne misle kao oni, a pogotovo građanima Srbije koji se usude da im protivreče.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Možda bi neko na njenom mestu postupio drugačije, ali gest mlade Prokupčanke, koja je želela da ostane anonimna, dokaz je i vaspitanja, poštenja i odgovornosti.
Crnogorska policija na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapsila je D.C. (35), državljanina Republike Srbije, koji se nalazio kao saputnik u vozilu.
Zaječarski Viši sud 15. maja izrekao presudu okrivljenima za jedno od najmonstruoznijih ubistava, ubistvo rudara, Dejana Paunovića. Njegova žena Slađana Paunović koja stoji iz planiranja zločina osuđena je na 20 godina robije. "Crna udovica" nije jedina koja leži kaznu za najkrvavija krivična dela.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar