Od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao i tokom čestih sukoba između Kine i Tajvana ili Indije i Pakistana, mediji su upozoravali na pretnju nuklearnim udarima i novim svetskim ratovima. Ali, mediji se retko bave pitanjem šta će se dogoditi posle toga. Drugim rečima, kako bi izgledala nuklearna apokalipsa ?
Ovakve teme se obično obrađuju u postapokaliptičnom žanru književnosti i filma jer, na sreću, čovečanstvo nikada nije prošlo kroz ovakvu katastrofu. Bar za sada. Ono što je zajedničko svim ovim književnim zapletima i filmskim scenarijima je katarza kroz koju bi naša vrsta mogla da prođe.
Šta naučnici kažu o svemu? Kako bi svet izgledao nakon nuklearnog uništenja? Koliko bi ljudi uopšte preživelo? Svakako, neki od naučnofantastičnih scenarija se nikada ne bi ostvarili, ali takva katastrofa bi zaista bila prekretnica. Ljudska istorija se može podeliti na eru pre i eru posle apokalipse.
Ako bi došlo do masovnog nuklearnog udara, masivni požari bi zahvatili sve u krugu od više desetina hiljada kvadratnih kilometara, ubivši stotine miliona ljudi u roku od nekoliko sati. Ali najgore bi došlo posle toga. Usledila bi nuklearna zima koja bi mogla da ubije milijarde, a možda čak i potpuno uruši našu civilizaciju. Ali počnimo redom...
Kada se nuklearno oružje detonira, aktivira se mehur gasa topliji od Sunca. Toliko je vruće da sve u krugu od nekoliko kilometara odmah počinje da gori. Brzo se širi i uzdiže u nebo, stvarajući razorni udarni talas koji izaziva trenutno uništenje. U najgorem slučaju nastaje vatrena oluja koja ruši sve pred sobom.
Neposredno nakon eksplozije, džinovski oblak nalik pečurkama se diže poput demona, ali u narednim satima će se formirati mnogo smrtonosniji oblak. Vatra koja spaljuje gradove, šume i polja toliko zagreva vazduh da stvara sopstvenu mikroklimu i sistem vetra. Vrući vazduh i dim se dižu i uvlače svež vazduh iz okoline, a kiseonik dodatno podstiče plamen. Ovo stvara uzlazno strujanje i formira kolosalan pirokumulonimbus oblak koji nosi čađ i aerosole iz plamena visoko u stratosferu.
U normalnim uslovima, kiša bi brzo sprala čađ, kao u slučaju velikih požara. Ali pirokumulonimbusni oblak može znatno premašiti kišne oblake. Jednom kada pređe tropopauzu, nema vremena za uklanjanje čađi iz atmosfere, pa može godinama ostati u vazduhu.
U nuklearnom ratu punog razmera, zaraćene strane bi mogle da koriste stotine ili čak hiljade raketa i bombi odjednom, stvarajući stotine vatrenih oluja, šaljući do 150 miliona tona čađi direktno u stratosferu. Tokom narednih nekoliko nedelja, čađ bi počela da prekriva zemlju na velikim visinama, apsorbujući svetlost visoko iznad zemlje i sprečavajući Sunce da dopre do površine. Tako bi počela nuklearna zima.
Dobra vest je da ni ona nije večna. Za razliku od naučne fantastike, ni u najgorem slučaju ne bi nastupilo novo „ledeno doba". Efekti na klimu trajali bi samo onoliko koliko je čađ u atmosferi, što može trajati najviše deset godina. Tada bi se temperatura normalizovala.
Loša vest je da bi ovaj fenomen izazvao klimatski šok u roku od nekoliko nedelja, što je mnogo brže nego što bi bilo koje živo biće moglo da se prilagodi. U ovoj novoj klimi godišnja doba bi izgubila smisao. Zime bi bile mnogo duže, a leta kraća i hladnija. To bi rezultiralo manjim isparavanjem iz okeana, što znači manje kiše i produženu sušu. Jasno je šta bi to značilo za useve.
Većina čovečanstva živi u umerenoj zoni gde nije ni previše toplo ni hladno. Biljke koje jedemo najuspešnije rastu upravo tu. Ogromna većina hrane dolazi iz nekoliko visoko efikasnih useva u nekoliko visoko produktivnih žitnica, kao što su američke Velike ravnice ili Ukrajina. U najgorem nuklearnom scenariju, temperature u umerenoj zoni bi verovatno ostale ispod nule nekoliko godina. U takvim uslovima ništa ne može da raste i svetske žitnice bi odjednom postale prazne.
Ako bi proizvodnja hrane prestala, svetski proizvođači bi vrlo verovatno podigli cene ili čak prestali da prodaju hranu drugim zemljama... ako bi uopšte mogli da obrađuju svoja polja, naravno.
U stvari, lako je izračunati koliko ljudi može da preživi na Zemlji. Saberite sve kalorije koje možemo da proizvedemo i podelite ih sa onim što je prosečnoj osobi potrebno da preživi. Ako ima više ljudi nego kalorija, u roku od nekoliko nedelja ti ljudi će umreti. Čovečanstvo ima samo nekoliko nedelja zaliha useva i hrane, što je nedovoljno da preživi ovako drastičan pad proizvodnje.
Kada razmišljamo o nuklearnom ratu, obično mislimo na mogućnost sukoba između SAD i Rusije ili Indije i Pakistana. Čak i u ovom drugom slučaju, stručnjaci veruju da bi trenutne eksplozije ubile oko 27 miliona ljudi. Više ljudi bi umrlo za samo nekoliko sati nego u celom Prvom svetskom ratu. Požari koji bi usledili ne bi izazvali nuklearnu zimu, već blaži oblik koji nazivamo „nuklearna jesen". Ali i taj fenomen bi poremetio klimu, a samim tim i globalnu poljoprivredu, što bi bilo dovoljno da 250 miliona ljudi širom sveta umre od gladi.
Nažalost, ove dve južnoazijske zemlje su u trci u naoružanju i povećavaju broj i snagu bojevih glava u svom arsenalu. Sledeća faza eskalacije bio bi rat sa stotinama nuklearnog oružja koji bi mogao da uništi mnoge gradove i ubije više od sto miliona ljudi. Rat takvih razmera bi izazvao nuklearnu zimu koja bi oštetila globalnu poljoprivredu. Procenjuje se da bi u tom slučaju oko dve milijarde ljudi, odnosno četvrtina čovečanstva, umrlo od gladi.
Međutim, najgori mogući scenario je globalni rat velikih razmera između zemalja NATO-a i Rusije, a možda i Kine, koja takođe nastavlja da gradi svoj nuklearni arsenal. U ratu između bivših, sadašnjih i budućih supersila, hiljade nuklearnih bombi i bojevih glava mogle bi biti detonirane.
U scenariju u kojem eksplodira 4.400 komada nuklearnog oružja, 360 miliona ljudi bi odmah nestalo. Nemamo drugog događaja sa kojim bismo mogli da uporedimo toliko razaranja i smrti. To je kao da čovečanstvo baci asteroid na sebe.
Nuklearna zima koja bi usledila nakon takvog apokaliptičnog rata smanjila bi ljudsku proizvodnju kalorija za čak 90%. Ne samo da bi skoro cela naša poljoprivreda pretrpela trenutni i fatalni udarac, već bi klimi trebalo najmanje deset godina da se oporavi. Pošto bi takav rat posebno pogodio regione sveta koji proizvode većinu hrane za čovečanstvo, oporavak bi bio izuzetno težak.
U roku od dve godine, globalni broj ljudi koji su umrli od gladi mogao bi da poraste na oko pet milijardi. U umerenim zemljama poput Rusije, Kine, Kanade, SAD i većeg dela Evrope, samo nekoliko procenata stanovništva moglo bi da preživi. Čovečanstvo više nikada ne bi bilo isto.
Iako nigde na planeti ne bi bilo lako, neke zemlje na južnoj Zemljinoj hemisferi jedva bi uspele da se izvuku, ali bi ostatak sveta propao.
Naime, sve države sa nuklearnim oružjem nalaze se na severnoj hemisferi. Tako bi nekoliko zemalja poput Australije, Novog Zelanda, Južne Afrike i Argentine moglo izdržati iz više razloga. Tamo bi nuklearna zima bila blaža. Te zemlje imaju dosta stoke koja ne bi bila pogođena toliko kao usevi. Tako da bi verovatno prestali da izvoze hranu i fokusirali se na održavanje svog naroda u životu… pod pretpostavkom, naravno, da ih drugi izgladnjeli narodi ne napadaju da bi ukrali hranu.
Iako je nemoguće proceniti koliko bi ljudi umrlo i umrlo i koliko bi trajala nuklearna zima, ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da bi svet još dugo ostao krajnje neprijatno i negostoljubivo mesto.
U najgorem slučaju, ljudska civilizacija bi propala, a nekolicina preživelih bi bila bačena hiljadama godina u prošlost. Morali bi polako da popravljaju svet pun ožiljaka i grobova. Zbog svega navedenog, izbegavanje nuklearnog rata velikih razmera je imperativ za naš goli opstanak.
Paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od oko 60 milijardi dolara koji je konačno odobren nakon meseci zastoja u Predstavničkom domu Kongresa SAD verovatno neće biti dovoljan da spreči kolaps kijevskih snaga, ocenio je francuski diplomatski izvor za „Mond".
"Novi potezi SAD ozbiljno če uticati na atmosferu bilateralne saradnje", saopštio je danas Peking, kao odgovor na povećanje američkih carina na kinesku robu, nazvavši ovo politizacijom ekonomskih pitanja.
Nova ruska ofanziva u istočnom ukrajinskom regionu Harkov stavlja predsednika Vladimira Zelenskog u tešku poziciju da mora da se žrtvuje kako bi njegovi vojnici održali liniju, piše Si-En-En u analizi.
Britanski premijer Riši Sunak je u svom predizbornom govoru izneo čitav spisak stvari i događaja koji bi u bliskoj budućnosti mogli da budu problematični za njegovu zemlju i trebalo bi da zabrinjavaju birače.
Bivši poslanik Vrhovne rade Ukrajine Andrej Derkač izjavio je da Ukrajinom rukovodi šef kabineta ukrajinskog predsednika – Andrej Jermak, koji dobija instrukcije od zapadnih obaveštajnih službi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od oko 60 milijardi dolara koji je konačno odobren nakon meseci zastoja u Predstavničkom domu Kongresa SAD verovatno neće biti dovoljan da spreči kolaps kijevskih snaga, ocenio je francuski diplomatski izvor za „Mond".
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Zlatni retriver Pilot nije bio nimalo oduševljen kada je njegova vlasnica počela da oponaša pčelu. Njegova reakcija na zujanje nasmejala je gledaoce TikToka, a izraz njegovog lica najbolje pokazuje koliko mu se cela situacija nije svidela.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.