PONOVO SE OBRATIO! Rusija spremna za nuklearni rat, Putin ima veće i bolje bombe od Amera! Sada je to svima stavio do znanja (VIDEO)
Podeli vest
Predsednik Rusije Vladmir Putin se obraća učesnicima Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.
Kako je prethodno najavio portparol Kremlja Dmitrij Peskov, Putin će na plenarnoj sesiji dati ocenu stanja ekonomije u zemlji, kao i buduće smernice.
Mađarska mora po svaku cenu da izbegne učešće u mogućoj NATO intervenciji u Ukrajini, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban u intervjuu za državni radio.
Ruski predsednik Vladimir Putin odgovorio je poslovicom o petlu na pitanje moderatora sesije SPIEF-a, politikologa Sergeja Karaganova, o radu ruske Vlade.
Stigao ruski odgovor na NATO odobrenje Ukrajini da koristi njihovo dalekometno oružje na ruskoj teritoriji! Vladimir Putin je u intervjuu svetskim agencijama izneo stav Rusije na saglasnost zemalja Alijanse da Volodimir Zelenski koristi njihovo dalekometno oružje na ruskoj teritoriji.
Rusija se nada da će jermenski parlamentarci, koji su iz Kijeva dobili spisak ljudi koji su navodno ubijeni u Buči, podeliti te podatke sa Moskvom, saopštila je predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova novinarima na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterbugu (SPIEF).
07.06.2024
17:25
Na sesiji "Osnova multilateralnosti - formiranje novih centara rasta" govoriće i predsednik Bolivije Lusi Arse i predsednik Zimbabvea Emerson Mnangagva.
Rusi se okreću ka Istoku?
Moderator Sergej Karaganov upitao je Putina da li je evropski put Rusije završen i da li će se Rusija sada okrenuti ka Istoku, kao i da li treba razmotriti mogućnost pretvaranja Sankt Peterburga u centar evropske nacionalne kulture?
Putin je rekao da se Rusija okrenula Istoku daleko pre nego što se desila ukrajinska kriza, a u prilog tome ide i činjenica da je ukupan BDP zemalja članica BRIKS-a veći neko ukupan BDP Grupe sedam najrazvijenijih zemalja sveta, sa tendencijom dodatnog rasta.
- To je bio neizbežan tok događaja - ocenio je Putin.
Odgovarajući na pitanje završetka evropskog puta Rusije, Putin je rekao da Rusija nije „izbugila gene evropske kulture, već ih je izgubila sama Evropa koju truju globalni liberalisti, te upravo iz tog razlga Rusija postaje centar tradicionalnih evropskih vrednosti.
- Rusija će biti deo novog harmoničnog multipolarnog sveta - zaključio je Putin na kraju plenarne sednice.
Kako će odgovoriti neprijatelju?
Na pitanje moderatora da li će Rusija odgovoriti na neprijateljske poteze Zapada slanjem oružja Ukrajini, Putin je rekao da se isporuka ruskog naoružanja prijateljskim zemljama kao protivteža Zapadu trenutno ne realizuje.
Uprkos tome, kako je rekao, Rusija zadržava pravo da tako nešto i sprovede u delo.
- Rusija može recipročno da odgovori na sve neprijateljske poteze Zapad u toj sferi - dodao je on.
Mobilizacija
Upitan da li je potrebna dodatna mobilizacija u Rusiji, Putin je rekao da za potrebe brzog rešavanja specijalne operacija trenutni vojni kontingent nije dovoljan, te se iz tog razloga Rusija pridržava druge taktike – suzdržane i precizne, samim tim i dodatna mobilizacija nije potrebna.
- Samo tokom 2024. godine na vojnu službu se prijavilo više od 160.000 ljudi. Karakter ruskog građanina omogućava nam da osiguramo pobedu bez upotrebe nuklearnog naoružanja - kazao je.
Govoreći o mobilizaciji u Ukrajini, Putin je rekao da ona neće povećati broj vojnika, već će u najboljem slučajem samo popuniti aktuelne gubitke.
Eskalacija do nuklearnog naoružanja
Moderator je upitao Putina kako će Rusija dejstvovati u situaciji kada Amerika pumpa Ukrajinu naoružanjem, te da se u takvoj situaciji ne nazire kraj rata u Ukrajini, samim tim se postavlja pitanje da li je potrebno eskalirati situaciju nuklearnim naoružanjem.
Putin je rekao da Rusija nikada nije inicirala retoriku po pitanju primene nuklearnog naoružanja – Rusija ima nuklearnu doktrinu u kojoj je sve temeljno napisano.
Reč je o primeni nuklearnog naoružanja isključivo u uslovima kada je ugrožen suverenitet Ruske Federacije, a trenutno takvih uslova nema, dodao je Putin.
Upitan kako bi Rusija postupila u slučaju napada na nju nuklearnim oružjem, Putin je rekao da ukoliko do toga uopšte i dođe, građani treba da znaju da Rusija ima sistem ranog upozorenja za takve napade, kao i da Rusija u svom arsenalu ima mnogo jače nuklearne bombe nego one koje je Amerika bacila na Japan, kao i da ih ima daleko više.
- Ukoliko dođe do skoka na nuklearnoj skali, broj žrtava neće biti manji - upozorio je Putin.
Ruski predsednik se osvrnuo i na pitanje brzine rešavanja vojne operacije u Ukrajini rekavši da je to direktno povezano sa gubicima unutar ruske vojske.
- Imajući to u vidu daleko je važnije sačuvati živote vojnika koji se bore u zoni specijalne vojne operacije - naglasio je on.
Treća prestonica Rusije
Moderator je pitao Putina zašto Rusija, pored Moskve i Sankt Peterburga, ne bi stvorila i treću prestonicu u koju bi otišli mladi i energični ljudi, u kojoj bi se nalazilo nekoliko ministarstava, a to bi značilo i da bi određene velike kompanije takođe prešle i sa sobom povukle ljude sa visokim platama.
Putin je odogvorio da je potrebno stvarati uslove za razvoj svih regiona unutar zemlje, te da će u takvim uslovima i ekonomski centri samostalno početi da se stvaraju i na Istoku zemlje. Putin je rekao da su mnogi ljudi, zahvaljujući visokim platama, otšili u daleke krajeve i stoga je pokrenuta saradnja sa mnogim zemljama Istoka.
- Takvim tržišnim pristupom potrebno je privlačiti kadar. To je komplikovan ali siguran pristup - istakao je.
Foto: Reuters
Budućnost u Sibiru i na Dalekom Istoku
Ruski predsednik Vladimir Putin je, na pitanje moderatora da li je u planu vlasti decentralizacija i relokacija duhovnog, ekonomskog i delimično političkog razvoja u Sibir i na Daleki Istok, kazao da je toj inicijativi posvećena velika pažnja. Poslednjih godina, prema rečima Putina, sprovedeno je mnogo toga po tom pitanju sa ciljem da se sačuva broj ljudi koji živi u tim regionima, a pre svega to se tiče Dalekog Istoka i Sibira.
Epoha koja menja svet
Predsednik Zimbabvea Emerson Mnangagve obraća se na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu. Govor je započeo tako što je izrazio zahvalnost Rusiji i predsedniku Vladimiru Putinu za mogućnost da se na ovom forumu razmatraju najvažnija pitanja u epohi kada se ceo svet menja.
- U situaciji kada Zapad pokušava da diktira sa kim može, a sa kim ne može biti prijatelj. To je za Zimbabve neprihvatljivo. Zapad nastavlja sa pokušajima da očuva sistem hegemonije, međutim, pojavljivanje novih centara rasta doprinosi razvoju multipolarnosti. Stari svetski poredak doveo je do marginalizacije mnogih delova sveta - rekao je predsednik.
On je kazao i da je uloga Afrike veoma važna kao dobavljača sirovina, ali i kao globalnog partnera. Bogatstvo tog kontinenta treba da se koristi kako bi se podiglo blagostanje celog sveta, a Africi je potrebna zauzvrat podrška kako bi se i sama razvijala, dodao je.
Mnangagve je pozvao i svet da odustane od nezakonitih sankcija koje ograničavaju razvoj ekonomije.
Foto: Reuters
Vapaj građana
Predsednik Bolivije Luis Arse obraća se učesnicima Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu. Prema njegovim rečima, današnji svetski poredak prelazi u pravednije stanje, zasnovan na multipolarnosti, a u takvoj ekonomiji Bolivija može da dobije mnogo iskustva od Rusije.
On je kazao da je neokolonijalizam u Boliviji pušztao svoje korene i nije dozvoljavao zemlji da se razvija.
- Međutim, lokalne vlasti čuli su vapaje građana i pokrenuli su proces zamene uvoza sopstvenom proizvodnjom, kao i industrijalizacije. Država se trenutno suočava sa mnogim izazovima, a mogućnost da postane članica BRIKS pomoći će da se ekonomski razvije - istakao je on.
- Multipolarnost je deo istorijske sudbine čovečanstva. Stvaranje takvog sveta suočava se sa rizivima i pretnjama. Potrebno je garantovati proizvodnu bezbednost sve većem broju ljudi koji žive na planeti Zemlji. Za to je potrebno da razmenjujemo tehnologije koji povećavaju produktivnost - naglasio je Arse.
Foto: Tanjug/AP
Još jedna strukturna promena koju je najavio Putin jeste revolucija u sferi digitalnih platformi.
Što se tiče visokog obrazovanja, u narednih 10 godina Rusija će imati 40 studentskih kampusa, a rad fakulteta, koledža će se ocenjivati na osnovu toga koliko će biti traženi polaznici tih obrazovnih institucija i kojom brzinom će rasti njihove plate, rekao je Putin.
Stopa nezaposlenosti u Rusiji je u aprilu iznosila svega 2,6 odsto, naveo je ruski lider i dodao da je posebno značajno što je smanjena nezaposlenost među mladima u regionima gde je to bilo uobičajeno. Sada više nije pitanje kako naći posao, nego kako naći kadrove.
Rusija ostvaruje novi kvalitet tržišta rada, naveo je on.
Zemlje BRIKS razrađuju svoju platnu infrastrukturu nezavisnu od zapadne, rekao je Putin. Kako je precizirao, po liniji BRIKS razrađuje se formiranje nezavisnog platnog sistema koji neće zavisiti od političkog pritiska, zloupotreba i stranog sankcionog mešanja.
Kako je rekao, do 2030. godine insvesticije u osnovnom kapitalu Rusije moraju da porastu za 60 odsto u odnosu na nivo iz 2020. godine. Poslednjih godina sve ide odlično na tom planu i planovi se i prebacuju.
Liderske pozicije se moraju stalno potvrđivati. Ne radi se tu samo o direktnoj konkurenciji, već i o zemljama koje se sada aktivno razvijaju, kao što je konkretno Indonezija, istakao je Putin.
Prema oceni Svetske banke Rusija je postala četvrta ekonomija sveta po paritetu kupovne moći. Naša zemlja je ispred Japana, istakao je Putin.
Vest je primljena burnim aplauzom u sali!
Foto: Reuters
Tempo ekonomskog rasta Rusije prevazilazi svetski prosek, a on se obezbeđuje pre svega iz oblasti koje se ne odnose na sirovine.
Prošle godine udeo obračuna u "toksičnim" za ruski izvoz valutama se dvostruko smanjio, dok se rublja se više koristi, konstatovao je ruski predsednik.
Posebnu pažnju Rusija će pokloniti južnom pravcu, reč je o koridorima "Sever-Jug" i o crnomorskom pravcu.
Pored toga aktivno se razvija Severni morski put, dodao je Putin.
Kako je naveo, predviđa se da će do 2030. godine obim transporta međunarodnim koridorima preko teritorije Rusije porati jedan i po put u odnosu na 2021. godinu.
Putin je najavio da će u okviru Državnog saveta biti formirana Komisija za razvoj arktičkih regiona Rusije i Severnog morskog puta.
Kako je rekao, Severni morsku put postaje sve potrebnija globalna arterija. Prošle godine njim je prošlo 36 miliona tona tereta, a u perspektivi transport može da premaši 150 miliona tona.
Francuski istraživač Loran Vinatje danas je u moskovskom sudu priznao krivicu za prikupljanje informacija u oblasti vojnih aktivnosti Ruske Federacije, prenosi RIA Novosti.
Rusija i Ukrajina treba da pređu na diplomatsko rešenje sukoba. Za kijevski režim neće biti boljih uslova od onih koje je izneo ruski predsednik Vladimir Putin, naveo je nemački politikolog Johanes Vorvik.
Kijev je ilegalizovao još jednu stranku koja se nije poklapala sa vladajućim narativom u Ukrajini i koja se protivi interesima Evropske unije i NATO alijanse.
20.06.2024
20:09
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska mora po svaku cenu da izbegne učešće u mogućoj NATO intervenciji u Ukrajini, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban u intervjuu za državni radio.
Situacija za Ukrajinu postaje sve beznadežnija, napisao je nemački general u penziji i bivši šef vojnog komiteta NATO-a Harald Kujat u članku za Berliner Zeitung.
Miloš Pavlović iz Narodnog pokreta Srbije (NPS) MIroslava Aleksića, naveo je da će ova stranka, pokret Novo lice Srbije, Demokratska Stranka i Ekološki ustanak zajednički delovati u ovom sazivu Skupštine grada.
Danas se održava konstitutivna sednica Skupštine grada Beograda, na kojoj će biti verifikovani odbornički mandati. Pored toga, trebalo bi da budu izabrani predsednik i zamenik predsednika Skupštine, kao i sekretar i zamenik sekretara.
Lider pokreta "Kreni-promeni" i propali kandidat za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je da će odbornici tog pokreta danas verifikovati odborničke mandate u parlamentu Beograda, a onda "iz protesta" napustiti sednicu Skupštine.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić podelio je putem svog naloga na Tik Toku kako će izgledati novi brzi voz, koji će saobraćati od Beograda do Budimpešte.
Temperatura je ovih dana izuzetno visoka, a kao jedna od mera zaštite od paklene vrućine savetuje se nošenje bele ili svetle odeće. Naučnici su otkrili da li takva odeća ili crna zaista bolje štiti od nesnosne vrućine.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas da kolaps energetskog sistema koji je zadesio region, a koji je izbegnut u Srbiji pokazuje da je naša zemlja jedan autonomni faktor i da imamo naš zaokružen i stabilan elektroenergetski sistem i ne zavisimo ni od koga.
Povodom obeležavanja Dana Ministarstva unutrašnjih poslova i Dana policije, u nedelju 23. juna, od 11 do 13 časova, u Nastavnom centru "Makiš", pripadnici saobraćajne policije uspostaviće poseban režim saobraćaja i parkiranja, saopštio je MUP.
Dnevni list "Danas" udario na veliku srpsku svetinju, Hram Svetog Save. Šolakovi medij nazvali su Hram glomaznom bogomoljom i uporedile je sa mečkom na vašaru. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Vjerica Radete, potpredsednica SRS i narodni poslanik Demo Beriša.
Kolaps koji se juče dogodio u regionu kada je u praktično svim zemljama iz okruženja nestalo struje, pokazao je da je Srbija ipak najjača zemlja u regionu. Na ovu temu, ali i o festivalu "Merdita dobar dan", u "Info jutru" govorio je Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji.
Navikli smo na dvostruke aršine prema našoj zemlji. Hoće li uopšte doći do odgovora UEFA na vređanje Srba na stadionu utakmice između Hrvatske i Albanije. Na ovu temu, u emisiji "Info jutro" govorili su prof. dr Boris Bratina, sa Univerziteta u Kosovskoj Mitrovici i Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM. Naknadno je u emisiju došao i Aleksandar Kovačević, ekspert za energetiku koji je komentarisao nestanak struje u regionu.
Ministar bezbednosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić juče je u Skupštini Bosne i Hercegovine na sednici na kojoj se razmtrala njegova smena zbog "vređanja žrtava Srebrenice" pokazao fotografiju Anđelka Mlađenovića, Srbina, koji je ubijen na monstruozan način. Ovim povodom bio je gost "Info večeri" Informer televizije.
Žena (50) pronađena je sinoć mrtva u stanu na Voždovcu, a kako Kurir saznaje, zbog sumnje da joj je naneo teške povrede, uhapšen je njen muž koji je i pozvao policiju.
Više osoba saslušano je u istrazi mafijaške likvidacije napada na Cetinju u kom su ubijeni Dragan Roganović (36) i Petar Kaluđerović (20), pripadnici zloglasnog "škaljarskog klana", dok su ranjene još tri osobe, od kojih jedna slučajna prolaznica (66).
Ispružio je kažiprst pravo, ka objektivima fotoaparata i kamera, kao da želi da se na taj način direktno obrati svakom navijaču, svakom Srbinu ponaosob! I poručio je:“Verujte u nas, jer mi verujemo u sebe. Pobedićemo Dance“.
Nešto poput čuvenog plakata Ujka Sema kojim su Amerikance pozivali da se dobrovoljno prijave za odlazak u Prvi svetski rat.
Jugoslovenska kinoteka prikazuje ciklus filmova američkog reditelja Sidnija Lumeta (1924-2011), od 21. do 25. juna u sali u Kosovskoj ulici, povodom stogodišnjice rođenja tog velikana svetskog filma.
Cilj feng šui tehnike jeste uređenja prostora tako da se u njemu postigne harmonična atmosfera. Verovanje je da će baš ova biljka pomoći kada nam se događa neki krizni momenat u životu.
Narodna verovanja i običaji su duboko ukorenjeni u našoj tradiciji, prenošeni sa generacije na generaciju. Ova verovanja, često zasnovana na iskustvima naših predaka, i dalje izazivaju radoznalost i osmeh. Mnogi od nas su ih čuli od svojih baka i deka, i iako su neka možda zaboravljena, mnogi i dalje veruju u njih i poštuju ih.
Žićina plaža na Drini, jedna od najlepših i najdužih rečnih plaža u Srbiji! Obožavaju je i Lozničani i stanovnici Banje Koviljače, a ona zvanično nije u Srbiji...
Duhovske zadušnice se pominju još u XII veku, a u Šumadiji su posebno značajne jer se tog dana obavezno izlazi na groblje gde se “za dušu” služi posebno pripremljena hrana.
Robert Stanimirović (54) biznismen iz Australije nikada nije zaboravljao svoje korene. Rođen je u Melburnu, ali odlično govori srpski i s ponosom je, kaže, uvek govorio da je Srbin.
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu jedan je od retkih koji posle prijemnog ispita javno objavljuje uspeh kandidata. Ova praksa uvedena je 2022, a i prošle i pretprošle godine izdvojili su se đaci jedne gimnazije!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.