Ruski "iskander" uništio je vozove sa ukrajinskim trupama u Donbasu, javljaju ruski ratni dopisnici
Na ruskom Telegram kanalu "Operacija Z", koji od početka sukoba u Ukrajini prati dešavanja na frontu, pojavio se snimak udara prokejtila "iskander" a na dva voza sa ukrajinskim vojnicima u pravcu Donjecka.
🇷🇺🇺🇦😁Footage of fire destruction of enemy personnel in the rear area has been published. With the Iskander OTRK missile, our missilemen hit 2 railway trains containing military personnel of the Kyiv regime formations.
Tačni podaci o potencijalnim žrtvama trenutno nisu poznati.
Karakteristike "iskandera"
Krajem 1970-ih godina ruska vojska u sklopu SSSR-a bila je opremljena sa dva glavna raketna sistema: već potpuno zastarelim operativno-taktičkim kompleksom 9K72 „Elbrus“, poznatijim kao balistička raketa „Skad“, i u tom trenutku relativno savremenim raketnim taktičkim kompleksom „Tačka“.
Karakteristika kompleksa „Tačka“ je bila znatno veća autonomija — lansirane rampe nisu zahtevale veliki broj mašina i agregata, koji su bili deo borbene opreme starih raketnih sistema tipa 97K2. Lansirana rampa kompleksa „Tačka“, po dobijanju koordinata cilja, samostalno je nišanila raketu.
Nakon lansiranja, rampa je odmah mogla da napusti mesto sa kog je otvorena vatra. To je postalo moguće zahvaljujući upotrebi kompaktne rakete malih dimenzija na čvrsto gorivo, kao i zbog savremene opreme za navođenje rakete.Postoji jedan minus: „Tačka“ je imala kratak domet (do 70 kilometara u prvim verzijama) i relativno slabu bojevu glavu. Kompleks „Tačka“ bi mogao da nadoknadi malu snagu bojeve glave upotrebom nuklearne bojeve glave, ali ovo bi u potpunosti onemogućilo upotrebu raketa u sukobima manjih razmera.
Dve rakete za dva cilja
Na kraju je odlučeno da se izgradi raketni kompleks, čija bi lansirana rampa mogla da nosi ne samo jednu, već dve rakete. Te rakete je trebalo da budu snažnije po svojim udarnim sposobnostima, i sposobne da reše zadatke ne samo na taktičkom dometu (do 150 km), već i na operativno taktičkoj dubini odbrane protivnika (do 300-500 km).
Ovo je trebalo da garantuje uništenje skoro svih ciljeva, čak i bez upotrebe nuklearnih bojevih glava. Pored toga, ruski naučnici su radili na povećanju efikasnosti kompleksa, ne samo putem smanjenja broja potrebnih pomoćnih mehanizama i agregata, već i upotrebom naprednije opreme za ciljanje raketa i digitalnih sistema za prenos informacija.
U početku je planirano organizovanje akcija sa izviđačkim avionom M-55, koji je trebalo da uoči cilj u dubokom zaleđu protivnika i da dâ ciljne oznake novim raketnim kompleksima „Iskander“, koji su, sa svoje strane, morali odmah da pogode otkrivene ciljeve. Takve mogućnosti je imao kompleks još na početku projektovanja, krajem 1980-ih i početkom 1990-ih.
Jedan pogodak može da reši sve
Krajem 1990-ih obnovljeni kompleks „Iskander M“ je dobio mogućnost da pored balističkih, primenjuje i krstareće rakete. Štaviše, ovo bi se moglo obaviti jednom lansiranom rampom, što značajno proširuje sferu primene novog višenamenskog sistema.
Na primer, krstareće rakete se mogu upotrebiti protiv brodova ili za nanošenje maksimalno neprimetnog udara, odnosno u uslovima kada upotreba balističkih raketa može biti otkrivena uz pomoć svemirskih sredstava neprijateljske obaveštajne službe.
Ostaje da se doda da u savremenim uslovima, uz odgovarajuću opremu i softver, čak i jedan nišandžija kroz poseban terminal može preko sigurnosnog komunikacionog kanala, posmatrajući cilj, da formira i pošalje lansiranoj rampi naredbu za upotrebu raketa.
Zašto? Na primer da uništi veoma važan cilj, koji se nalazi u pogođenom području raketnog sistema. Jedan tako visoko precizni udar može da odluči ishod čitave operacije ili čak rata. I naravno, takve impresivne nenuklearne sposobnosti „Iskandera M“ su više nego aktualne u situaciji kada strateškim nuklearnim snagama preti, recimo, upravo raspoređeni sistem protivraketne odbrane ili nosač aviona koji bi se neočekivano pojavio blizu obala Rusije. Na taj način, nenuklearni sistem postaje sredstvo strateškog odvraćanja.
Nezavidnu sudbinu francuskih plaćenika koji su ranije ovog meseca pali pod ruski udar u Harkovu, podelili su i Šveđani. Ruski dronovi su u sredu uveče uspeli da pogode privremenu lokaciju stranaca koji su se nalazili u jednoj od zgrada, rekao je Timur Sirtlanov, član prezidijuma Sveruske organizacije „Oficiri Rusije“, veteran specijalnih snaga i pukovnik u penziji.
Oružane snage Ruske Federacije su od početka godine ostvarile niz taktičkih uspeha i napredovali na gotovo svim pravcima, od Zaporoške do Harkovske oblasti. Kako prenose "RIA Novosti", pomeranje na Harkovskom delu fronta zabeležio je i nemački novinar "Bilda", Julijan Repke.
Treći svetski rat dolazi, a Britanija će se verovatno u roku od pet godina boriti u višestranom sukobu protiv Rusije, Irana, Kine i Severne Koreje. Edvard Lukas, britanski novinar, stručnjak na polju bezbednosti i autor nekoliko knjiga, podigao je "radnu temperaturu" u Velikoj Britaniji svojim autorskim tekstom u tabloidu "Dejli mejl".
Zapadne zemlje odlažu i teško da će poslati Kijevu borbene avione F-16, jer ne veruju u uspeh Ukrajine u konfrontaciji protiv Rusije, a takođe ne žele da uzalud troše vojne resurse, izjavio je u intervjuu Sputnjiku Skot Riter, bivši obaveštajac američkog marinskog korpusa i vojni analitičar.
Ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov predložio je stvaranje međunarodne radne grupe na nivou ministara odbrane i savetnika za nacionalnu bezbednost kako bi zajednički razradili mehanizam za povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine.
Laži medija o „umešanosti“ Moskve u blokadu na granici Poljske i Ukrajine mogu se smatrati poklonom za Rusiju, piše član Evropskog parlamenta Rišard Čarnecki u članku za Do Rzeczi.
Ako Donald Tramp pobedi na američkim predsedničkim izborima, nateraće Ukrajince da okončaju rat ili će im uskratiti svu pomoć, što će izazvati egzistencijalnu krizu za NATO i EU, smatra šef organizacije za procenu rizika "Evroazijska grupa" Ijan Bremer.
Za razliku od Oružanih snaga Ukrajine, ruska vojska je masovno opremljena noćnim dronovima, rekao je bivši zamenik ministra za privremeno okupirane teritorije i interno raseljena lica Ukrajine Georgij Tuka u intervjuu za Jutjub kanal Nevsroom.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Ruska armija će preuzeti Odesu, Harkov i čitav prostor koji Moskva naziva „Novorusijom“, dok će ostatak Ukrajine morati da bude potpuno neutralan, ocenio je penzionisani pukovnik američke vojske i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Dve vodeće ruske agencije za istraživanje javnog mnjenja zabeležile su pad rejtinga predsednika Rusije Vladimira Putina, ali brojke ne pokazuju politički slom. Poverenje u ruskog lidera i dalje se kreće između 67 i 71 odsto, dok njegov rad odobrava oko dve trećine građana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nezavidnu sudbinu francuskih plaćenika koji su ranije ovog meseca pali pod ruski udar u Harkovu, podelili su i Šveđani. Ruski dronovi su u sredu uveče uspeli da pogode privremenu lokaciju stranaca koji su se nalazili u jednoj od zgrada, rekao je Timur Sirtlanov, član prezidijuma Sveruske organizacije „Oficiri Rusije“, veteran specijalnih snaga i pukovnik u penziji.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Teoretičar zavere Dejan Lučić izneo je seriju šokantnih laži u kojima na najprizemniji način vređa predsednika Aleksandra Vučića, njegovu porodicu, kao i predsednicu Skupštine Anu Brnabić, dok istovremeno pokušava da se opere od skandala i opravda svoju miljenicu sa blokaderske liste Jasminu Paunović!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Nepoznata osoba jutros oko 2.50 časova ispalila je pet hitaca iz pištolja u pravcu porodične kuće policijskog službenika Mervana Eća u Podgorici, saopštila je Uprava policije.
Tarik Prusac, monstrum koji je na Dobrinji ubio suprugu Elmu Godinjak, počinio je samoubistvo u KPZ-u Igman. Jutros je pronađeno obešeno telo i objavljen je uviđaj.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Pancanela je dokaz da za savršen letnji obrok nisu potrebni skupi sastojci, dovoljno je spojiti sočan paradajz, hrskavi hleb, maslinovo ulje i nekoliko mediteranskih dodataka.
Naizgled bezazleno trčanje u krug za sopstvenim repom ponekad je način na koji pas pokazuje da ga nešto muči, od svraba i bola do stresa, dosade ili zdravstvenog problema koji ne može drugačije da izrazi.
Pevačica Nataša Bekvalac nedavno je izvadile silikone iz grudi iz zdravstvenih razloga, a evo koje još estradne umetnice su se vratile prirodnom izgledu.
Ilda Šaulić uveliko se priprema za veliki solistički koncert koji će 26. novembra održati u Sava centru, a u susret jednom od najvažnijih nastupa u svojoj karijeri nastavlja da obraduje publiku novim pesmama, baš kako je i obećala.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.