Na Zapadu se nadaju da će biti spremni za direktnu konfrontaciju sa Rusijom do 2025-27. Sredina je, dakle, 2026-ta. Trude se da što više ubrzaju sopstvene pripreme. Zato je važno da Rusija završi sa Ukrajinom što pre, najkasnije do kraja ove ili početkom sledeće godine, analizira bivši ukrajiniski diplomata i politikolog Rostislav Išćenko.
Što pre Rusija završi sa Ukrajinom, to će duže trajati pauza koju će Zapad morati da ispuni nevojnim aktivnostima, a veća će biti i verovatnoća da će alternativne zapadne elite iskoristiti situaciju da promene moć i politički kurs u najmanje nekoliko (svojih) zemalja.
Veća je i verovatnoća, analizira on, da će Zapad biti ometen konfrontacijom sa Kinom u Tihom okeanu. Shodno tome, veće su šanse da će Zapad morati da napusti ideju o direktnoj konfrontaciji sa Rusijom.
Ali, Rusija nije svemoćna. Ako Zelenski bude u stanju da pošalje do pola miliona regruta na front u narednim mesecima, oni će morati da budu ubijeni pre nego što ruske oružane snage prodru dovoljno duboko u Ukrajinu da tako stvore kriznu situaciju.
Kijev i Zapad žele da ponove 2023. u obrnutom smeru. Namera im je da - umesto u borbama na njihovim utvrđenim linijama - stotinama hiljada, a možda i sa milionom novih ukrajinskih leševa iscrpe ruski ofanzivni potencijal...
Kijev pokušava da iza Dnjepra stvori okosnicu svoje nove armije, koja će se nakon poraza levoobalne grupe Oružanih snaga Ukrajine suočiti sa ruskim trupama iscrpljenim dugim borbama na prilazima jednoj od najvećih reka u Evropi.
Vreme dobijeno masovnom pogibijom mobilisanih Ukrajinaca Zapadu je neophodno za opremanje oružjem i municijom te nove armije, kao i za formirnje manje-više velikih ekspedicionih snaga.
Kijev se nada da će njegova nova armija i zapadne ekspedicione snage uspeti da zaustave rusku ofanzivu na Dnjepr, posle čega će se uključiti baltičke države, koje su se poslednjih godina izuzetno ohrabrile, a za njima i Poljaci, a potom i Rumuni i Moldavci. To bi trebalo da stvori sasvim drugačiju vojno-političku situaciju, kako po nivou angažovanja Zapada, tako i po dužini fronta i po brojnosti uključenih trupa.
Mislim da su se i kijevski političari složili sa zapadnim, ili su bar dobili pozitivne signale da će nakon zvaničnog pojavljivanja regularnih trupa evropskih zemalja u Ukrajini, prisilna mobilizacija ukrajinskih begunaca (kojih ima najmanje milion i po sposoban za vojnu službu) početi u EU. Bilo bi apsurdno slati zapadne armije na front, a da ne pokušaju da nateraju Ukrajince koji su prebegli u Evropu da se bore.
Dok je društvo Ukrajine spremno da rezignirano gine za američke interese, Sjedinjene Države i proamerički evropski i ukrajinski političari će se nadati da će im milioni mrtvih kupiti dovoljno vremena da situaciju na frontu dovedu bar do pat-pozicije i za „korejski scenario" (o kome se sada mnogo priča na Zapadu u odnosu na Ukrajinu).
Pošto Rusija ne može sebi priuštiti brzu ofanzivu sa velikim žrtvama, njena jedina opcija je da eliminiše mobilisane Ukrajince brže nego što režim može da nadoknađuje gubitke.
Brzina uništavanja novih ukrajinskih jedinica zato mora biti povećana, što se upravo sada dešava. U nekim danima Ukrajina izgubi i do 2.000 hiljada ljudi.
Zadatak će moći da se smatra ostvarivim kada Kijev počne da na frontu gubi najmanje 5.000 hiljada ljudi dnevno. Ovaj nivo gubitaka garantovano će potkopati ukrajinsko- američku strategiju, koja se zasniva na savladavanju ruske ofanzive telima. Jer, tela će u tom slučaju prebrzo nestajati.
Ruska konsolidacija vodi pobedi ne zato što se Rusi konsoliduju na neki poseban način, već zato što je Rusija hiljadugodišnje carstvo koje ima iskustvo supersile koja je vodila i sada ponovo vodi globalnu politiku, pa stoga zna kako da deluje u sopstvenom interesu, tačno proračunavajući vreme i mogućnosti.
Ukrajinska konsolidacija dovodi do uništenja Ukrajinaca kao potpuno formirane nacije, budući da, ne posedujući ozbiljno iskustvo sopstvene državnosti, pokušavajući da vodi „nacionalnu politiku" pre nego što je nacija konačno formirana, pa Ukrajinci nisu bili u stanju da je ostvare na sopstvenim državnim interesima, ostajući na nivou anti-Rusije - zapravo buntovne separatističke provincije.
Zato su prihvatili američke interese kao svoje, a nikome nije žao glava drugih koji su spremni da poginu za njima tuđe interese.
Nemogućnost Zapada da se još dugo nosi sa Rusijom može dovesti do kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, ocenio je svetski poznati francuski istoričar Emanuel Tod.
Rusija ima dovoljno sposobnosti i alata za efikasan nenuklearni odgovor na pokušaje eskalacije ukrajinskog sukoba, rekla je Ema Ešford, kolumnista časopisa „Foreign Policy“ i viši saradnik u Stimson centru.
Slobodan Dimitrijević iz Srpsko ruskog pokreta i Dragan Petrović, analitičar, govorili su u Info danu o specijalnoj operaciji u Ukrajini, ali i o pokušajima Zapada da stvori veliko žarište u celoj Evropi.
Poslednje računice ukrajinskog Ministarstva finansija govore da Kijev mora u 2024. godini kreditorima isplatiti više od 1 biliona grivni, što je gotovo 2,5 biliona rubalja ili više od 25 milijardi dolara. A u budžetu rupa.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Raspoređivanje vojnih baza kolektivnog Zapada na tuđoj teritoriji provocira međunarodnu i regionalnu napetost, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da bi raskid odnosa Jermenije sa Moskvom imao teške posledice po obične građane Jermenije, dok Evropsku uniju, kako tvrdi, za to uopšte nije briga.
Ruski televizijski propagandista Vladimir Solovjov pozvao je u programu državne televizije da Rusija raketira fabriku u Velikoj Britaniji u kojoj se proizvode krstareće rakete „storm šedou“, nakon izveštaja da su ti projektili korišćeni u ukrajinskim napadima na ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Komandant jedne od najvećih ukrajinskih jurišnih jedinica suspendovan je posle medijske istrage u kojoj se navodi da su regruti u toj jedinici bili prebijani, zatvarani, vezivani lepljivom trakom i lisicama.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbacio je ukrajinski predlog da se borbena dejstva ograniče na četiri regiona, poručivši da Moskva neće prihvatiti dogovor koji bi Oružanim snagama Ukrajine dao predah i omogućio im da prebace trupe na najteže delove fronta.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemogućnost Zapada da se još dugo nosi sa Rusijom može dovesti do kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, ocenio je svetski poznati francuski istoričar Emanuel Tod.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Aleksandar Šaković je uhapšen u mestu Stoliv, opština Kotor, kroz koordinisanu akciju policijskih službenika. Za njim su bile raspisane tri poternice zbog falsifikovanja službene isprave i nasilja u porodici.
Crteži na zidovima česta su pojava u domovima sa malom decom, ali pre nego što posegnete za četkom i farbom, isprobajte jednostavan trik sa lakom za kosu koji mnogi roditelji hvale.
Visoke temperature ne znače da morate da birate između udobnosti i dobrog stila, uz lagane materijale, prozračne krojeve i nekoliko pažljivo odabranih detalja možete izgledati elegantno čak i tokom najvećih vrućina.
Čokoladni kolač sa kajsijama spaja sočan biskvit, bogat voćni fil i glatku čokoladnu glazuru, pa je savršen izbor za sve koji vole klasične, ali raskošne domaće poslastice.
Muškarci često greše kada su u pitanju erogene zone kod žena, pa zaboravljaju da su ušne školjke i vrat mnogo veći okidač za strast od bilo čega drugog.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.