Na Zapadu se nadaju da će biti spremni za direktnu konfrontaciju sa Rusijom do 2025-27. Sredina je, dakle, 2026-ta. Trude se da što više ubrzaju sopstvene pripreme. Zato je važno da Rusija završi sa Ukrajinom što pre, najkasnije do kraja ove ili početkom sledeće godine, analizira bivši ukrajiniski diplomata i politikolog Rostislav Išćenko.
Što pre Rusija završi sa Ukrajinom, to će duže trajati pauza koju će Zapad morati da ispuni nevojnim aktivnostima, a veća će biti i verovatnoća da će alternativne zapadne elite iskoristiti situaciju da promene moć i politički kurs u najmanje nekoliko (svojih) zemalja.
Veća je i verovatnoća, analizira on, da će Zapad biti ometen konfrontacijom sa Kinom u Tihom okeanu. Shodno tome, veće su šanse da će Zapad morati da napusti ideju o direktnoj konfrontaciji sa Rusijom.
Ali, Rusija nije svemoćna. Ako Zelenski bude u stanju da pošalje do pola miliona regruta na front u narednim mesecima, oni će morati da budu ubijeni pre nego što ruske oružane snage prodru dovoljno duboko u Ukrajinu da tako stvore kriznu situaciju.
Kijev i Zapad žele da ponove 2023. u obrnutom smeru. Namera im je da - umesto u borbama na njihovim utvrđenim linijama - stotinama hiljada, a možda i sa milionom novih ukrajinskih leševa iscrpe ruski ofanzivni potencijal...
Kijev pokušava da iza Dnjepra stvori okosnicu svoje nove armije, koja će se nakon poraza levoobalne grupe Oružanih snaga Ukrajine suočiti sa ruskim trupama iscrpljenim dugim borbama na prilazima jednoj od najvećih reka u Evropi.
Vreme dobijeno masovnom pogibijom mobilisanih Ukrajinaca Zapadu je neophodno za opremanje oružjem i municijom te nove armije, kao i za formirnje manje-više velikih ekspedicionih snaga.
Kijev se nada da će njegova nova armija i zapadne ekspedicione snage uspeti da zaustave rusku ofanzivu na Dnjepr, posle čega će se uključiti baltičke države, koje su se poslednjih godina izuzetno ohrabrile, a za njima i Poljaci, a potom i Rumuni i Moldavci. To bi trebalo da stvori sasvim drugačiju vojno-političku situaciju, kako po nivou angažovanja Zapada, tako i po dužini fronta i po brojnosti uključenih trupa.
Mislim da su se i kijevski političari složili sa zapadnim, ili su bar dobili pozitivne signale da će nakon zvaničnog pojavljivanja regularnih trupa evropskih zemalja u Ukrajini, prisilna mobilizacija ukrajinskih begunaca (kojih ima najmanje milion i po sposoban za vojnu službu) početi u EU. Bilo bi apsurdno slati zapadne armije na front, a da ne pokušaju da nateraju Ukrajince koji su prebegli u Evropu da se bore.
Dok je društvo Ukrajine spremno da rezignirano gine za američke interese, Sjedinjene Države i proamerički evropski i ukrajinski političari će se nadati da će im milioni mrtvih kupiti dovoljno vremena da situaciju na frontu dovedu bar do pat-pozicije i za „korejski scenario" (o kome se sada mnogo priča na Zapadu u odnosu na Ukrajinu).
Pošto Rusija ne može sebi priuštiti brzu ofanzivu sa velikim žrtvama, njena jedina opcija je da eliminiše mobilisane Ukrajince brže nego što režim može da nadoknađuje gubitke.
Brzina uništavanja novih ukrajinskih jedinica zato mora biti povećana, što se upravo sada dešava. U nekim danima Ukrajina izgubi i do 2.000 hiljada ljudi.
Zadatak će moći da se smatra ostvarivim kada Kijev počne da na frontu gubi najmanje 5.000 hiljada ljudi dnevno. Ovaj nivo gubitaka garantovano će potkopati ukrajinsko- američku strategiju, koja se zasniva na savladavanju ruske ofanzive telima. Jer, tela će u tom slučaju prebrzo nestajati.
Ruska konsolidacija vodi pobedi ne zato što se Rusi konsoliduju na neki poseban način, već zato što je Rusija hiljadugodišnje carstvo koje ima iskustvo supersile koja je vodila i sada ponovo vodi globalnu politiku, pa stoga zna kako da deluje u sopstvenom interesu, tačno proračunavajući vreme i mogućnosti.
Ukrajinska konsolidacija dovodi do uništenja Ukrajinaca kao potpuno formirane nacije, budući da, ne posedujući ozbiljno iskustvo sopstvene državnosti, pokušavajući da vodi „nacionalnu politiku" pre nego što je nacija konačno formirana, pa Ukrajinci nisu bili u stanju da je ostvare na sopstvenim državnim interesima, ostajući na nivou anti-Rusije - zapravo buntovne separatističke provincije.
Zato su prihvatili američke interese kao svoje, a nikome nije žao glava drugih koji su spremni da poginu za njima tuđe interese.
Nemogućnost Zapada da se još dugo nosi sa Rusijom može dovesti do kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, ocenio je svetski poznati francuski istoričar Emanuel Tod.
Rusija ima dovoljno sposobnosti i alata za efikasan nenuklearni odgovor na pokušaje eskalacije ukrajinskog sukoba, rekla je Ema Ešford, kolumnista časopisa „Foreign Policy“ i viši saradnik u Stimson centru.
Slobodan Dimitrijević iz Srpsko ruskog pokreta i Dragan Petrović, analitičar, govorili su u Info danu o specijalnoj operaciji u Ukrajini, ali i o pokušajima Zapada da stvori veliko žarište u celoj Evropi.
Poslednje računice ukrajinskog Ministarstva finansija govore da Kijev mora u 2024. godini kreditorima isplatiti više od 1 biliona grivni, što je gotovo 2,5 biliona rubalja ili više od 25 milijardi dolara. A u budžetu rupa.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Raspoređivanje vojnih baza kolektivnog Zapada na tuđoj teritoriji provocira međunarodnu i regionalnu napetost, rekao je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Ukrajina bi nastavkom udara na rusku poljoprivrednu infrastrukturu, mehanizaciju i transportne pravce mogla da ugrozi žetvu i snabdevanje gradova hranom, ocenio je američki konsultant za odnose sa vlastima i veteran Ratne mornarice SAD Bert Votson.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemogućnost Zapada da se još dugo nosi sa Rusijom može dovesti do kolapsa Oružanih snaga Ukrajine, ocenio je svetski poznati francuski istoričar Emanuel Tod.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Sirene za vazdušnu opasnost oglasile su se širom Poljske u okviru velike nacionalne vežbe kojom vlasti proveravaju koliko brzo država može da upozori stanovništvo i pokrene sistem reagovanja u slučaju napada iz vazduha.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u saradnji sa Službom za kriminalističko-obaveštajni rad i PU u Požarevcu, uhapsili dve osobe kod kojih je pronađena veća količina droge.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Almira Vukadinović, supruga visokopozicioniranog pripadnika "škaljarskog klana" Predraga Vukadinovića, uhapšena je po nalogu crnogorskog Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je učestvovala u stvaranju kriminalne organizacije.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Starleta Stanija Dobrojević progovorila je o svom detinjstvu, roditeljima i vaspitanju, kao i o ocu kojeg je rano izgubila i vršnjačkom nasilju koje je preživljavala.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.